Potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Andrej Plenković ocijenio je u intervjuu Pobjedi da je veoma važno da u demokratskom društvu ne postoje nikakve sumnje u zakonitost i pravičnost izbornog procesa, uključujući i područje medijskog praćenja izbora i djelovanja političkih stranaka.
“Za Crnu Goru nije dobro da do dogovora još nije došlo, ali nadam se da će u što skorijem roku dijalogom i konstruktivnom suradnjom svih političkih aktera preostala otvorena pitanja biti sporazumno riješena kako bi se mogli održati parlamentarni izbori, koji bi dali jasan legitimitet izabranom predstavničkom tijelu i Vladi koja će iz njega proizlaziti”, kazao je Plenković povodom neuspjelog parlamentarnog dijaloga.
Komentarišući Izvještaj o Crnoj Gori za 2015. godinu koji je Odbor za vanjske poslove EP usvojio prije tri dana, on ocjenjuje da je Crna Gora otišla najdalje od svih država jugoistoka Evrope u procesu evropskih integracija.
Plenković, koji je predstavnik Hrvatske demokratske zajednice u Evropskom parlamentu, naglašava da dobijanje pozivnice za članstvo u NATO ima strateško značenje za Crnu Goru, ali i za stabilnost cijelog jadranskog bazena te jugoistočne Evrope.
“Stoga Hrvatska snažno podržava što kraći proces pristupanja”, poručio je Plenković, pri čemu je izrazio uvjerenje da će hrvatski Sabor među prvima ratifikovati Protokol o ulasku Crne Gore u Sjevernoatlantski savez.
POBJEDA: Kako komentarišete to što u Crnoj Gori nijesu uspjeli pregovori vlasti i opozicije o sporazumu za stvaranje uslova za fer i slobodne izbore?
PLENKOVIĆ: Vrlo je važno da u demokratskom društvu ne postoje nikakve sumnje u zakonitost i pravičnost izbornog procesa, uključujući i područje medijskog praćenja izbora i djelovanja političkih stranaka. Zbog toga podržavam pregovore predstavnika vlasti i oporbe s ciljem uspostavljanja zakonskog okvira, sa snažnim položajem državne izborne komisije, koji bi zajamčio da se političko djelovanje obavlja u institucionalnim okvirima.
Za Crnu Goru nije dobro da do dogovora još nije došlo, ali nadam se da će u što skorijem roku dijalogom i konstruktivnom suradnjom svih političkih aktera preostala otvorena pitanja biti sporazumno riješena kako bi se mogli održati parlamentarni izbori, koji bi dali jasan legitimitet izabranom predstavničkom tijelu i Vladi koja će iz njega proizlaziti.
POBJEDA: Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta usvojio je u utorak Izvještaj ov Crnoj Gori za 2015. godinu. Šta biste izdvojili kao ključne preporuke?
PLENKOVIĆ: Smatram da je kolega Tanok kvalitetno pripremio izvješće o Crnoj Gori. Nema nikakve dvojbe da je upravo Crna Gora otišla najdalje od svih država jugoistoka Europe u procesu europskih integracija. Potrebno je osigurati široki međustranački politički konsenzus o tome da su sve političke snage u zemlji jasno opredijeljene i usmjerene na proces pristupanja Crne Gore EU. Stabilnost na unutarnjoj političkoj sceni i dodatni demokratski iskoraci ključan su element za uspjeh europske integracije Crne Gore, a prije svega za ispunjavanje mjerila poglavlja 23 i 24 koja se odnose na pravosuđe i temeljna prava. Bez parlamentarne suradnje bilo bi vrlo teško osigurati provedbu potrebnih reformi u svim sferama društva. Izvješće još jednom naglašava i potrebu punog poštivanja vladavine prava, depolitizacije i profesionalizacije javne uprave te jače borbe protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta. Europski parlament pozdravlja otvaranje 20 pregovaračkih poglavlja te će i dalje pružati podršku Crnoj Gori na njenom europskom putu.
POBJEDA: Crna Gora je započela pregovore o pristupanju NATO-u. Koliko će, prema Vašoj procjeni, trajati proces pristupanja i kada bi hrvatski Sabor mogao ratifikovati Protokol o ulasku Crne Gore u Alijansu?
PLENKOVIĆ: Osim pregovora o pristupanju u EU, približavanje NATO-u bilo je u središtu vanjskopolitičkih nastojanja Crne Gore proteklih godina. Dobivanje pozivnice ima strateško značenje za Crnu Goru, ali i za stabilnost cijelog jadranskog bazena te jugoistočne Europe. Stoga Hrvatska snažno podržava što kraći proces pristupanja. U svojih nekoliko prošlih izvješća Europski parlament je jasno pozvao sve države članice EU koje su i članice NATO-a da aktivno podrže pristupanje Crne Gore, odnosno osiguraju brz i učinkovit proces pregovora. O točnom datumu je nezahvalno nagađati, ali sam uvjeren da će Hrvatski sabor biti među prvima koji će ratificirati Protokol o ulasku Crne Gore u Sjevernoatlantski savez.
POBJEDA: Kako ocjenjujete dosadašnju dinamiku pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji i da li će poziv u NATO ubrzati evropske integracije? Možemo li u narednih pet godina očekivati proširenje EU?
PLENKOVIĆ: Pozivnica za članstvo u NATO-u potvrđuje napredak koji je Crna Gora ostvarila u provedbi reformi, posebno u sigurnosnom sektoru i uspostavi vladavine prava, a ujedno se time valoriziraju nastojanja crnogorskih vlasti da se usuglase s vanjskopolitičkim stajalištima Europske unije. Kao i u slučaju Hrvatske, pristupni proces Crne Gore paralelno se vodi s približavanjem članstvu u NATO-u. Oba strateška smjera u konačnici će transformirati institucionalnu, političku i ekonomsku sliku zemlje. Crna Gora postaje dobar primjer ostalim zemljama u dinamici usvajanja europskih reformi. U mandatu ove Komisije novih proširenja neće biti. Stoga je nužno nastaviti s intenzivnim radom na ispunjavanju kriterija za zatvaranje pregovaračkih poglavlja kako bi Crna Gora bila spremna pristupiti članstvu kada se za to steknu preduvjeti. Mi kao hrvatski zastupnici u EP bit ćemo angažirani da europska budućnost Crne Gore i zemalja jugoistočne Europe ostane aktualna na dnevnom redu EU.
Sigurnost evropskih građana je prioritet
POBJEDA: Evropska unija se od osnivanja suočila sa brojnim krizama od Suecke krize, britanskog referenduma i naftne krize 70-ih godina, preko pada Berlinskog zida, ekonomske krize2000, do najnovije finansijske, a potom i izbjegličke krize i pojačanih nacionalizama u nekim državama članicama. Koji su najveći izazovi u 2016. godini?
PLENKOVIĆ: Niz kriza koje su pogodile Uniju nakon 2000. utjecale su na rezerviranost članica Unije prema nastavku procesa proširenja. Zasigurno najveći izazov u 2016. predstavlja postizanje dogovora o rješavanju izbjegličko-migracijske krize, što će podrazumijevati solidarnost članica, njihovu volju za međusobnom suradnjom i usvajanjem zajedničkog rješenja, ali i snažniji angažman EU prema prekidu rata u Siriji. Pritom se od zemalja u našem susjedstvu na tzv. balkanskoj ruti očekuje bolja koordinacija i poštivanje nacionalnih i europskih propisa prilikom prihvata izbjeglica. Nakon brutalnih terorističkih napada koje smo doživjeli u Europi u prošloj godini, prioritet postaje sigurnost europskih građana i od svih zemalja traži se doprinos pri suradnji u borbi protiv terorizma. Pored toga, europsko gospodarstvo ulazi u četvrtu godinu oporavka u 2015. gospodarski rast EU28 iznosio je 1,9 posto, dok je nezaposlenost pala na 9 posto. Stoga će Junckerova Komisija nastaviti s poticanjem razvojnih mjera i programa za ostvarivanje bržeg gospodarskog rasta i zapošljavanja u EU, kao i u zemljama koje pretendiraju na članstvo. Naravno, tu je i pitanje referenduma o ostanku Ujedinjene Kraljevine u EU nakon postignutog dogovora na Europskom vijeću prošlog tjedna.
Iskoristiti mogućnosti Jadransko-jonske strategije EU
POBJEDA: S obzirom na to da su sada u Hrvatskoj ključne političke snage Domoljubna koalicija predvođena HDZ-om i nezavisna lista Most, kakva su Vaša očekivanja, u smislu spoljnopolitičkih aktivnosti?
PLENKOVIĆ: Pred novom hrvatskom vladom koju predvodi HDZ velika su očekivanja. Nakon niza godina gospodarske krize, javnost priželjkuje da će postojati politička volja za poduzimanje reformskih zahvata koji bi trebali osigurati veće stope rasta BDPa i zaposlenosti. Na vanjskopolitičkom planu, Hrvatska treba početi bolje koristiti gospodarske prednosti članstva u EU, ali i snažnije se pozicionirati u radu europskih institucija. Naš vanjskopolitički interes ostat će potpora integraciji zemalja jugoistočne Europe prema EU, a najveću odgovornost imamo prema Bosni i Hercegovini koja je tek započela svoj europski put. Hrvatska sa Crnom Gorom ima prijateljske odnose i trebamo biti usmjereni na jačanje gospodarske suradnje, kao što je korištenje mogućnosti Jadransko-jonske strategije Europske unije koja nam otvara zajedničke projekte u turizmu, infrastrukturi i poduzetništvu, ali i riješiti preostala otvorena pitanja iz vremena agresije Miloševićevog režima na Hrvatsku te raspada bivše SFRJ.
