Naslovnica Crna Gora i EU Uspješne EU priče Potpisivanje SSP-a – deset godina uspjeha na evropskom putu

Potpisivanje SSP-a – deset godina uspjeha na evropskom putu

Za Crnu Goru, nedugo nakon obnove nezavisnosti, najvažniji događaj je zasigurno bilo potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Potpisom koji je tadašnji crnogorski premijer Željko Šturanović, u prisustvu ministra inostranih poslova Milana Roćena i ministarke evropske integracije Gordane Đurović, stavio na Sporazum, Crna Gora je ušla u svoj prvi sveobuhvatni ugovorni odnos s Unijom. Upravo ovo joj je omogućilo dalje napredovanje i početak pregovora. Danas, deset godina kasnije, s ponosom se možemo osvrnuti na taj značajan datum u crnogorskoj istoriji i sve pozitivne stvari, ali i izazove koji su uslijedili.

Crna Gora je, od tad najmlađe države regiona, za relativno kratak period postala lider u evropskim integracijama na Zapadnom Balkanu. S 28 otvorenih poglavlja od kojih su 3 privremeno zatvorena, SSP je za sve nas bio podsticaj i motivacija da uradimo što više i što bolje. Ispunjavanjem obaveza iz Sporazuma, ispunili smo uslove za bezvizni režim i našim građanima otvorili vrata svih zemalja šengenske zone. Usvajanjem i primjenom evropskih propisa i standarda, unaprijedili smo poslovno okruženje, omogućili otvaranje novih radnih mjesta i unaprijedili životni standard građana. Bruto domaći proizvod po stanovniku u odnosu na 2007. povećan je za 41 %, sa 4.484 eura na 6.364 eura u prošloj godini. Prosječna bruto zarada uvećana je za 51%, sa 497 eura u 2007. na 751 eura u 2016.

Nakon potpisivanja SSP-a došli smo u mogućnosti da koristimo i evropske fondove. Predanim radom i dobrim rezultatima na terenu smo osigurali bespovratna sredstva EU, ali i drugih donatora, koja su doprinijela uspješnom sprovođenju zahtjevnih i skupih reformi, ali i veoma značajnim infrastrukturnim projektima. Tako je, tokom proteklih 10 godina, Crna Gora bila u prilici da koristi više od 620 miliona eura bespovratne pretpristupne finansijske podrške EU. Uporedo smo izgrađivali poslovno okruženje u skladu s potrebama otvaranja crnogorskog tržišta prema evropskom. Pojednostavljene su i ubrzane procedure za registraciju novih kompanija, što je dovelo do porasta njihovog broja i podstaklo otvaranje novih radnih mjesta.

Jedan od najvećih izazova u pregovaračkom procesu su svakako poglavlja vladavine prava 23. i 24. Pojednostavili smo administrativne procedure, smanjili broj zaostalih sudskih predmeta i trajanje sudskih postupaka. U potpunosti smo reformisali okvir i sistem rada u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Naša država je sad usmjerena na dalje jačanje institucija i postizanje što boljih rezultata u praksi.

Nesumnjivo je da Crnoj Gori predstoji još ozbiljnog rada, ali sam uvjeren da možemo biti zadovoljni dosadašnjim rezultatima i napretkom u procesu pristupanja EU kojem smo svi zajedno doprinijeli, kao nosioci, učesnici ili sudionici procesa evropske integracije. Bez obzira na to što je ovaj cjelokupan proces veliki izazov za malu administraciju kao što je crnogorska, dočekan je s motivacijom koja nosi želju za napretkom u svojoj osnovi. Reforme ne predstavljaju samo usvajanje tekovine i osnivanje institucija, one nose veliki rad i učenje kao i sazrijevanje za predstojeće izazove. Svi smo svjedoci da se u velikom broju oblasti u ovom trenutku ne razlikujemo od država članica EU, a da je naša javna uprava postigla mnogo efikasniji nivo u sprovođenju evropskih politika.

Ono u što sam siguran jeste da smo značajno osnažili temeljna prava, unaprijedili uslove za obrazovanje i mobilnost, osigurali bolji kvalitet proizvoda i usluga i veću sigurnost građana, uspostavili bolje standarde za razvoj privrede, stvorili bolje uslove za domaće proizvođače, sigurniji saobraćaj, kvalitetnije snabdijevanje energijom, zdraviju i očuvaniju životnu sredinu. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je bio temelj, a upravo su rezultati u praksi svjedok unutrašnjih promjena i transformacije koja se dešava unutar crnogorskog društva a koje nas vode približavanju zajednici država koja dijeli iste evropske vrijednosti.

Autorski tekst ministra evropskih poslova Aleksandra Andrije Pejovića za portal eu.me

Saopštenja

Konferencija EUSAIR: Zajednički problemi traže zajednička rješenja

0
Zemlje članice Strategije EU za jadransko-jonski region (EUSAIR) dijele isto more, rijeke, povezane su planinskim masivima zato treba da se zajedno suočavaju sa problemima...

Nova struktura za pregovore o pristupanju EU za bolju dinamiku i kvalitet reformi

0
S ciljem unapređenja dinamike i kvaliteta reformi u okviru procesa pristupanja EU, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila novu odluku o uspostavljanju strukture za...

Dvadeseti broj Biltena Ministarstva evropskih poslova

0
Dvadeseti broj Biltena o evropskoj integraciji predstaviće najvažnije događaje i aktivnosti u procesu pristupanja EU tokom drugog kvartala 2022. Bilten možete preuzeti ovdje. SEKTOR ZA INFORMISANJE...

Evropska integracija je mehanizam za dostizanje boljeg kvaliteta života građanki i građana

0
Bolji kvalitet života naših građanki i građana je ključni cilj ove Vlade, a proces evropske integracije i buduće članstvo u EU su najbolji mehanizam...

Lista predstavnika NVO koji su predloženi za člana/icu radnih grupa za 33 pregovaračka poglavlja

0
Na osnovu člana 8 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija...