Tržišta zemalja regiona zauzimaju svega 6,5 odsto evropskog i zato se mora raditi na internacionalizaciji poslovanja i zajedničkim nastupima u cilju ekonomskog napretka regiona, ocijenjeno je na Komorskom investicionom forumu (KIF) zapadnog Balkana u Zagrebu.
U fokusu sastanka predsjednika članica KIF-a, na kojem je učestvovao i predsjednik Privredne komore (PKCG), Velimir Mijušković, bilo je pronalaženje modela pripreme projekata za izgradnju bolje budućnosti i privredne saradnje u zemljama regiona.
KIF, kako je saopšteno iz PKCG, predstavlja idealnu platformu za saradnju, povezivanje privreda, čime bi se obezbijedilo i sprovođenje strateških infrastrukturnih projekata.
Pored predsjednika komora u radu skupa učestvovali su i predstavnici Evropske komisije (EK), Eurochambresa, Unije komora i robnih berzi Turske, komora Austrije i Njemačke, ETF-a i Regionalnog centra za razvoj preduzetničkih kompetencija zemlja jugoistočne Evrope.
“Cilj Foruma i cjelokupnog Berlinskog procesa, na čijim osnovama je nastao, jeste pretvoriti susjedstvo EU u zonu stabilnosti, sigurnosti i ekonomskog napretka kako bi ove zemlje imale evropsku budućnost”, navodi se u saopštenju.
Predstavnici osam komora regiona poručili su da ih ne interesuje politička različitost i prošlost već privredna saradnja, a predstavnici EU da ih veoma raduju takve inicijative i da će nastaviti da podržavaju razvoj privrede u državama zapadnog Balkana.
“Privredne komore su, svjesne problema, bile te koje su, kada politika i nije imala sluha za privredu, otvarale vrata i zagovarale slobodu kretanja ljudi i robe, budući da smo istorijski, geografski i interesno jedni drugima značajno tržište na kojem i dalje želimo i treba da budemo prisutni”, rekli sui z PKCG.
Hrvatska i Slovenija su članice EU, ali su ekonomski usko povezane sa susjednim zemljama zbog čega i njihove komore prepoznaju značaj učešća u forumu.
Cilj komora okupljenih u KIF-u je povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, stvaranje povoljnije preduzetničke klime, smanjenje stope nezaposlenosti, stvaranje zone ekonomske stabilnosti i smanjenje stope iseljavanja mladih.
Za ostvarenje tih ciljeva predloženo je na sastanku pet projekata kojima bi se poboljšala poslovna klima, kao što su izgradnja takozvane digitalne platforme komora koja će objediniti sve informacije i komorske usluge, internacionalizacija KIF-a pomoću koje će mala i srednja preduzeća lakše zakoračiti na strana tržišta, start up KIF-a s ciljem finansiranja start up kompanija i projekata MSP-ova u zemljama KIF-a, kao i KIF inovaciona i istarživačko razvojna platforma koja će poslužiti povezivanju nauke i biznisa. Peti je projekt dualnog obrazovanja kojim bi se u zemljama KIF-a riješio problem neusklađenosti obrazovnog sistema i tržišta rada.
Mijušković je govorio o ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori, započetim razvojnim projektima i investicijama koje su u najavi. Posebnu pažnju posvetio je projektu podmorskog kabla, s obzirom na to da je on od izuzetne važnosti za dobro pozicioniranje energetskog tržišta ukupnog regiona.
Mijušković je naveo aktivnosti koje PKCG realizuje u pravcu kvalitetnijeg ekonomskog povezivanja regiona, kao i nove usluge koje je uvela ili to namjerava učiniti, u funkciji povećanja konkurentnosti i mikro i makro nivoa.
Anthony A. Gribben iz Evropske fondacije za stručno obrazovanje smatra da upravo nove zemlje članice donose i svježe ideje u EU, pa je sugerisao da se privredne komore više prilagode principima koje zagovara Akt o malom biznisu, jer bi se time obezbijedilo bolje osposobljavanje i podrška preduzetnicima i njihovim poslovima sa izvoznim potencijalom.
“Takođe, kreatori ekonomskih politika mogu učiti iz uspješnih praksi malog i srednjeg biznisa, te iz osposobljavanja koje komore nude, kako bi dalje kreiranje politika postalo još efikasnije i pozitivno uticalo na konkurentnost i ekonomski rast”, rekao je Gribben.
Direktor Regionalnog centra za razvoj preduzetničkih kompetencija zemlja jugoistočne Evrope (SEECEL), Efka Heder, predstavila je Akt o malom biznisu Evrope i preduzetničke vještine.
SEECEL je projekt čiji je suosnivač hrvatska Komora, a kao partnera prepoznale su ga u izgradnji zajedničke platforme za aktivno preduzetništvo i razvoj ljudskih potencijala ostale privredne komore, jer je primjer projekta saradnje u susjedstvu EU.
Evropska komisija SEECEL vidi kao primjer najbolje prakse strateške saradnje u zemljama JI Evrope, i to na području preduzetničkog učenja kao ključne kompetencije.
Heder je navela da je ljudski potencijal najvažniji resurs svake ekonomije koja ozbiljno planira svoj održivi rast i razvoj, a preduzetnici se smatraju okosnicom privrednog rasta, inovacija, zapošljavanja i društvene integracije.
“Novi preduzetnici, posebno mali i srednji, godišnje u Evropi stvaraju više od četiri miliona novih radnih mjesta, pa je sistemska podrška unapređenju njihovih kompetencija nužna za jačanje konkurentnosti”, objasnila je Heder.
Predsjednici komora bili su gosti predsjednika Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović. Oni su je upoznali sa planovima i mogućnostima jačanja privredne saradnje i kazali kako rade na pripremi zajedničkih projekata koji će podstaći ekonomski rast, a poseban naglasak stavljen je na mogućnosti, potencijale i izazove za investiranje i razvoj nacionalnih ekonomija.
Grabar Kitarović ohrabrila je i podržala djelovanje komora u pravcu jačanja međusobne saradnje i projekte koji će podstaći privredni rast.
Ona je kazala da će Hrvatska na razne načine i putem djelovanja njene Komore, nastaviti da pomaže državama susjedstva kako bi im se osigurala evropska perspektiva.
Mijušković se u Zagrebu sastao i sa potpredsjednikom Evropske komisije za euro i socijalna pitanja, Vladisom Dombrovskisom, koji je bio i predsjednik Vlade Letonije.
Izvor: MINA business
