Naslovnica Info Press info Samit u Beču: Za infastrukturne projekte na Zapadnom Balkanu 600 miliona eura

Samit u Beču: Za infastrukturne projekte na Zapadnom Balkanu 600 miliona eura

Samit država Zapadnog Balkana koji se danas održava u glavnom gradu Austrije Beču ima za cilj uspostavljanje što bolje regionalne saradnje koja će rezultirati većim stepenom privredne saradnje i razvoja na tom području, poručio je evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Johanes Han uoči početka Bečke konferencije.

Evropski komesar Han naglasio je da je albanski premijer Edi Rama tokom sinoćnjeg susreta sa nevladinim sektorom organizovanim uoči samita, na kojem je učestvovao i srbijanski premijer Aleksandar Vučić, istakao da je “prije godinu dana bio sumnjičav da će se tako što ikada desiti”, prenosi agencija Anadolija.

Jasan putokaz

“Sada se potpuno normalno održavaju bilateralni i multilateralni sastanci. To je jasan putokaz da se sada treba dati novi impuls i mi želimo da se veća povezanost ostvari u domenu transporta. Regionalna povezanost zemalja Zapadnog Balkana sa EU je prioritet. Zapadni Balkan je okružen EU i bolja komunikacija sa Slovenijom, Hrvatskom, Mađarskom, Rumunijom, Bugarskom i Grčkom omogućiće veći stepen napretka u svakom pogledu”, istakao je Han.

Najavio je kako će ove godine za projekte u oblasti transportne infrastrukture biti izdvojeno 600 miliona eura od čega se 200 miliona odnosi na sredstva koja je osigurala EU.

Uz sve kreditne aranžmane Evropska unija planira u narednom periodu u infrastrukturne projekte uložiti oko milijardu eura.

“Veoma je važno što je visoka povjerenica za vanjsku politiku i sigurnost EU Federika Mogerini podržala dijalog između Srbije i Kosova. Napravljen je ogroman pomak u tom procesu. Mi očekujemo da će uskoro biti započeti pregovor EU o članstvu Srbije”, poručio je Han.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić istakao je pozitivnim skupove kao što je Bečka konferencija, ali da stanje na Zapadnom Balkanu “nije tako idilično”.

“Bježanje od obaveza”

“Pozivam sve da se samo jedan dan ne govori o budućnosti, a ostale da se vraćamo u prošlost. Posljednjih mjeseci prostor Zapadnog Balkana bio je mjesto sa mnogo prejakih riječi. Raduje me što se neko bavi nama, jer mi se u prisustvu razrednog starješine znamo ponašati. Međutim, kada to izostane na Zapadnom Balkanu je ponašanje isto kao kod nemirne djece i loših učenika koji bježe od svojih obaveza”, naveo je Dačić.

Ministar vanjskih poslova Makedonije Nikola Poposki pozvao je članice EU na saradnju u oblasti investicija, ekonomije, ali i migrantske krize.

“Veoma je važan gest što su vodeće zemlje EU, uz podršku Evropske komisije spremne da pomognu zemljama Zapadnog Balkana kako bi se donio boljitak”, naglasio je Poposki.

Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastijan Kurc naglasio je da se iz Beča želi poručiti kako “Evropa nije kompletna bez Balkana”.

“Želimo poručiti da Zapadni Balkan ima evropsku perspektivu. Ovo nije prilika samo da se sastanemo već i da razgovaramo o konkretnim projektima da se zaključe. Posebno su važni projekti u oblasti infrastrukture za region. U srijedu smo imali priliku da prisustvujemo potpisivanju Sporazuma o granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Razgraničenja sama po sebi kod nas u Austriji se podrazumijevaju, ali na Balkanu gdje se nedavno vodio rat, to je veoma značajan korak”, naveo je Kurc.

Voditi računa o mladima

Istakao je da će se u sklopu “priče” o Zapadnom Balkanu voditi računa i o mladima. Austrijski ministar vanjskih poslova pomenuo je u skladu s tim da se u narednom periodu mora povećati intenzitet razmjene mladih te da se uklone “granice u tom području”.

Njemački ministar vanjskih poslova Frank Valter Štajnmajer istakao je da Samit o Zapadnom Balkanu ima važnost na dva područja: migracijama i izbjegličkoj krizi i ubrzavanju procesa ulaska tog područja u EU.

“Imamo velike pomake u odnosima Srbije i Kosova što je veoma značajno. Ljudi sa Zapadnog Balkana treba da se približe jedni drugima. Stoga je naše opredjeljenje da se unaprijedi infrastrukturalna povezanost doprinos na tom putu”, ocijenio je Štajnmajer.

Iz Evropske unije poručili su kako su zadovoljni uspjesima koji su ostvareni u proteklom periodu na podričju Zapadnog Balkana. Kao pozitivne procese naglašavaju postizanje sporazuma o granicama između Bosne i Hrcegovine i Crne Gore, te Crne Gore i Kosova, ali i unapređenje odnosa na dijalogu između Srbije i Kosova.

Težište na izgradnji Jadransko-jonskog autoputa

U narednom periodu najavljuju se brojni projeki u oblasti infrastrukture kako saobraćajne, tako i energetske. Naime, težište je na izgradnji Jadransko-jonskog puta koja bi preko Grčke, povezala Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sloveniju i Italiju.

Kada je u pitanju energetska oblast najavljuju se projekti koji će značiti povećanje izvoza električne energije te izgradnje Transjadranskog gasovoda (TAP) preko Zapadnog Balkana.

Izvor: RTCG

Saopštenja

Belgija se istinski zalaže za pristupanje Crne Gore EU

0
„Vladavina prava, u skladu s Novom metodologijom pregovaračkog procesa, će nastaviti da bude u fokusu procesa, uz odlučan stav Vlade po pitanju nulte tolerancije...

Odabrane najbolje priče na konkursu za televizijske novinare

0
Novinari Javnog servisa, TV Vijesti i TV Nova M, Dijana Drašković, Željko Vuksanović i Bojan Vučinić, pobjednici su ovogodišnjeg konkursa za najbolju televizijsku priču...

Jovović pobijedio disekciju aorte i kovid-19: Rođendan kada se slavio život

0
Nikšićanin Vladimir Jovović, koji živi i radi u Tivtu, nije ni slutio da će mu 42. rođendan biti poseban.   Toga dana slavio je život, a...

Čitajte petnaesti broj Biltena Kancelarije za evropske integracije

0
Petnaesti broj Biltena Kancelarije za evropske integracije predstaviće najvažnije događaje i aktivnosti u procesu pristupanja EU tokom prvog kvartala 2021. Bilten možete preuzeti ovdje. SEKTOR ZA...

EU solidarnost od preko 110 miliona i to nije sve

0
Evropska unija je, od početka pandemije, Crnu Goru pomogla sa 113 miliona eura, ali je i dalje čvrsto uz našu zemlju u borbi protiv...