Reformama, koje sprovodi Univerzitet Crne Gore (UCG) biće povećan nivo i kvalitet visokog obrazovanja, a studenti će steći znanja i vještine prepoznatljive na tržištu rada, ocijenjeno je na okruglom stolu “Ishodi učenja i potrebe tržišta rada”.
TEMPUS projekat Razvoj pristupa ishoda učenja – put ka boljoj uporedivosti, priznavanju i zapošljivosti – DEVCORE jedan je od projekata koje finansira Evropska komisija, a čijom realizacijom koordinira Univerzitet Crne Gore. Njegov osnovni cilj je definisanje ishoda učenja na studijskim programima svih univerziteta u Crnoj Gori.
Rukovodilac projekta Devcore, Maja Baćović kazala je da se temom ishoda učenja i potreba tržišta rada UCG bavi u okviru reformi i reorganizacije koje se trenutno sprovode.
Ona je rekla da je cilj reforme povećanje nivoa i kavliteta obrazovanja, istraživanja i rada i da studenti nakon dobijanja diplome imaju znanje i vještine koji su prepoznatljivi na tržištu rada.
Baćović je navela da se UCG tom problematikom bavi dvije godine i da su dosta postigli.
„Definisali smo ishode učenja za sve studijske programe na osnovnim, master i doktorskim studijama“, rekla je Baćović, dodajući da je to opsežan i zahtjevan posao.
Proces reformi je, kako je navela, završen tek u prvoj fazi.
Ona je ukazala da se trenutno na UCG radi na sveukupnoj reorganizaciji, odnosno izradi novih studijskih progama, na pripremi za reakreditaciju koja se očekuje 2017. godine.
Rad na ishodima učenja će, prema njenim riječima, biti nastavljen u pravcu njihovog definisanja za nove studijske programe.
„To je prilika da kvalitet onoga što smo do sada uradili podignemo na veći nivo i intezivnom saradnjom i komunikacijom sa poslodavcima, predstavnicima društvenih institucija i svim korisnicima profilišemo ishod učenja na način da daju maksimalan kvalitet i nude najbolje studente na tržištu rada“, kazala je Baković.
Prorektor UCG, Živko Andrijašević rekao je da crnogorsko društvo reformu shvata kao promjenu koja sve treba da ostavi kako jeste, ali da se zadovolji forma.
Kako je naveo, reforma obrazovanja je sveobuhvatan proces, koji ima dvije ciljne grupe.
„U današnjem vremenu imamo reformu koja treba da dovede do usklađivanja između sektora visokog obrazovanja i potreba tržištra rada“, rekao je Andrijašević.
On je dodao da takva reforma ima za cilj formiranje ličnosti određenih sposobnosti.
Andrijašević je rekao da se reforma visokog obrazovanja ne tiče samo Univerziteta i visokoškolskih ustanova već čitavog društva.
Prema nejgovim riječima, kvalitet znanja je jedan od motiva za reformu studijskih programa.
Andrijašević je podsjetio da je prošle godine objavljen strateški dokument u kojem su sumirane dosadašnje reforme i stanje na Univerzitetu i zaključeno da je neophodno preduzeti mjere koje će povećati kvalitet nastave i znanja.
On je ukazao na činjenicu da je visokoškolski sistem opterećen brojnim problemima i da prizvodi nešto što nije njegov cilj i namjera. „A to je da smo došli do hiperprodukcije diploma a njihov i kvalitet znanja je opao“.
„Zbog toga su počele reforme koje po dubini zahvata i kompleksnosti sigurno su najveće od osnivanja Univerziteta“, dodao je Andrijašević.
On je rekao da su svi na univerzitetskim jedinicama svjesni da su promjene neophodne.
„Na početku procesa bili smo na različitim stanovištima ali kako je proces rada tekao stanovišta su su približila i došli smo do jednog zadovoljavajućeg sadržaja i modela“, naveo je Andrijašević.
On je kazao da se u javnosti kao reforma univerziteta percipira promjena modela studiranja sa 3+1+1 na 3+2.
„Suština reforme nije da zamijenimo modele već da dobijemo novi kvalitet, odnosno profil stručnjaka koji će moći da odgovore potrebama društva i tržišta rada“, rekao je Andrijašević.
On je dodao da taj kvaliet nije na zadovoljavajućem nivou.
Andrijašević smatra da će novi model (3+2) dovesti do većih specijalističkih znanja i mobilnosti i stepena intrenacionalizacija Univerziteta.
Vladimir Blečić iz Privredne komore predstavio je istraživanje koje je ta organizacija sprovela prošle gopdine, a čiji je cilj analiza efekata reforme visokog obrazovanja sa posebnim akcentom na upotrebu i razumjevanje koncepta ishoda učenja.
Istraživanje, koje je bilo anonimno, sprovedeno je na uzorku od 75 ispitanika koji su članovi udruženja.
On je rekao da je istraživanje pokazalo da je oko 63,4 odsto ispitanika djelimično upoznato sa reformom visokog obrazovanja, 21,7 nije uopšte upoznato a 14,9 odsto je upotpunosti upoznato.
„Oko 56 odsto ispitanika smatra da obrazovni sistem nije usaglašen sa potrebama tržišta rada, oko 14,2 odsto da je djelimično usklađen a 11,2 da je potpuno usklađen dok 17,8 ispitanika nije moglo da procijeni“, naveo je Blečić.
Prema njegovim riječima, istraživanje je pokazalo da privrednici nijesu mogli da odrede razliku u zadacima koje može da izvršava zaposleni bečelor i master.
Blečić je kazao da su na pitanje kakvu radnu snagu dobija reformom obrazovanja 31,8 odsto ispitanika je odgovorilo da ne može da procijeni, 15 odsto da reforma unosi promjene, a 27,9 odsto da je manje kvalitetna radna snaga.
„Pri razumijevanju novina koje donose reformisani studijski programi, 21,6 odsto ispitanika odgovorlio je da bi ciljevi i opis studijskog programa pomogli učenju, 23,9 da bi najviše pomogli podaci o namjeni stečenog znanja, 12,3 pomoglo bi u zapošljavanju a 31,2 odsto odgovorilo da im odgovara sve navedeno“, objasnio je Blečić.
Vesna Radulović iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, kazala je da ishodi učenja pomažu razumijevanju kvalifikacije, šta visokoobrazovana osoba može da uradi i koje vještine i znanja može dobiti.
Ona je rekla da je važnost ishoda učenja nastavnih predmeta osnovna spona koja dovodi do razvoja profesora, kvaliteta nastave i studenta i njegovog budućeg znanja.
Mnoge ishodi učenja, prema riječima Radulović, prepoznati su i implemetirani u programima profesionalne orijentacije.
Ona je navela da je Zavod 2003. godine, prepoznajući značaj cjeloživotnog učenja, karijernog informisanja i vođenja, počeo sa uvođenjem centara za profesionalno informisanje i savjetovanje.
„Određeni programi u okviru centara pokazuju kako približiti, omogućiti i prepoznati najbitnije elemente u formiranju budućih kadrova i biranju profesionalnog puta“, kazala je Radulović.
Izvor: Agencija Mina
