Naslovnica Info Press info PKCG: Nova poljoprivredna politika EU do 2020. ide u prilog crnogorskim proizvođačima

PKCG: Nova poljoprivredna politika EU do 2020. ide u prilog crnogorskim proizvođačima

Pozicioniranje na tržištu jedan je od najtežih zadataka koji stoji pred crnogorskim kompanijama, jer je za to neophodno obezbijediti novac za uvođenje novih tehnologija, ali i dobar marketinški nastup, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).

„Domaćoj proizvodnji veoma je teško da se bolje pozicionira na tržištu zbog velike konkurencije proizvoda iz uvoza, uglavnom poznatih brendova. Ti proizvodi su već dugi niz godina prisutni na crnogorskom tržištu, pa se može slobodno reći da su već navikli potrošače da ih stalno konzumiraju“, kazali su predstavnici Stručne službe PKCG.

Oni su naveli da je, i pored evidentnog razvoja sektora agrara u posljednjoj dekadi, nedovoljna konkurentnost proizvoda najveći problem sa kojim se suočavaju proizvođači hrane.

“To utiče na plasman ne samo na stranom tržištu, gdje su izgrađeni veoma rigorozni sistemi kontrole kvaliteta hrane, već i na domaćem tržištu koje pred proizvođače postavlja sve veće zahtjeve, kako po pitanju kvaliteta, tako i po pitanju cijena”, rekli su iz Stručne službe PKCG.

Oni su dodali da pred tim sektorom stoje značajni zadaci za povećanje konkurentnosti kroz snižavanje troškova, bolje korišćenje prirodnih resursa, podizanje kvaliteta proizvoda i primjenu savremnih tehnologija, što će direktno uticati na bolji plasman na domaćem i stranom tržištu.

“Proizvođači moraju stalno raditi na povećanju konkuretnosti proizvoda koji, po pravilu, prvo treba da nađu mjesto na domaćem tržištu, a zatim i na drugim, jer danas između nastupa na domaćem tržištu i izvoza ima sve manje razlika”, saopštili su iz Stručne službe PKCG.

Oni su podsjetili da na konkurentnost utiču dostupnost izvora finansiranja za razvoj, poreske stope, cijena energenata, takse na lokalnom nivou, usklađenost obrazovnog sistema sa potrebama privrede i Zakon o radu.

PKCG, imajući u vidu potrebu promovisanja kvalitetnih domaćih proizvoda, njihovog boljeg pozicioniranja u svijesti potrošača i uspješnog nastupa na stranim tržištima, realizuje projekat pod nezivom Dobro iz Crne Gore.

Iz PKCG su naveli da je analizom rezultata utvrđeno da je kroz projekat postignut značajn pomak u promovisanju domaćih proizvoda i njihov bolji plasman na domaćem i stranom tržištu.

Oni su kazali da članstvo u EU poljoprivrednicima donosi brojne prednosti, kao što su poboljšanje uslova života u ruralnim sredinama koje će omogućiti zadržavanje mladih na selu, rast prihoda, ali i restruktuiranje i modernizaciju poljoprivredenih gazdinstava.

Članstvo, prema riječima predstavnika PKCG, otvara velike mogućnosti proizvođačima koji imaju ideje, znanje, inovativnost i sposobnosti, ali može biti i prijetnja onima koji se ne mogu suočiti s konkurentskim izazovima velikog tržišta.

“Zato je veoma važno da se proizvođači na vrijeme upoznaju sa prednostima koje pruža članstvo u EU, ali i sa izazovima i ograničenjima koji su sastavni dio te politike”, saopštili su iz Stručne službe PKCG.

Oni su podsjetili da u EU neće biti dozvoljeno povećanje površina pod vinogradima, osim revitalizacije postojećih, što ukazuje na potrebu da se u pretpristupnom periodu učine napori da se poveća broj posađenih čokota.

“Neriješena imovinska pitanja mogla bi mnoge male poljoprivrednike, ali i lokalne vlasti, spriječiti da osiguraju potrebna sredstva za poljoprivredu, lokalnu infrastrukturu i druge projekte koji bi doprinijeli ruralnom razvoju”, kazali su predstavnici Stručne službe PKCG i dodali da izvoz namirnica animalnog porijekla neće biti moguć iz objekata koji nemaju izvozni broj EU, odnosno ne ispunjavaju stroge standarde bezbjednosti hrane.

Iz PKCG su dodali da Nova zajednička poljoprivredna politika EU do 2020. godine ide u prilog crnogorskim proizvođačima, jer posebno prepoznaje male poljoprivredne proizvođače, odnosno farme, koji će dobijati kvalitetniji oblik podrške kroz fiksni iznos subvencije nezavisno od veličine posjeda ili vrste proizvodnje.

“Prednost malih farmi je i u tome što neće morati da ispunjavaju u potpunosti standarde zaštite životne sredine koji važe za veće proizvođače. Uvedena su i takozvana zelena plaćanja, što znači da će 30 odsto direktnih plaćanja biti vezano za primjenu zahtjeva zaštite životne sredine, dobrobiti životinja i zdravlja bilja”, saopštili su iz PKCG.

Oni su dodali da su mlađi poljoprivrednici i žene takođe favorizovani, jer će moći da dobiju do 25 odsto više sredstava za prvih 25 do 90 hektara. Dodatna sredstva će dobiti i proizvođačke organizacije, kako bi se ojačala njihova pozicija na tržištu.

“Naši poljoprivredni proizvođači uglavnom znaju šta i kako mogu da dobiju od države. Oni su upoznati sa planovima i projektima za razvoj sela, koriste sredstva opredijeljena za te namjene, ali zato ako budu željeli da unaprijede gazdinstva i uvedu potrebne standarde, moraće da savladaju i procedure na kojima insistira EU, koje im nijesu dovoljne poznate”, kazali su predstavnici PKCG.

Oni su podsjetili da su IPA fondovi namijenjeni sveukupnom ekonomskom razvoju, a IPARD ruralnom, odnosno seoskom razvoju.

“Ali do novca iz tih fondova uzajamne pomoći, naši poljoprivredni proizvođači neće moći da dođu ukoliko se ne udruže. Upravo o tome naši poljoprivrednici još nemaju dovoljno informacija”, rekli su predstavnici PKCG.

Oni su dodali da to upućuje na potrebu da se u pretpristupnom periodu najveća pažnja posveti edukaciji proizvođača, prije svega radi upoznavanja sa principima nove Zajedničke poljoprivredne politike, koja će biti osnov za njihov dalji prosperitet.

“Obuka i studijske posjete se od presudnog značaja za dalju popularizaciju poljoprivrede kao proizvodne grane koja pruža niz pogodnosti u smislu sigurnosti i samostalnosti u poslu. Cilj obuka je pripremiti naše poljoprivrednike za utakmicu koja slijedi na tako velikom tržištu”, objasnili su predstavnici Stručne službe PKCG.

Oni smatraju da je, s obzirom na usitnjenost parcela i zanemarljivo malo korišćnjenje hemijskih sredstava za zaštitu i ishranu bilja, šansa Crne Gore u proizvodnji organskih proizvoda i razvoju ruralnih područja, ali i izgradnji prerađivačkih kapaciteta, za šta su obezbijeđena značajna sredstva iz evropskih fonodva.

Izvor: MINA business

Saopštenja

Crna Gora napreduje u okviru poglavlja 20

0
„Crna Gora je, na nedavno održanom sastanku Pododbora za trgovinu, industriju, carine i poreze, dobila pohvale od strane Evropske komisije za sprovođenje Industrijske politike...

Kako EU procjenjuje ekonomsko upravljanje kod država članica i država kandidata

0
Evropska unija, osim što procjenjuje ekonomsko upravljanje kod država koje su u pregovorima o pristupanju EU, radi i godišnju evaluaciju ekonomskog upravljanja kod država...

Obrazovana nova Komisija za evropske integracije

0
S ciljem efikasnijeg praćenja sprovođenja obaveza iz pregovaračkog procesa i primjene klasterskog pristupa u kontekstu revidirane metodologije pristupanja, Vlada Crne Gore je na današnjoj...

Lista predstavnika NVO koji su predloženi za člana/icu Radne grupe za pregovaračko poglavlje 25...

0
Na osnovu člana 8 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija...

Crnogorske institucije intenzivno rade na ispunjenju obaveza iz poglavlja 33 –  Finansijske u budžetske...

0
Crnogorske institucije intenzivno rade na usvajanju evropskih standarda i jačanju administrativnih kapaciteta za uvođenje i primjenu proceduralnih pravila EU za planiranje, naplatu, kontrolu i...