Naslovnica Crna Gora i EU NVO i EU Portal Kombinat: Institucije i civilno društvo zajedno do Evropske unije

Portal Kombinat: Institucije i civilno društvo zajedno do Evropske unije

Gotovo opšte je prihvaćeno stanovište da je aktivno i zdravo civilno društvo, kao protivteža gabaritnijem državnom aparatu i institucijama, jedna od osnovnih arena demokratije i preduslov za ostvarivanje visokog stepena demokratičnosti društva i društvene inkluzije, kroz koju se prepoznaju potrebe i interesi građana. Što je veći broj interesnih strana predstavljen i uključen u proces donošenja odluka, time se unapređuje i reprezentativnost institucija koje te odluke donose.

S tim u vezi, civilno društvo ima važnu ulogu u izradi i primjeni politika, kako na unutrašnjem, tako i na na eksternom nivou, te pogotovo u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Važnost saradnje sa organizacijama civilnog društva je istaknuta i uvođenjem člana 11 u Lisabonski ugovor Evropske unije u kojem se navodi važnost civilnog dijaloga. U skladu sa pomenutim, krajem prošle sedmice, organizovan je sastanak i prve konsultacije ministarke evropskih poslova Maide Gorčević sa predstavnicima nevladinih organizacija.

Za sada potez ministarke ohrabruje, a u nadi da neće biti samo formalne prirode, imamo priliku da otvorimo nekoliko pitanja i, ukazujući na značaj inicirane saradnje, razgovarajućamo sa Marijm Popović Kalezić, izvršnom direktoricom Centra za građanske slobode i Maidom Gorčević, ministarkom evropskih poslova.

Izvršna direktorica CEGAS-a Marija Popović Kalezić, ocijenila je poziv ministarke Gorčević kao dobar i ohrabrujući čin za predstavnike civilnog sektora, ali i za cjelokupnu javnost, pogotovo u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji.

,,Dobar je trenutak u kojem ministarstvo evropskih poslova vidi civilno društvo kao konstruktivne partnere i sudionike na polju EU integracija, kao i jedan od početnih načina kako najbolje do zatvaranja privremenih mjerila, uz usvajanje novih nužnih strategija i akcionih planova“, kazala je Popović Kalezić za Kombinat dodavši da je sastanak sa ministarkom Gorčević otvorio mogućnost da predstavnici civilnog društva iskažu sva očekivanja, kako od Ministarstva evropskih poslova, tako i od same Vlade, a onda i ukažu na ,,sve one odnose, radnje i normative koji nijesu išli u prilog radu i aktivnostima civilnog društava, kao ni demokratskim vrijednostima u cjelini“, navela je Popović Kalezić.

Poziv civilnom sektoru i otvorenost za saradnju Ministarstva evropskih poslova pokazao je dobru volju, ali i svijest u ovoj insitituciji da put ka Evropskoj uniji mora uključiti sve elemente društva, pogotovo civilni sektor kao jedan od ključnih korektiva. Zadovoljstvo sastankom iskazala je i ministarka Maida Gorčević.

,,To je bio moj prvi sastanak sa predstavnicima NVO-a, sa pozicije ministarke evropskih poslova. Imali smo, prije svega, otvoren i konstruktivan razgovor, razmijenili mišljenje o obavezama iz pregovaračkog procesa, ali i o poziciji civilnog sektora u tom procesu i saradnji između Vlade i nevladinih organizacija. Saglasili smo se da je učešće civilnog sektora od izuzetnog značaja za bolje, kvalitetnije i efikasnije ispunjavanje obaveza na evropskom putu“, izjavila je Gorčević.

Dok Popović Kalezić iskazuje nadu da ovi sastanci neće biti puki štrikirani zadatak i zadovoljavanje forme, već da će se stvoriti konstruktivna rješenja koja direktno doprinose ispunjavanju zadataka koji se od nas očekuju, ministarka Gorčević potvrđuje da će se započeti kurs saradnje nastaviti.

,,Nakon prvih konsultacija koje smo imali u decembru, od januara ćemo krenuti sa tematskim sastancima sa predstavnicima civilnog sektora na kojima ćemo jasnije definisati njihovo učešće i doprinos pregovaračkom procesu“ kazala je Gorčević.

U najavi ozbiljniji oblici saradnje

Što se tiče oblika i metoda saradnje između MEP-a i nevladinih organizacija, Popović Kalezić sugeriše da konkretnije i svrsihodnije rezultate svakako više treba očekivati u formatu tematskih sastanaka, nego opštih dogovora i razmjenjivanju različitih iskustava.

“Taj prvi korak otvaranja, najčešće može biti dobar signal i uvjerenje da će se korisne kritike civilnog društva prihvatati i razumjeti na pravi način, a onda i uvažiti, jer nam jedino uvažavanje naših preporuka uliva sigurnost da je vladajuća struktura spremna za promjenu i dostizanje našeg konačnog cilja, ulaska u EU“, konstatovala je izvršna direktorica CEGAS-a.

Ona podsjeća da smo ,,i do sada svjedočili brojnim radnim grupama, čiji su se sastanci dešavali po principu teorije slučaja, pa otuda i nije bilo mogućnosti da povjerujemo da će one rezultirati bilo kakvim dobrim ishodom“.

,,Ostaje nam da se nadamo da će se ranije prakse promijeniti i da ćemo svi više i ozbiljnije krenuti u rad na ovom polju“, kazala je Popović Kalezić.

Na istom fonu je i Gorčević koja nam detaljnije iznosi oblik buduće saradnje.

,,Predstavnici civilnog sektora će ostati članovi svih pregovaračkih radnih grupa, a naša je namjera da ubuduće ne ograničavamo broj predstavnika NVO-a u tim grupama. Takođe, naša namjera je da i u Savjetu za vladavinu prava, bude predstavnik NVO-a. Evropska integracija je zajednički projekat cijelog društva i mislim da smo tu, Vlada i civilni sektor, na istom zadatku. Iz tog razloga, kritike kolega iz NVO-a doživljavam kao iskrenu potrebu, da svi zajedno doprinesemo transformaciji društva i unapređenju stanja u svim oblastima. U meni i Ministarstvu evropskih poslova će imati pouzdanog partnera i ohrabrujem ih da nam dostavljaju sve sugestije kako bismo pregovarački proces što kvalitetnije iznijeli do kraja“ kazala je Gorčević.

Civilni sektor može ponuditi značajnu ekspertizu

Minstarka Gorčević je svjesna da cvilni sektor nezaobilazan šraf u kreiranju planova, strategije i politika u pristupanju EU.

,,U civilnom sektoru postoje pojedinci koji posjeduju ekspertizu veoma važnu za pojedina poglavlja i oblasti i mi nemamo luksuz da ta znanja i iskustvo zanemarujemo“, konstatovala je Gorčević.

Ona je nagovijestila da će u narednom periodu, kroz organizaciju tematskih sastanaka i razgovore sa većim brojem nevladinih organizacija, sagledati mogućnosti da se na najbolji način valorizuju kapaciteti NVO-a u pregovaračkom procesu.

,,Mislim da su nevladine organizacije izuzetno važan partner i kontrolni mehanizam, kako MEPu, tako i cijeloj Vladi. Veliki je broj NVOa koje imaju jako značajnu ekspertizu u različitim oblastima, koje su jako dobro upoznate sa izazovima u tim oblastima, ali imaju i potencijalno veoma dobra rješenja za te probleme. Isključiti ih iz procesa, bilo bi jako neodgovorno sa naše strane“, kazala je ona.

Zatvaranje poglavlja mora biti pod skenerom civilnog društva

Evropska Unija je poručila da su poglavlja 23 i 24 prioritetna, a upravo su ona bila tema sastanka i biće jedan od fokusa saradnje ministarstva i nevladinih organizacija. Na osnovu dosadašnje prakse vidljivo je da civilni sektor može uticati na institucije da adekvatno tretiraju pristupna poglavlja, ali je prostor za to bio poprilično sužen.

Konkretno u oblasti Pravosuđa i temeljnih prava (poglavlje 23) i Pravde, sloboda i bezbjednosti (poglavlje 24), Popović Kalezić podsjeća da je CEGAS u svom radu više puta upozoravao na sve nedostatnosti pravosudnog sistema.

,,Pored nužnih imenovanja na osnovu zasluga i transparentnog postupka, kako bi se obezbedilo pravilno funkcionisanje pravosuđa s nezavisnošću, nepristrasnošću i integritetom nosilaca ključnih pravosudnih funkcija, potrebno je i izmijeniti Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, prihvatajući sve već postojeće preporuke Evropske komisije, mišljenja Venecijanske komisije i preporuke Grupe država protiv korupcije Saveta Evrope (GRECO), kako bi se uskladili s pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti pravosuđa i autonomiji tužilaštva, kao i njihovoj nepristrasnosti, odgovornosti i profesionalizmu“, nabrojala je Popović Kalezić.

Ona je dodala da ,,nova strategija i akcioni plan za reformu pravosuđa kao i racionalizacija mreže sudova, mora biti takođe jedan od prioriteta, gdje bi se sprovela i stategija za informacione tehnologije, koja bi poboljšala efikasnost cjelokupnog pravosudnog sistema“.

,,Jasno je da su brojni doprinosi cjelokupnog nevladinog sektora u ovom dijelu, samo je pitanje da li će donosioci odluka shvatiti važnost cjelokupnog procesa, i stvoriti inkluzivan ambijent i dogovor oko svih navedenih zadatak koji nas očekuju“, navela je Popović Kalezić.

Participativnost i inkluzija su bitne karakteristike pristupnog procesa

Iako konstatuje da smo kao društvo posljednjih godina usporili na evropskom putu i dosta vremena izgubili zbog nefunkcionalnosti institucija što je uzrokovalo i slabe rezultate u sprovođenju obaveza na putu ka EU, Gorčević ne želi da se osvrće unazad, već da iskoristi ,,sve raspoložive kapacitete u Crnoj Gori i podršku EU i međunarodnih partnera, kako bismo u najskorijem vremenskom periodu dovršili demokratsku tranziciju i pripremili se za članstvo u EU.“

,,To, naravno, podrazumijeva dijalog i intenziviranje saradnje sa lokalnim samoupravama, civilnim sektorom, akademskom i poslovnom zajednicom jer, iako Vlada vodi pristupne pregovore, ovdje smo svi važni i svi smo na istom zadatku“, kazala je ona.

Kada je u pitanju uključenje svih aktera društva, pogotovo lokalnih samouprava, te princip participacije, CEGAS je organizacija koja kontinuirano utiče na društvene promjene i upravo kroz jedan od svojih programa afirmiše ,,participativnost“ kao bitan društveni mehanizam demokratizacije društva i promjena ,,odozdo“.

Po riječima Popović Kalezić, ,,prostor za saradnju postoji ali on mora da bude veći, intenzivniji i sa konkretnim rezultatima koje će podržati sve strane koje učestvuju u ovom procesu.“

Opisujući trenutno stanje po pitanju građanske participacije, direktorica CEGAS-a, podsjeća da je ,,u Crnoj Gori je nepisano pravilo da građanka/in prije dođu do razgovora sa predsjednikom, ili u ovom konkretnom slučaju ministarkom, nego što je to slučaj sa lokalnom samoupravom ili svojim predstavnikom/com iz mjesne zajednice“.

,,To dovoljno govori o participaciji i otvorenosti društva ka građaninu/ki. Jasno je, da je po svojoj nadležnosti Ministatsvo evropskih poslova, ono koje treba dati okvir, smjernicu i pokret na polju evropskih integracija, ali moramo biti svjesni činjenice da od njega ne može zavisiti cjelovit uspjeh i rezultat u narednom Izvještaju EK“, “, ocijenila je Popović Kalezić i dodala: ,,Na građanskoj participaciji treba puno raditi, počev od najužih lokaliteta pa dalje, a sve u cilju zadovoljenja najvećih dostignuća neposredne demokratije i decentralizacije“.

Ohrabrujući tonovi po pitanju pristupa EU

Na osnovu dosadašnjeg uvida u stanje stvari u tek preuzetom ministarstvu, te postojećim relacijama sa EU, ali i na osnovu daljih planova, Gorčević optimistična. Što se tiče unutrašnjih kapaciteta Crne Gore, ministarka navodi da iako je u Ministarstvu od, sistematizacijom, predviđenih 130, upošljeno manje od 60 službenika, u pitanju su ljudi znaju posao i hoće da rade. Ona podsjeća da je takođe ohrabrujuće što imamo stabilnu i evropski orijentisanu Vladu, funkcionalnu Skupštinu i već prve pomake u pravosuđu.

,,Saradnja sve tri grane vlasti je preduslov da napravimo rezultate u pregovaračkom procesu i cijenim da na tom putu treba da imamo širok drušveni konsenzus“, kazala je ona.

Kada je riječ o vanjskopolitičkom aspektu, Gorčević konstatuje povoljne okolnosti i činjenicu da postoji jako pozitivna klima po pitanju proširenja u Briselu, od kojeg imamo punu podršku da ubrzamo proces.

,,Nakon više sastanaka koje sam imala sa predstavnicima institucija EU, kao i država članica EU, moram reći da Crna Gora ima snažnu podršku i jedinstvenu šansu da, ukoliko intenzivira reforme i pokaže rezultate, za šta iskreno vjerujem možemo postići u mandatu ove Vlade, postane sljedeća članica EU“, izjavila je Gorčević.

Podrška koju dobijamo od evropskih partnera nije samo deklarativna, ona je i politička i, što je posebno važno, izdašna finansijska, kako bismo sve zahtjevne reforme sproveli kvalitetno i u roku. Mislim da je vrijeme, da nakon 11 godina pregovora, uđemo u njihovu završnu fazu i obezbijedimo građanima dugoočekivano članstvo u EU“, zaključila je Gorčević.

Izvor: www.portalkombinat.co.me

Saopštenja

Evropski dan na Žabljaku

0
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević,  boraviće sa saradnicima u ponedjeljak, 26. februara 2024. godine u radnoj posjeti  Žabljaku. Posjeta je dio projekta EU4ME - Podrška...

Podrška Švedske da Crna Gora bude sljedeća članica EU

0
Crna Gora je u kratkom vremenskom periodu pokazala značajne rezultate koji mogu ubrzati njen evropski put, a Švedska će nastaviti da podržava Crnu Goru...

EUSAIR: Započeto sprovođenje tri strateška projekta

0
U Zagrebu je 21. februara održana konferencija u okviru Strategije Evropske unije za Jadransko-jonski region (EUSAIR), na kojoj je ozvaničen početak sprovođenja tri strateška...

Gorčević i Miler: pred Crnom Gorom šansa da postane sljedeća članica EU

0
“Osim imenovanja u pravosuđu, svjesni smo da je neophodno završiti preostale reformske procese u oblasti pravosuđa, dodatno se posvetiti konsolidaciji rezultata u oblasti borbe...

Gorčević na Odboru za SSP: prioritet Vlade da ubrza reforme i osigura članstvo u...

0
„Apsolutni prioritet ove Vlade je da ubrza reforme i osigura članstvo Crne Gore u EU. To je naše strateško opredjeljenje zato što želimo da...