Prema grubim procjenama Crnoj Gori će biti potrebno najmanje milijardu eura da u ključnim oblastima zaštite životne sredine prečišćavanje otpadnih voda, upravljanje otpadom i unapređenje kvaliteta vazduhadosegne evropske ekološke standarde.
Upravo zbog značajnih finansijskih sredstava koje treba izdvojiti za izgradnju ekološke infrastrukture i sanaciju posljedica zagađenja Poglavlje 27 jedno je od najtežih za pregovore koje država kandidat ima sa Evropskom komisijom, ocijenila je za Pobjedu Ivana Vojinović, direktorica direktorata za životnu sredinu u okviru Ministartsva održivog razvoja i turizma.
Procjene i analize
“U Crnoj Gori u toku je izrada sveobuhvatne Strategije aproksimacije za Poglavlje 27 koja treba da procijeni kolika finansijska sredstva su potrebna za ispunjavanje zahtjeva iz ove oblasti. Bez obzira na to, analize i finansijske procjene koje su do sada rađene u određenim strateškim dokumentima jasno ukazuju da će visoke investicije biti potrebne za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, revitalizaciju vodovodne i kanalizacione mreže, kao i za uspostavljanje novih tehnologija za tretman voda i snabdijevanje. Master planovi za otpadne vode za period 2005-2029. god. projektuju da bi u narednom periodu trebalo uložiti oko 560 miliona eura samo u ovu oblast do sada, realizovano je oko 150 miliona eura u skladu sa dinamičkim planom za realizaciju. Jako visoka finansijska sredstva za sobom nosi i izgradnja održivog sistema upravljanja otpadom. Prema nedavno usvojenom Državnom planu upravljanja otpadom procijenjena su finansijska sredstva u rasponu od 340 do 430 miliona eura (u zavisnosti od izbora krajnje opcije rješavanja otpada predloženih državnim planom). U oblasti kvaliteta vazduha, radi unapređenja tehnoloških procesa koji se odvijaju u ključnim energetskim i industrijskim postrojenjima, koji bitno utiču na koncentraciju zagađujućih materija u vazduhu, procjene neophodnih ulaganja prelaze 100 miliona eura i uglavnom bi trebalo da budu obezbijeđena od strane privrednih subjekata. Dalje, tu je i oblast zaštite prirode gdje je za potrebe izgradnje funkcionalne ekološke NATURA 2000 mreže zaštićenih područja potrebno ulaganje od oko pet miliona eura…”, navodi Vojinović.
Progres
Prema njenim riječima, Crna Gora je do sada ostvarila progres u usklađivanju i implementaciji politike životne sredine shodno EU standardima, iako još dosta važnih i ozbiljnih zadataka treba da bude realizovano.
Vojinović
“Fokus je tenutno na finalizaciji Nacionalne strategije s Akcionim planom za Poglavlje 27, koja će biti osnova za harmonizaciju i implementaciju EU zakonodavstva u oblasti životne sredine i klimatskih promjena, uključujući plan razvoja administrativnih kapaciteta i procjenu potrebnih finansijskih sredstava. Ova Strategija istovremeno predstavlja i početno mjerilo za otvaranje poglavlja 27 za pregovore”, navodi Vojinović.
Kada je riječ o prioritetima, iz Ministarstva navode da su to oblasti u kojima postoji najveća neusklađenost i zaostajanje, kao i potreba infrastukturne izgradnje.
Posebno treba istaći da je upravljanje otpadom područje na kojem Crna Gora mora da uloži još mnogo napora kako bi se došlo do funkcionalnog sistema koji obezbjeđuje održiv razvoj i maksimalnu zaštitu životne sredine kaže Dragan Asanović, direktor direktorata za komunalne poslove.
On podsjeća da je Vlada u julu 2015. usvojila Državni plan upravljanja otpadom Crne Gore za period 2015-2020. i Strategiju upravljanja otpadom u Crnoj Gori do 2030.
Upravljanje otpadom
“Ova dva dokumenta daju ključne smjernice za uspostavljanje dobro organizovanog sistema upravljanja otpadom, koji će se bazirati na prevenciji stvaranja otpada, reciklaži, ponovnoj upotrebi, kao i korišćenju savremenih tehnologija za tretman. Za sve ovo je, pored dobro osmišljenog Sistema, potreban finansijski, tehnički i ljudski kapacitet da bi se postigli rezultati. Implementacijom aktivnosti predviđenih u oba dokumenta Crna Gora bi trebalo da pređe s konvencionalnog načina upravljanja otpadom na način koji otpad tretira kao sirovinu, čime će se ostvariti ne samo pozitivni efekti na životnu sredinu već stvoriti i ekonomski benefiti kroz otvaranje radnih mjesta”, kaže Asanović.
On navodi da će naredni period obilježiti i povlačenje kreditnih sredstava za sanaciju neuređenih odlagališta za koje postoje zreli i prihvatljivi projekti.
“Od posebne važnosti je istaći i početak realizacije projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“ koji se tiče sanacije identifikovane četiri crne ekološke tačke, kroz početak fizičkog izvođenja radova na terenu (Jadransko brodogradilište Bijela, Gradac Pljevlja, TE Pljevlja, KAP)”, ističe Asanović.
Iz Ministarstva podsjećaju da se u oblasti kvaliteta voda važne aktivnosti tiču izrade planova upravljanja rječnim slivovima, unapređenja mreže monitoringa i nastavka izgradnje infrastrukture za tretman otpadnih voda.
Prioriteti
Poseban prioritet tiče se oblasti zaštite prirode i uspostavljanja ekološke mreže zaštićenih područja i vrsta od značaja za EU, tzv. NATURA 2000. U pitanju je proces od izuzetne važnosti jer će u Crnoj Gori na dan ulaska u EU morati da bude uspostavljena mreža NATURA 2000 i u toj oblasti neće se odobravati prelazni periodi. Zato je potrebno značajno ojačati administrativne kapacitete, posebno u dijelu naučnog rada i inspekcijskog nadzora podsjećaju u Ministarstvu.
Kako isitiču, budući da je Vlada usvojila nacionalnu strategiju u oblasti klimatskih promjena do 2030, kao i namjeravani nacionalni doprinos za smanjenje emisije štetnih gasova u susret održavanja Samita u Parizu u decembru 2015, naredni period u Crnoj Gori obilježiće realizacija aktivnosti koje su definisane tim strateškim okvirom.
Cilj je smanjenje emisije gasova s efektom staklene bašte do 2030. za 30 odsto u odnosu na 1990. godinu.
Modeli finansiranja, Eko fond…
Ako pođemo od činjenice da je za implementaciju propisa u oblasti životne sredine i klimatskih promjena potrebno mnogo novca, treba mudro planirati izvore finansiranja za sve aktivnosti čija nas realizacija čeka, upozorava Ivana Vojinović.
“To se prije svega odnosi na IPA-u i ostala donatorska sredstva, zajmove međunarodnih finansijskih institucija i sl. Naime, u toku su pripreme za programiranje IPA 2014-2020. gdje će projekti u oblasti životne sredine i klimatskih promjena naći svoje mjesto. I upravo prioriteti u ovom vremenskom okviru odnosiće se na podršku procesima koji će ubrzati pridruživanje EU. S druge strane, treba realno procijeniti kakav je fiskalni kapacitet državnog i budžeta lokalnih samouprava za realizaciju ekoloških infrastrukturnih projekata, zbog potrebe i obaveze da ih kofinansira država. U svakom slučaju država je kroz novi Zakon o životnoj sredini, koji je u skupštinskoj proceduri, predvidjela osnivanje Eko fonda, a sve u cilju obezbjeđivanja sigurnih i stabilnih izvora finansiranja za politiku životne sredine. Eko fond bi trebalo da bude uspostavljen najkasnije tri godine od početka primjene navedenog Zakona”, kaže Vojinović.
Prelazni periodi i iskustvo drugih
“Poglavlje 27 jedno je od rijetkih u kojima se budućoj državi članici dodjeljuju tzv. prelazni periodi za implementaciju najzahtjevnijih oblasti. Drugim riječima, čak i same države članice suočene su sa izazovima da dosljedno ispunjavaju zahtjeve propisa iz ovog dijela EU pravne tekovine”, podsjeća direktorica Direktorata za životnu sredinu Ivana Vojinović.
Kako kaže, prelazni period je dodatni vremenski period koji je dodijeljen za punu implementaciju propisa i nakon sticanja statusa punopravnog člana EU.
“Uglavnom se prelazni periodi mogu dobiti u kompleksnim oblastima kao što je upravljanje otpadom, otpadne vode, kvalitet vazduha i sl. i u nekim novim državama članica ma dodijeljeni su na čak 10 godina. To znači da države poput Hrvatske, Rumunije i Bugarske i dalje ispunjavanju pretpristupne zahtjeve iz Poglavlja 27 do isteka dodijeljenog tranzicionog roka u pojedinim oblastima. Iako nam iskustvo susjeda i najmlađih država članica EU može pomoći u formulisanju pregovaračke pozicije u odnosu na EU, posebno u dijelu identifikovanja kritičnih pitanja, jasno je da svaka država kandidat, pa samim tim i Crna Gora, sama piše svoju priču EU integracija ističe Vojinović.
Perović: Usklađivanje regulative još na nivou puke teorije
Izvršni direktor nevladine organizacije “Ozon” Aleksandar Perović ocijenio je za Pobjedu da će do uspješnog zatvaranja poglavlja 27 morati da se promijeni mnogo toga, počev od samog pristupa donosica odluka kada je problematika životne sredine i klimatskih promjena u pitanju, koji je, smatra on, sada na nedopustivo niskom nivou.
Perović
“Do sada smo kroz praksu shvatili da je usklađivanje zakonske regulative sa EU direktivama ostalo na nivou puke teorije, što svjedoči i stanje na terenu gdje imamo situaciju da se najvećim industrijskim zagađivačima konstanto prolongira ispunjavanje zakonskih obaveza, kao što je recimo slučaj sa integrisanim dozvolama ili ekološkim saglasnostima”, kaže Perović.
Prema njegovim riječima, svakako da su otežavajuće okolnosti za dostizanje standarda u ovoj oblasti nepovoljna ekonomska situacija i još nepovoljniji investicioni ambijent.
“To nam ne daje nimalo razloga za optimizam, ako znamo da će za zatvaranje poglavlja 27 biti potrebno obezbijediti značajan budžet, što ćemo tek shvatiti kako pregovori budu odmicali. Iako sada pojedinci projektuju te troškove na više stotina miliona, pa i nekoliko milijardi eura, izvjesno je da će obezbjeđivanje fonda za uspješno zatvaranje poglavlja 27 biti veliki ako ne i najveći izazov za Vladu Crne Gore, kojoj su građani dali mandat da zastupa njihove interese i koja je najodgovorniji akter cijelog procesa”, kaže Perović.
On navodi da bi svaka dobra praksa susjednih zemalja koje su uspješno zatvorile pregovore i ušle u EU zajednicu, trebalo da bude olakšavajući momenat za nas.
“Ipak moram istaći da se nekada radi i o neuporedivim kategorijama ako uzmemo u obzir nivo ekonomskog razvoja, pa i kulture življenja, te različite specifičnosti koje nas čine malo ili više drugačijim od drugih. Na primjer, problematika nekontrolisanog odlaganja komunalnog i industrijskog otpada, koja je posljednjih godina u Crnoj Gori postala goruće pitanje i ekološki problem, nije u toj mjeri bila prisutna recimo u Sloveniji”, ističe Perović.
On smatra da je najbolji i jedino ispravan novi početak za nas kao društvo u cjelini efikasna i neselektivna primjena zakona, koji moraju u potpunosti biti harmonizovani sa EU legislativom i pratiti savremene trendove i najbolje dostupne tehnologije.
“Za to nam je potrebna volja, odlučnost i posvećenost donosilaca odluka na svim nivoima, ali i odgovornost građana, koji moraju biti mnogo angažovaniji kada je problematika životne sredine u pitanju i koristiti svoja Ustavom i čitavim setom zakona i međunarodnih ugovora garantovana prava”, kaže Perović.
Ključna otežavajuća okolnost, prema Peroviću je nedovoljno razvijena ekonomija.
“Ona ima negativne trendove ako posmatrate realan život prosječnog građanina i to je nešto na čemu se mora mnogo raditi kako bi se stvorili preduslovi za neko bolje vrijeme”, ocjenjuje Perović.
Za pomak u ovoj oblasti ključna je neselektivna i efikasna primjena važećih zakona.
“To bi bila najbolja edukacija, pogotovo za one čiji je odnos prema životnoj sredini bahat i štetan. Naravno, veoma je važno ulagati i u konkretnu edukaciju o važnosti očuvane životne sredine kako kroz obrazovni sistem, i to počev od najmlađih uzrasta, tako i kroz vaninstitucionalno obrazovanje, što je u skladu i sa preporukama eksperata smatra”, sagovornik Pobjede.
Komparativne prednosti
Crna Gora je mali fleksibilni sistem, koji je lako adaptivan na uspostavljanje novih zahtjeva i pravila, a pored toga ima i institucionalnu strukturu koja je u velikoj mjeri prilagođena zahtjevima iz Poglavlja 27.
To su, kako smatraju u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, naše komparativne prednosti u ovoj oblasti.
Uz podsjećanje na bogatstvo i raznolikost biodiverziteta, navodi se da Crna Gora ima pet nacionalnih parkova, ističe se da je gotovo 60 odsto teritorije države pokriveno kvalitetnim šumama a naša država raspolaže obimnim podzemnim i površinskim vodama koje s prosječnim oticanjem od 44 l/s/km2 svrstavaju Crnu Goru u četiri odsto svjetske teritorije s najvećim prosječnim oticanjem.
Navodi se da se u dijelu upravljanja otpadnim vodama i vodosnabdijevanjem intenzivno radi na novim projektima koji su definisani strateškim planskim dokumentima (Master plan odvođenja otpadnih voda Crnogorskog primorja i opštine Cetinje i Strateški master plan za kanalizaciju i otpadne vode u centralnom i sjevernom regionu Crne Gore).
Izgrađena su postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Budvi, Žabljaku i Mojkovcu, rekonstruisano postrojenje u Podgorici, dok je u toku izgradnja ili pripremi potrebne dokumentacije u svim ostalim opštinama. Izgrađen je Regionalni vodovod za Crnogorsko primorje i time je riješeno pitanje vodosnabdijevanja primorskih opština koje je naročito bilo problematično u ljetnjem periodu.
Kada je u pitanju kvalitet vazduha, utvrđene su zone kvaliteta, uspostavljena je državna mreža za praćenje kvaliteta vazduha i omogućeno redovno izvještavanje o kvalitetu vazduha prema Evropskoj agenciji za zaštitu životne sredine i domaćoj javnosti u skladu sa standardima EU kažu u Ministarstvu
Izvor: Pobjeda
