Naslovnica Crna Gora i EU NVO i EU Pregovori i osobe s invaliditetom

Pregovori i osobe s invaliditetom

Proces pregovora sa Evropskom unijom (EU) nije nikako samo politička priča, već sveobuhvatan društveni proces, koji se tiče svakog građanina pojedinačno i društva u cjelini. Tako ni članstvo u EU ne može biti samo benefit za državu kao „politički aparat”, već prije svega za grđanina, kao čovjeka. Međutim, napredak nam ne garantuje samo članstvo u EU, jer i on zavisi od našeg interesovanja i zalaganja u samom pregovaračkom procesu, odnosno pristupnim pregovorima. Napredak i zadovoljstvo zavisi i od nas samih, građanki i građana pojedinačno, zato je važno da toga svaki pojedinac bude i svjestan.

U mnogim državama, sada članicama EU, pojedini djelovi društva i društvene grupacije su bile potpuno zanemarene u procesu pregovora, pa tako ni samim ulaskom države u EU, tj. njenim punopravnim članstvom nijesu osjećale zadovoljstvo, niti su isticale napredak, naprotiv, često su se ti pojedinci i grupacije, a nekada i većina ostalih građana osjećali razočaranima i prevarenima. Da se to isto ne bi desilo crnogorskom društvu, kao što sam već pomenula, neophodno je da se u samom procesu pristupanja uključe svi i daju svoj doprinos. Da bi se osjetilo lično zadovoljstvo i napredak ne treba čekati da država postane članica EU, jer nam unija ne donosi ništa sama. Kako i sam proces pregovora traje nekoliko godina, u prosjeku cijelu deceniju, to je posebno važno za marginalizovane grupe, među kojima su osobe s invaliditetom. Svjesni toga od samog početka započinjanja pregovora Crne Gore sa EU u Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) nijesmo željeli da budemo van konteksta i međusobnog odnosa: pregovori i osobe s invaliditetom.

Više puta sam i javno isticala da se više pregovaraćkih poglavlja tiče i osoba s invaliditetom i da one same toga moraju biti svjesne. Prije svega, da bi se postigao veći stepen kvaliteta života osoba s invaliditetom upravo je neophodno postići ravnomjerni napredak u više oblasti: kao što su: obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo, pristupačnost (okruženja, informacija i komunikacija i usluga), jednak pristup pravdi, pristup različitim socijalnim uslugama i sl. a da bi sve to postiglo neophodno je govoriti o ljudskim pravima osoba s invaliditetom i osobama s invaliditetom pristupati s aspekta ljudskih prava. Tako se mnoga pregovaračka poglavlja: Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga (3), informatičko društvo i mediji (10), socijalna politika i zapošljavanje (19), pravosuđe i temeljna prava (23), pravda, sloboda i bezbjednost (24), obrazovanje i kultura (26), zaštita potrošača i zrdavlja (28) tiču i osoba s invaliditetom, a ona sama među sobom svakako imaju dodirnih tačaka i međusobno se preklapaju.

Osim što je UMHCG, samostalno kao i kroz članstvo u Koaliciji NVO za praćenje pregovora Crne Gore sa EU u okviru poglavlja 23 davao svoj doprinos u polugodišnjim i godišnjim Izvještajima o napretku, prilikom izrade i revizije Vladinih Akcionih planova za poglavlje 23 i 24 i izvještajima koji su ih pratili, imamo i predstavnika u Radnoj grupi za poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje. Svoj doprinos smo dali i prilikom izrade Strategije informisanja javnosti o prstupanju Crne Gore Evropskoj uniji za period 2014. – 2018. i sada to činimo kroz članstvo u Operativnom tijelu za izradu i praćenje godišnjih Akcionih planova Strategije.

Ono čime smo bili posebno podstaknuti jeste entuzijazam koji prati rad UMHCG i upravo želja za promjenama kojima sami možemo doprinijeti. U krajnjem, nijesmo željeli da se procesi odvijaju daleko od nas i bez nas, u tom smislu smo mi dio procesa. Upravo kroz sve prethodno pomenuto UMHCG se trudi da kroz konstruktivan odnos i saradnju doprinese cjelokupnom procesu i pruži podršku, predloži mjere i aktivnosti koje će u krajnjem osobe s invaliditetom učiniti „vidljivijim” i neće ih „zameratiti” u trenucima kada se fokus više daje na usklađivanje pravne tekovine sa zakonodavstvom EU i kada, čini mi se, mnoge od unije do Crne Gore, više interesuju rezultati u oblasti kriminala i korupcije, nego u oblasti ljudskih prava. Jasno je svakako, da napredak i rezultati u oblasti ljudskih prava zavise od rezultata u oblasti borbe protiv kriminala i korupcije, ali se često u „sveopštoj borbi” zaboravi svakodnevnica u kojoj su pojedine grupacije, kao što su osobe s invaliditetom potpuno isključene. Da ne bile isključene i zanemarene same osobe s invaliditetom moraju izaći iz „kalupa” u koji ih društvo godinama stavlja i razbiti okove koje često i same sebi postavljaju. Naime, veliki broj osoba s invaliditetom nije svjestan da ih se proces pregovora tiče i da moraju biti dio njega, kao što je on dio njih. U tom kontekstu svaka oblast života osoba s invaliditetom pojedinačno se može tretirati i sa aspekta pregovora i biti i dio tog procesa, jer sve ono što osobe s invaliditetom žive u Crnoj Gori i sa čime se susrijeću je i dio evropske priče, samo su negdje ti procesi trajali kraće, negdje duže, što upravo zavisi od cijelog društva.

Tako na primjer ukoliko osobe s invaliditetom žele da se smanje prepreke sa kojima se suočavaju u svakodnevnom životu o tome moraju javno govoriti, jer drugi, pa ni država, neće biti svjesna da je odgovorna što svima nije omogućila iste šanse i život dostojan ćovjeka. Da bi ipak, osobe s invaliditetom doprinijele i same bile uključene u sve društvene i životne procese o istima moraju biti informisane na način i u formi koja njima najbolje odgovara i to u istom trenutku kad i svi drugi građani, odnosno u trenutku kada je njima informacija najpotrebnija.

Osobama s invaliditetom se zato, ne smije pristupati samo i isključivo sa aspekta socijalne politike, već upravo s aspekta ljudskih prava, jer jedino tako mogu postati ravnopravni građani, imati mogućnosti izbora i donošenja odluka koje ih se tiču. Osobe s invaliditetom ne treba da očekuju pomoć države, već samo podršku i mogućnosti kako bi bili društveno korisni građani i u stvari sami doprinijeli napretku cijelog društva. Tek kada proces bude obostran i kada mu jednako pristupe osobe s invaliditetom, članstvo u EU će samo biti uključenje u širu zajednicu, a način i kvalitet života će biti izbor svakog građanina pojedinačno.

Marina Vujačić, Izvršna direktorka Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)

Saopštenja

Predstavljanje rezultata istraživanja javnog mnjenja „Stavovi građana o evropskim integracijama i procesu pristupanja Crne...

0
Generalni sekretarijat Vlade, u srijedu 28. jula u 10.00 sati, u EU info centru organizuje konferenciju za medije, na kojoj će biti predstavljeni rezultati...

Lista predstavnika NVO koji su predloženi za člana/icu Radne grupe za pregovaračko poglavlje 19...

0
Na osnovu člana 8 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija...

Lista predstavnika NVO koji su predloženi za člana/icu Radne grupe za pregovaračko poglavlje 2...

0
Na osnovu člana 8 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija...

Lista predstavnika NVO koji su predloženi za člana/icu Radne grupe za  pregovaračko poglavlje 19...

0
Na osnovu člana 8 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija...

Uz podršku EU u Kotoru otvoren kreativni hab 

0
Restauracijom objekta nekadašnjeg zatvora u Starom gradu, u okviru projekta „Prekogranična razmjena sa ciljem razvoja kulture i kreativnih industrija – 3C”, u Kotoru je...