Da bi se spriječili budući incidenti, poput pomora ribe u Ćehotini i Limu, neophodne su, pored podizanja svijesti građana i veće kazne za slučajeve eko kriminala, smatra Pregovarač za Poglavlje 27 s EU i državni sekretar ministarstva turizma i održivog razvoja Saša Radulović.
Govoreći o pomoru ribe u Ćehotini, kao i u Limu, Radulović je, za Radio Crne Gore, ocijenio da kaznena politika nije nešto sa čime se Crna Gora može pohvaliti.
“U nedavnim razgovorima sa američkom administracijom pokrenuli smo inicijativu, za koju se nadam da će da urodi dobrim rezultatom, a to je da sistematizujemo zakon koji će se baviti eco crime-om. Ta postupanja prema prirodi, a to su zapravo postupanja prema nama, jer ovo je često rezultat nemara, imamo situaciju nekontrolisane eksplotacije pijeska u važnim vodenim tokovima i vjerujem da to treba da bude predmet mnogo jače pažnje samih nadležnih inspektorata, a iskreno vjerujem da uljuđivanje može da se postigne preko kazni. Mi pokušavamo da to postignemo podizanjem nivoa ekološke svijesti, ali te dvije stvari moraju da idu paralelno ako stvarno želimo da imamo odgovarajući rezultat, jer je nevjerovatno da naši ljudi promijene ponašanje kad pređu državnu granicu, jer znaju da tamo postoje kaznene odredbe i malo mogućnosti da neko pozove rođaka, kuma, prijatelja. Kod nas je to dio folklora. Vjerujem da će nas budućnost jako uozbiljiti u tom smislu, jer od svih resursa koje Crna Gora posjeduje, a posjedujemo ih puno, vjerujem da je voda najznačajniji resurs”, kazao je Radulović, gostujući u emisiji “Evropa” na RCG.
Kada je riječ o Tari, odnosno tome da li je rijeka ugrožena izgradnjom autoputa, Radulović navodi kako je apsolutno siguran da taj dio građevinskog zahvata ne spada u onaj dio Tare koji je pod tretmanom UNESCO-a. Na tom gradilištu se, kako kaže, nije dešavalo ništa što se nije dešavalo na drugim gradilištima.
“Ono na čemu MORT sad insistira i na čemu je insistiralo i pokušalo da ubijedi javnost, ali moramo biti svjesni da se vodila orkestrirana i oštra kampanja, jeste to da mi želimo da se ekološke norme primjenjuju u najvišem mogućem standardu. Tamo postoje odgovorna lica nadzora, državna komisija za praćenje realizacije autoputa. Ja sam osoba koja po pravilu vjeruje u snagu institucija i nemam dilemu da i ljudi rade vrlo odgovorno i posvećeno svoj posao. To čime se bavi naše MORT je održivi razvoj, što je jednaod politika Vlade, i što teži upravo pronalaženju balansa između razvoja i zaštite životne sredine. Te dvije stvari su, po prirodi stvari, u nekakvom neskladu, ali cilj je da probamo da živimo u skladu sa prirodom, ali istovremeno obezbijedimo bolji kvalitet života građanima Crne Gore i to baš nije jednostavno”, rekao je on.
U slučaju Cijevne, odnosno gradnji mini hidroelektrana sa albanske strane, Radulović je ponovio da je Vlada posvećena rješavanju tog nimalo lakog izazova, prvenstveno što se radi o nečemu što može da prepraste u međudržavni spor.
“Mi vjerujemo da ćemo kroz međunarodne mehanizme da izbjegnemo međunarodnu arbitražu, vjerujemo da će i albanska strana dokazati da je kredibilan sagovornik i da će stajati iza onog što je potpisala i da će nas to približiti rješenju. U slučaju da ne bi bilo koraka u tom smislu prema očekivanim dinamikama, iskoristićemo sva zakonska sredstva da bi zaštitili crnogorske interese i tu nema dileme”, kaže Radulović.
Radulović: Zaštitićemo crnogorske interese u vezi Cijevne Radulović: Zaštitićemo crnogorske interese u vezi Cijevne
Govoreći o Sinjajevini i protestima, zbog najave gradnje vojnog poligona na toj planini, Radulović navodi da je vojni poligon na Sinjajevini već postojao, samo ranije po JNA standardima, dok će sad biti po NATO standardima.
“Da li je problem nekim aktivistima to što će upravo biti po NATO standardima? Da li mi kao zemlja članica kolektivne bezbjednosti imamo određene obaveze? Da li naši momci koji učestvuju u raznim misijama u okviru NATO treba da idu netrenirani? To su pitanja. Ono što je važno je da svaka gradnja ima određeni uticaj na životnu sredinu, to niko nikad ne može da ospori. Ljudski rod odavno više ne živi u pećinama. Mi živimo u vremenu kad se vode hibridni ratovi, vjerujem da su neki na sceni i danas i mi za te izazove moramo biti spemni. Ono što je važno je da se rade studije procjene uticaja na životnu sredinu, da postoji monitoring i propisane mjere. U ovim slučajevima, većina minihidroelektrana kao jednu od mjera podrazumijeva poribljavanje. Tako da i u slučaju izgradnje poligona po NATO standardima biće apsolutno ispoštovana struka i najviši standardi. Ali takođe, iskreno vjerujem da je nama kao vrlo malom društvu po brojnosti, ali sa vrlo velikom istorijom, koje se nalazi na jednoj relativno neuralgičnoj tački, vrlo važno da budemo članica jednog takvog saveza kolektivne bezbjednosti, jer se vrlo lako dokazuje da učešće u takvom savezu ima direktne implikacije na investicije u Crnoj Gori i bolji život građana”, navodi Radulović.
Vlada je, kaže, zaštitila područje ulcinjske Solane. U tom procesu ima pomoć Ambasade Njemačke u Crnoj Gori.
“Ono što stvarno predstavlja izazov – područje je sada zaštićeno i nesporno je da će u tom režimu da bude konstantno, ali takođe jedan od problema koji se sa tim nivoom zaštite javlja je to generisanje gubitka. Da budemo jasni, da bi to bio izuzetno lijep zimovnik za ptice i kvalitetno hranilište, Solana mora da radi, jer samo dok Solana radi, tamo postoji dovoljan broj organizama koji predstavljaju hranu za te ptice. Takav rad nažalost nije profitabilan, nego generiše vrlo ozbiljan godišnji gubitak i vjerujem da ćemo, prvenstveno sa njemačkim, a onda i ostalim partnerima iz EU, uspjeti da nađemo model koji mora u sebi da sadrži ne mala donatorska sredstva. Nesporna je tu i doređena obaveza države Crne Gore, ali moramo zajedničkim snagama da to područje od izuzetne vrijednosti sačuvamo za ljude na kontinentnu uopšte, ne samo za ljude u Crnoj Gori”, rekao je Radulović.
Otvaranje poglavlja 27 je uspjeh kompletne administracije i dokaz da smo uradili ozbiljan posao. Na daljem putu ka EU, kako kaže, najveći trenutni izazov je obezbjeđenje finansija, jer Crna Gora pristupa EU po sasvim inoviranom modelu koji prepoznaje relativno oskudna sredstva pomoći, a to su prije svega IPA fondovi i Zapadnobalkanski okvir.
“Ali, pokušavamo da napravimo dobre konekcije sa drugim fondovima, kreditnim insitucijama i treba da obezbijedimo 1,4 milijarde koliko je procjena ukupnih investicija u životnu sredinu i klimatske promjene, a upravo sadnja drveća je najbolji oblik borbe protiv klimatskih promjena. To je veliki iznos i za mnogo veće ekonomije nego što je crnogorska”, zaključio je Radulović.
Izvor: Portal RTCG
