Naslovnica Info Press info Prekić: Integracija u EU još jedan razlog zbog koga je pozivnica u...

Prekić: Integracija u EU još jedan razlog zbog koga je pozivnica u NATO istorijski iskorak

Crnogorsko društvo se i ranije okrenulo afirmaciji zapadnih vrijednosti ali su, pozivnicom za članstvo u NATO, te aspiracije prvi put zvanično potvrđene na najvišem političkom nivou, ocijenio je predavač na odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta, Adnan Prekić.

On je ukazao da treba praviti razliku između javnog diskursa i suštinskog društvenog prihvatanja tih, uslovno nazvano, zapadnih vrijednosti.

„U prethodnom periodu crnogorsko društvo više se deklarativno zalagalo za afirmisanje vrijednosti Zapadne demokratije dok su suštinski rezultati takve politike, ostali skromni“, kazao je Prekić ageneciji MINA.

On smatra da dobijanje pozivnice znači da su određeni pomaci napravljeni, ali da treba uraditi još mnogo da bi mogli kazati da se kompletno društvo okrenulo vrijednostima „moderne zapadne civilizacije“.

Prema njegovim riječima, crnogorsko društvo i dalje je opterećeno tradicijom i istorijskim nasljeđem koje značajno usporava te procese.

Na pitanje da li pozivnicu smatra iskorakom u istoriji Crne Gore, Prekić je odgovorio potvrdno .

„Bez obzira što crnogorsko društvo ima naglašenu potrebu za čestom produkcijom takozvanih istorijskih događaja, pozivnica za članstvo u sjeverno-atlansku alijansu, to svakako jeste“,naveo je on.

Prekić je dodao da činjenica što je Crna Gora ravnopravan član jedne od najznačajnijih modernih organizacija i da u toj poziciji može da odlučuje o najznačajnijim globalnim izazovima, bez sumnje potvrđuje tu tezu.

„Naravno, da bi ovaj događaj i suštinski opravdao epitet istorijskog, neophodno je da Crna Gora usvoji sve one civilizacijske i demokratske vrijednosti koje NATO baštini ne samo kao vojna već prevashodno politička organizacija“, poručio je Prekić.

On je dodao da su integracioni proces u Evropsku uniju (EU) još jedan razlog zbog koga pozivnica za članstvo predstavlja istorijski iskorak crnogorskog društva.

Prekić je uvjeren da bez obzira što to nije dio javne politike ili diplomatije, da političke elite u Zapadnoj Evropi, a naručito njihova društva, nijesu spremni da u članstvo prihvate državu izvan NATO alijanse.

„Zbog toga odluku o pozivnici i iz te perspektive treba posmatrati kao istorijsku pošto ona eliminiše jednu značajnu barijeru naše integracije u EU“, ocijenio je on.

Prema njegovim riječima, članstvom u NATO alijansi iz evropskog puta Crne Gore eliminišu se svi takozvani geostrateški i bezbjednosni problemi.

„Priključenje EU ograničava se na nastavak reformskih procesa i demokratizacije društva što je za region Zapadnog Balkana ogroman uspjeh“, precizirao je Prekić.

On je dodao da u crnogorskoj istoriji postoji niz primjera u kojima se moge prepoznati ti uslovni zaokreti prema istoku ili zapadu.

Oni su, kako je pojasnio, otvoreni još u srednjem vijeku kada se na prostoru Crne Gore reflektuju sukobi između Rima i Konstantinopolja oko procesa širenja hriščanstva.

„Posljedice tog sukoba uticaće i na odnos političkih snaga i ulogu srednjovjekovnih država ovog prostora“, precizirao je Prekić.

Osvajanja Osmanskog carstva u Evropi, kako je podsjetio, takođe se u izvjesnom smislu može smatrati jednim od tih zaokreta.

„Taj događaj je istoriju ovog prostora više vjekova vezao za carstvo koje je utemeljeno na idejama i vrijednostima koje se prepoznaju kao istočnjačke“, ukazao je Prekić.

Slični zaokreti, kako je dodao, desili su se i tokom oslobodilačkih ratova protiv Osmanskog carstva, kada se u 18. i 19. vijeku Rusija pojavljuje kao zaštitnik crnogorskih interesa.

„Međutim i u tom dijelu imamo izuzetke, pošto se za rješavanje crnogorskog pitanja u Osmanskom carstvu interesuju države koje pripadaju zapadnom civilizacijskom krugu Mletačka republika, Francuska, Austrija. Posebni je interesantna uloga Francuske sredinom 19. vijeka za vrijeme vladavine knjaza Danila“, naveo je Prekić.

On je ukazao da nakon Krimskog rata, Rusija na Pariskom mirovnom kongresu 1856. godine nije podržala crnogorsku politiku oslobođenja od Osmanske vlasti i očekivano razgraničenje koje podrazumjeva i teritorijalno proširenje i to je bio razlog da Knjaz Danilo preispita svoj odnos prema Rusiji.

Prekić je podsjetio da se Knjaz Danilo okrenuo Francuskoj spoljnoj politici i preko nje pokušao da realizuje svoje ciljeve.

Jedan od najznačajnijih zaokreta, prema njegovoj ocjeni, je onaj iz 1948. godine kada dolazi do sukoba Jugoslovenskih i Sovjetskih komunista.

„Taj sukob značio je potpuni otklon od Sovjetskog komunistčkog sistema i bio je prvi korak u formiranju jednog mekšeg oblika komunističke vlasti koji se razvijao u Jugoslaviji“, naveo je Prekić.

On je ukazao da je sve te primjere iz prošlosti teško primjeniti na aktuelne događaje i na taj način praviti određenu vrstu istorijskih analogija.

Prekić tvrdi da su uslovi u kojima se tada nalazilo crnogorsko društvo bili mnogo komlikovaniji pa na većinu tih zaokreta Crna Gora formalno nije mogla uticati kao što to može danas.

„ Ono što ipak iz tih primjera možemo naučiti su vrijednosti i nasljeđe koji je svaki od tih zaokreta donio crnogorskom društvu“, rekao je on.

Prekić smatra da je dobijanjem pozivnice potpuno očekivano da Crna Gora još snažnije promoviše svoj regionalni uticaj.

“Članstvu u NATO u tom smislu legitimiše Crnu Goru kao moderno, demokratsko društvo sa izvjesnom perspektivom u EU”, ocijenio je Prekić.

U odnosu na region, kako je dodao, Crna Gora ima još jednu komparativnu prednost a to je njen građanski karakter koji afirmiše različitosti svih vrsta i koji je uspio da odoli mnogim izazovima.

“Istrajavanje i dalje jačanje građanskog koncepta države, izgradnja slobodnog, otvorenog i demokratskog društva u kombinaciji sa sigurnošću koje obezbjeđuje NATO alijansa može još snažnije učvrstiti taj položaj Crne Gore”, zaključio je Prekić.

Izvor: MINA

Saopštenja

Lista predstavnika NVO koji su predloženi za člana/icu Radne grupe za pregovaračko poglavlje 2...

0
Na osnovu člana 8 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija...

Lista predstavnika NVO koji su predloženi za člana/icu Radne grupe za  pregovaračko poglavlje 19...

0
Na osnovu člana 8 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija...

Uz podršku EU u Kotoru otvoren kreativni hab 

0
Restauracijom objekta nekadašnjeg zatvora u Starom gradu, u okviru projekta „Prekogranična razmjena sa ciljem razvoja kulture i kreativnih industrija – 3C”, u Kotoru je...

Bijelo Polje uspješno u sprovođenju EU projekata

0
„Projekat pristupanja EU je projekat svih nas. Vlada formalno vodi projekat, ali u njemu moraju da učestvuju svi, kako u smislu obaveza tako i...

Lista predstavnika NVO koji su predloženi za člana/icu Radne grupe za pregovaračko poglavlje 7...

0
Na osnovu člana 8 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija...