Šesti sastanak Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje između Evropske unije i Crne Gore (u daljem tekstu: Savjet) održan je 22. juna 2015. godine u Luksemburgu. Savjetom je predsjedavao Igor Lukšić, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija, ujedno šef crnogorske delegacije. Edgars Rinkevičs, ministar vanjskih poslova Letonije, predvodio je delegaciju Evropske unije (u ime Visoke predstavnice EU za vanjske odnose i bezbjednosnu politiku Federike Mogerini), sa Johanesom Hanom, komesarom zaduženim za pregovore o proširenju i evropsku politiku susjedstva, koji je predstavljao Evropsku komisiju.
Sastanak je bio prilika da se ocijeni napredak Crne Gore u pripremama za pristupanje EU, kao i da se razmotre prioriteti za naredni period u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruženju.
Savjet je sa zadovoljstvom istakao kontinuirani sveukupni napredak u kontekstu pristupnih pregovora. Savjet je, takođe, pozdravio ishod Međuvladine konferencije koja je održana istog dana i istakao da je ukupno otvoreno 20 poglavlja, a da su dva privremeno zatvorena.
Savjet je izvršio pregled nivoa spremnosti Crne Gore za pristupanje EU, posebno u svijetlu Izvještaja o napretku Crne Gore za 2014. godinu koji je sačinila Evropska komisija, a koji je ohrabrio Crnu Goru da nastavi sa radom na izazovima i nedostacima identifikovanim tokom priprema za članstvo, kao i da nastavi da dalje razvija neophodne administrativne kapacitete. Savjet je naročito pozdravio reviziju Akcionih planova za poglavlja 23 i 24 koje je Crna Gora sprovela u februaru 2015.
Što se tiče Kopenhaških političkih kriterijuma, Savjet je prepoznao napore koje je Crna Gora uložila, ujedno ističući potrebu kontinuiranih daljih napora naročito po pitanju efektivne implementacije reformi u brojnim ključnim oblastima, sa ciljem, između ostalog, mogućnosti ostvarivanja daljih opipljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Dalje, što se tiče prvenstveno političkih kriterijuma, uključujući zaštitu ljudskih, građanskih i političkih prava, kao i socijalnih i ekonomskih prava, zaštitu prava LGBT osoba, zaštitu prava žena i rodnu ravnopravnost, i zaštitu prava osoba koje pripadaju manjinskim grupama, Savjet je generalno pozdravio postignuti napredak i pozvao Crnu Goru da pojača napore i odgovori na preostale nedostatke, u isto vrijeme osiguravajući da se momentum reformi nastavi i ojača.
Savjet je podsjetio da se u skladu sa novim pristupom za poglavlja o pravosuđu i temeljnim pravima, te pravdi, slobodi i bezbjednosti, ova poglavlja sada razmatraju na početku pregovora. Procjena napretka Crne Gore u implementaciji nedavno revidiranog akcionog plana za poglavlja 23 i 24 potvrđuje da su mnoge aktivnosti sprovedene u okviru postavljenih rokova, ali i da je u nekim mjerama bilo kašnjenja. Savjet je ohrabrio Crnu Goru da obrati dodatnu pažnju na ostvarivanje opipljivijih rezultata i mjerljivog napretka u oblastima vladavine prava, posebno u vezi sa slučajevima organizovanog kriminala i korupcije.
U odnosu na reformu pravosuđa, Savjet je pozdravio činjenicu da je glavni dio posla oko usvajanja zakonodavstva završen. Istaknuto je da su reforme sada dostigle nivo na kome su potrebne proaktivne institucije sa odgovarajućim resursima da ostvare očekivane rezultate i osiguraju punu implementaciju reformi. Savjet je istakao da su za ovaj korak potrebni dalji kontinuirani napori i ohrabrio je Crnu Goru da nastavi da intenzivira napore u domenu implementacije.
U odnosu na odgovornost i integritet sudstva, Savjet je pozdravio nedavno usvajanje četiri nova zakona za koje se očekuje da će ojačati nezavisnost i profesionalnost sudstva. Potrebno je u kontinuitetu posvećivati napore unapređenju ovih reformskih aktivnosti, kao i povećanju efikasnosti sudstva. Savjet takođe sa zadovoljstvom očekuje formalno uspostavljanje novog Specijalnog tužilaštva, za koje se očekuje da će efikasno sarađivati sa policijom i uspostaviti proaktivan pristup. Takođe je istaknuta potreba da se ovom novom tijelu obezbijede adekvatna sredstva.
Savjet očekuje inicijalni mjerljivi napredak Crne Gore u istragama, procesuiranju i presudama u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala. U ovom smislu, Savjet je pozdravio pravovremeno uspostavljanje nove Agencije za anti-korupciju, za koju se vjeruje da će biti u potpunosti operativna do januara 2016, a u isto vrijeme je istakao da je obaveza postojećih tijela da osiguraju efikasnu implementaciju zakonodavstva već sada. Naročito je istaknuta važnost sprovođenja efikasne finansijske istrage, uključujući oduzimanje i konfiskaciju imovine, paralelno sa krivičnim istragama prije svega organizovanog kriminala. Dodatno, Savjet je podvukao značaj obezbjeđivanja dodatno proaktivnog pristupa u smislu domaćeg bavljenja slučajevima ratnih zločina u skladu sa humanitarnim pravom i jurisprudencijom Tribunala za bivšu Jugoslaviju, sa ciljem da se osigura kvalitet presuda, kao i da se obezbijedi dostupnost pravde i reparacija žrtvama ratnih zločina.
Na polju javne administracije, Savjet je pozdravio, između ostalog, postojeće napore da se ojača mehanizam za implementaciju sveukupne strategije reforme javne uprve, te ohrabrio Crnu Goru da se pripremi za punu implementaciju novog zakona o administrativnoj proceduri. Savjet je generalno podvukao značaj administrativnih kapaciteta u smislu buduće efikasne implementacije i sprovođenja evropske pravne tekovine, te snažno ohrabrio Crnu Goru da spovede i ubrza reformske procese sa ciljem ostvarivanja efikasnije javne uprave.
Savjet je podvukao određene izazove sa kojima se Crna Gora susreće, prije svega u vezi sa tzv. aferom Snimak, kao i u vezi sa potrebom da se efektivno garantuje sloboda medija. Savjet je pozvao na ulaganje dodatnih napora u cilju razrješenja ovih pitanja. Što se tiče medijskih sloboda, Savjet je pozvao na urgentno postupanje po preporukama komisije koja je vršila monitoring aktivnosti institucija u istragama i procesuiranju slučajeva nasilja nad medijima, kao i na punu podršku za rad te komisije.
Savjet je pohvalio Crnu Goru za kontinuiranu snažnu posvećenost regionalnoj saradnji i konstruktivu ulogu u očuvanju regionalne stabilnosti. Takođe je pozdravio aktivnu participaciju i ko-inicijativu Crne Gore u brojnim regionalnim inicijativama u jugoistočnoj Evropi i dobrosusjedsku i bilateralnu saradnju koju održava sa drugim zemljama kandidatima i članicama EU. Savjet je ohrabrio Crnu Goru da nastavi rad na pronalaženju zajednički prihvatljivih rješenja za otvorena granična pitanja sa drugim zemljama zapadnog Balkana i istakao da se raduje potpisivanju sporazuma o granici sa Bosnom i Hercegovinom.
Savjet je toplo pozdravio punu usklađenost Crne Gore sa odlukama Savjeta EU i deklaracijama EU u oblasti vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike, a naročito sa pozicijom EU po pitanju Ukrajine.
U smislu ekonomskih kriterijuma, Savjet je pozdravio oporavak crnogorskog rasta u 2014. godini, i podržao je napore Vlade da unaprijedi fiskalnu situaciju i smanji sivu ekonomiju. Dostavljanje od strane Crne Gore po prvi put u januaru 2015. godine Programa ekonomskih reformi kao dijela unaprijeđenog dijaloga sa Evropskom komisiju o ekonomskom upravljanju je takođe pozdravljeno. Savjet je pozvao Crnu Goru da obezbijedi detaljno i pravovremeno izvještavanje o uputstvima za sprovođenje politike u zajedničkim zaključcima Ekonomskog i finansijskog dijaloga, koji je usvojen 12. maja između EU ECOFIN savjeta i zapadnog Balkana i Turske. Savjet je ipak istakao da se Crna Gora susreće sa određenim izazovima u kompetitivnosti, da eksterne neravnoteže treba smanjiti, kao i da je nezaposlenost i dalje vrlo visoka.
Pozdravljajući već preduzete korake, Savjet je ohrabrio Crnu Goru da nastavi da unapređuje ekonomsku kompetitivnost kroz dalju diverzifikaciju ekonomije, šireći izvoznu bazu, kao i kroz kontinuirano unapređenje biznis okruženja.
Savjet je pozdravio kontinuirani napredak Crne Gore u usaglašavanju zakonodavstva i kapaciteta sa evropskim standardima, pravnom tekovinom EU i u implementaciji obaveza u pogledu trgovniskih i sa njima povezanih odredaba u okviru SSP-a. Savjet je istakao značaj uopštenog jačanja crnogorskih administrativnih kapaciteta, sa ciljem da se adekvatno suprotstavi izazovima u brojnim oblastima. U najvećem broju oblasti ostvaren je određeni napredak, premda još dosta toga ostaje da se uradi. Savjet je ohrabrio Crnu Goru da uloži dodatne napore, posvećujući posebnu pažnju pitanjima koja su prepoznata u brojnim oblastima koja se razmatraju.
Savjet je razmotrio situaciju u vezi sa pretpristupnom finansijskom podrškom, koju EU obezbjeđuje kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA I i II). Naročito je pozdravljeno ratifikovanje Okvirnog sporazuma kao i podnošenje zahtjeva za povjeravanje budžetske implementacije, što je popločalo put za otpočinjanje implementacije IPA-e II. Savjet je ohrabrio Crnu Goru da nastavi da ulaže napore u smislu sektorskog pristupa i jačanja kapaciteta za višegodišnje planiranje, te pozdravio napredak u nacrtu akcionog plana za upravljanje budućim kohezionim i strukturnim fondovima.
Savjet je takođe razmotrio stanje bilateralnih odnosa u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SPP). U ovom smislu, pozdravio je stupanje 1. decembra 2014. na snagu Protokola uz SSP koji prepoznaje ulazak Hrvatske u EU, koji je bio u primjeni na privremenoj bazi od 1. jula 2013. Savjet je takođe pozdravio kontinuirani pozitivni bilans Crne Gore u implementaciji obaveza iz SSP-a, uključujući odredbe povezane sa trgovinom, nakon stupanja 1. maja 2010. na snagu ovog dokumenta, ističući dalju potrebu dodatnog usklađivanja u odnosu na procedure za državnu pomoć.
Savjet je istakao aktivno učešće Crne Gore u brojnim programima EU i snažno ohrabrio Crnu Goru da isto nastavi i u budućnosti.
Na kraju, Savjet je razmijenio mišljenja po pitanju trenutnih zbivanja u regionu zapadnog Balkana.
