Naslovnica Info Intervjui Picula: Možda će doći do novog "big bang" proširenja EU nakon 2020.

Picula: Možda će doći do novog “big bang” proširenja EU nakon 2020.

Poslanik hrvatske Socijaldemokratske partije u Evropskom parlamentu Tonino Picula izjavio je u intervjuu Pobjedi da će proces pregovora o članstvu u EU današnjih ili potencijalnih kandidata sa Zapadnog Balkana biti vrlo složen i nije ga moguće lako staviti u neki vremenski okvir.

“Možda će političkom odlukom doći do novog “big bang” proširenja zemljama ovog područja nakon 2020, a možda će razlike među njima ostati tolike da će u EU ulaziti etapno”, kaže Picula, predsjednik Delegacije EP za odnose sa BiH i Kosovom i bivši šef hrvatske diplomatije.

Sagovornik Pobjede ističe da je važno shvatiti da kao što se u EU ne primaju diplomatije nego države, tako i u NATO „ne ulaze vojske, koliko god bile uredne uniforme, nego demokratski uređene zajednice”.

POBJEDA: Kako ocjenjujete evropske integracije Crne Gore? Kada ste govorili o pooštravanju kriterijuma za zemlje Zapadnog Balkana za ulazak u EU na šta ste konkretno mislili?

PICULA: Crna Gora je nedavno u Rezoluciji Evropskog parlamenta ocijenjena visokom ocjenom zbog dosad obavljenog posla u evropskim integracijama u poređenju sa zemljama iz svog okuženja, a istih aspiracija. Ne samo zbog uvjerljive pregovaračke statistike nego i zbog inicijativnosti u regionalnom okviru, te usklađenosti s vanjskopolitičkim stavovima EU u mnogim pitanjima.

Međutim, novo proširenje neće biti izgledno sve dok većina građana EU ne osjeti da je evropski projekat politički, ekonomski i socijalno dovoljno konsolidovan. Proces pregovora o članstvu današnjih kandidata ili potencijalnih kandidata sa Zapadnog Balkana biće vrlo složen i nije ga moguće lako staviti u neki vremenski okvir. Možda će političkom odlukom doći do novog big bang proširenja zemljama ovog područja nakon 2020, a možda će razlike među njima ostati tolike da će u EU ulaziti etapno.

POBJEDA: EU se suočava s brojnim problemima, među kojima su terorizam ijačanje Islamske države, čiji uticaj je vidljiv i na Zapadnom Balkanu, zatim priliv ilegalnih migranata… Na sve to, Velika Britanijaje najavila referendum za 2017. godinu o ostanku u Uniji. Da li to može pojačati euroskepticizam u zemljama koje žele da postanu članice?

PICULA: Nema sumnje da je projekat EU suočen posljednjih godina sa najozbiljnijim krizama otkako je utemeljen sredinom pedesetih godina prošlog vijeka. Međutim, treba se sjetiti napretka na evrop skom putu Zapadnog Balkana početkom 2000. kada je između dva samita, Zagrebačkog i Solunskog, otvorena jasna perspektiva budućeg članstva u EU državama ovog prostora. To je bilo i vrijeme big bang proširenja EU, ali i zenit jedne politike. Sjećam se kako je pojam „regionalna saradnja“ postupno gubio pežorativni prizvuk nekog novog prisilnog vezivanja izvan EU i dobijao sadržaj kakav treba imati. Premda je bilo povremenih bilateralnih problema, od tada ta perspektiva članstva proizvodi političku stabilnost na JIE bez obzira što su se u proteklih desetak godina ovdje pojavile i dvije nove države (Crna Gora i Kosovo).

Ipak, ovo je vrijeme ozbiljnog osporavanja evropskog projekta iznutra (renacionalizacija nekih kompetencija evropskih institucija, mogući referendum o izlasku UK iz EU, kao i izlazak Grčke iz eurozone) i ozbiljnih vanjskih pritisaka (izbjegličkih zbog kolapsa država u sjevernoj i subsaharskoj Africi i vojnih zbog ruske agresije na Ukrajinu).

Mislim da građani u većini racionalno razmišljaju da članstvo u EU i NATO-u, bez obzira na trenutne (ne)prilike, ipak pruža puno više instrumenata kako za njihov lični razvoj tako i napredak njihove zemlje.

POBJEDA: Crnogorske vlasti markirale su ulazak u NATO kao glavni političkodržavni cilj. Da lije realno očekivati da Crna Gora do kraja 2015. godine dobije poziv i koje su glavne prepreke ka ostvarenju tog cilja?

PICULA: Cini mi se kako je, osim jasne usmjerenosti crnogorske vlasti, važno što ulazak zemlje u NATO pozitivno percipiraju u samom savezu, ali i u dobrom dijelu susjednih zemalja.

Većina analitičara uočava da su najmarkantniji problemi u zaokruživanju konačno pozitivne ocjene o crnogorskom članstvu u NATO: funkcionisanje pravne države, reforma obavještajnih službi, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, reforma pravosuđa i djelotvornija zaštita novinara od napada. Osim toga, određeni uticaj će imati i percepcija u kojoj mjeri ulazak u NATO integriše ili dijeli crnogorsko društvo. Važno je shvatiti, kao što se u EU ne primaju diplomatije nego države, tako je i sa NATO-om. U članstvo ne ulaze vojske, koliko god bile uredne uniforme, nego demokratski uređene zajednice.

POBJEDA: Da li nedavni napadi u Makedoniji i BiH mogu ubrzati proces proširenja NATO-a, kako bi se Balkan stabilizovao?

PICULA: Te događaje treba staviti u kontekst aktuelnih odnosa u regiji i odnosa vanjskih faktora prema regiji. Generalno, mislim da najozbiljnije bezbjednosne prijetnje na Balkanu danas više ne dolaze zbog mogućnosti sukoba između država na jugoistoku Evrope. Sve dijele isti vanjskopolitički cilj (EU), a većina i drugi (NATO). Druga je stvar s još uvijek nekonsolidovanim državnim zajednicama koje zbog različitih unutrašnjih neravnoteža mogu dovesti do bezbjednosnih prijetnji lokalnog pa i regionalnog karaktera.

U posljednje vrijeme građani jednog dijela država Zapadnog Balkana pritisnuti lošim ekonomskim prilikama, ali i osjećajem besperspektivnosti, odlučuju se na migriranje prema članicama EU nadajući se azilu. Time pojačavaju zabrinutost sve većeg dijela politike u zemljama članicama o djelotvornosti zajedničke migracijske politike, odnosa prema azilantima i Šengenskom sistemu.

Poseban problem predstavljaju stanovnici država ovog prostora koji odlaze na strana ratišta motivisani i željom da nastave s radikalnim djelovanjem i nakon povratka. Procjenjuje se da oko deset posto snaga ISIL-a čine stranci, znatan broj je došao sa Zapadnog Balkana.

Sve bi to trebalo pojačati interes za širenjem prostora stabilnosti, saradnje i demokratskih vrijednosti na području još uvijek otvorenih bezbjednosnih rizika. I članstvo u NATO-u bi zakonito predstavljalo logičnu političku reakciju na takvo stanje stvari.

Jedna stvar je sigurna, dok neka zemlja vodi pregovore o članstvu u EU i NATO -u sigurno neće planirati agresiju na svoje susjede!

POBJEDA: Uprkos krhkoj bezbjednosnoj situaciji, iz regiona stižu i pozitivne vijesti. Stupioje na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH i EU. Kako komentarišete to što je poslije sedam godina odblokiran evropski put BiH i koliko je to značajno za region?

PICULA: BiH je vjerovatno 2014. godine prošla kroz najnestabilnije političko razdoblje otkako je potpisan Dejtonski sporazum. Poražavajuće izgleda svježa statistika da čak 38% građana BiH ne vjeruje kako će jednog dana njihova zemlja postati članica EU. Bez obzira na takve okolnosti, vjerujem da je jedina održiva opcija za Bosnu i Hercegovinu upravo evropska budućnost. BiH ne smije ostati zemlja na začelju, ali politički lideri nedavno opet izabrani na izborima, su ti koji su odgovorni za stvarno sprovođenje potrebnih reformi. Međutim, za razliku od zagovornika tzv. novog pristupa, ja smatram da je rad na promjenama dotrajalog ustavnog okvira matično mjesto svih reformi u BiH. Jedino se od te tačke može pronaći rješavanje nagomilanih socijalnih i ekonomskih pitanja, jačanje pravne države i nezavisnost pravosuđa, uspješna borba protiv korupcije (pogotovo na visokom političkom nivou), veća otvorenost prema civilnom društvu i podsticanje angažmana mladih. Uvjeren sam da će ukupna stabilnost, nivo saradnje i prosperitet Zapadnog Balkana ostati pupčanom vrpcom vezani i za uspješniju transformaciju BiH iz dejtonske u briselsku fazu.

Spor u Savudrijskom zalivu veći od Prevlake

POBJEDA: Da li pitanje Prevlake opterećuje odnose Crne Gore i Hrvatske?

PICULA: Analizirajući bezbjednosne prilike u našem dijelu Evrope, treba reći kako je, naravno, uvijek moguće, da neko otvoreno pitanje zaostalo iz vremena postojanja zajedničke države, pa čak i od ranije, postane razlog bilateralnih napetosti. Međutim, danas su primjeri arbitražnog rješavanja takvih sporova put kako treba probleme riješavati. Hrvatska ima takvo iskustvo u odnosima sa Slovenijom. Uskoro očekujemo i pravosnažnu presudu međunarodnog arbitražnog tijela u vezi spora oko protezanja granica. Po mom mišljenju, Prevlaka znatno manje utiče na medije i javnost u našim zemljama nego spor u Savudrijskom zalivu. Bilo bi dobro da tako i ostane sve dok se Privremeni sporazum iz 2001. ne zamijeni nekim trajnijim dogovornim rješenjem.

Istraživanje nafte i plina u Jadranu vrijedni rizika

POBJEDA: Kako komentarišete to što će Crna Gora i Hrvatska istraživati naftu i gas u Jadranu, s obzirom da je javnost podijeljena oko tog pitanja?

PICULA: Projekti istraživanja plina i nafte vrijedni su prihvatanja određenog nivoa rizika, uz, naravno, odgovarajuće zaštitne mehanizme. Razumijem strahove dijela javnosti, ali oni ne smiju biti razlog manipulacijama druge vrste. Hrvatska i Crna Gora ne bi trebale zatvarati vrata razvojnim šansama, pogotovo kada znamo kakva je situacija u energetici na širem prostoru Evroazije. Zbog sve većih energetskih potreba modernog svijeta, ali i naših razvojnih potreba nije dobro nametati iluzije o nekoj vječnoj koristi od pasivnosti prema potencijalima našeg Jadrana.

Saopštenja

Crna Gora napreduje u okviru poglavlja 20

0
„Crna Gora je, na nedavno održanom sastanku Pododbora za trgovinu, industriju, carine i poreze, dobila pohvale od strane Evropske komisije za sprovođenje Industrijske politike...

Kako EU procjenjuje ekonomsko upravljanje kod država članica i država kandidata

0
Evropska unija, osim što procjenjuje ekonomsko upravljanje kod država koje su u pregovorima o pristupanju EU, radi i godišnju evaluaciju ekonomskog upravljanja kod država...

Obrazovana nova Komisija za evropske integracije

0
S ciljem efikasnijeg praćenja sprovođenja obaveza iz pregovaračkog procesa i primjene klasterskog pristupa u kontekstu revidirane metodologije pristupanja, Vlada Crne Gore je na današnjoj...

Lista predstavnika NVO koji su predloženi za člana/icu Radne grupe za pregovaračko poglavlje 25...

0
Na osnovu člana 8 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija...

Crnogorske institucije intenzivno rade na ispunjenju obaveza iz poglavlja 33 –  Finansijske u budžetske...

0
Crnogorske institucije intenzivno rade na usvajanju evropskih standarda i jačanju administrativnih kapaciteta za uvođenje i primjenu proceduralnih pravila EU za planiranje, naplatu, kontrolu i...