Naslovnica Info Blog Školjke mogu da hrane i čovjeka i zemlju

Školjke mogu da hrane i čovjeka i zemlju

Kroz projekat “Food4Health” Institut za biologiju mora će u laboratoriji uzgajati organske kamenice, mikroalge i mušulje. Rukovoditeljka projekta Milica Mandić očekuje da laboratorija počne sa radom u februaru.

Divlja plaža između Bijele i Kamenara prije tridesetak godina bila je oaza slobode za Nikolu Malovića i njegovu tadašnju djevojku.

”Danas je ta djevojka moja supruga, puna sjećanja na vrijeme kada sam, kao student, iz tog plićaka vadio kilograme vongola i prodavao ih ribljim restoranima u Herceg Novom”, kaže pisac iz Boke Kotorske.

Sjeća se Nikola i da su nekad i obala i voda te divlje plaže bili bogati školjkama.

”Prije 30 godina mogli ste na tih oko 200 oglednih metara da pronađete mušlje na stijenama i prstace u stijenama, kamenice na kamenju, školjke vongole i vagane u pijesku, puževe prpore i mariklje i priljepke, malene školjke latice, poneku kunjku, palasturu, lepezicu, a od egzotičnijih puževa petrovo uvo, mrežastu vršu, vreteno… Danas nema niti jedne jedine mušlje. Tek tu i tamo neka sitna mariklja, neki usamljeni priljepak…”

Ko je makar jednom posjetio Boku u posljednjih tridesetak godina, svjedok je promjena o kojima govori Malović. Pogotovo je uočljivo da ponte u zalivu, nekad pune mušlji, zbog čije oštrine su, u strahu od posjekotina, kupači pažljivo izlazili iz vode, više skoro da nemaju ukrase od školjki.

”Obalna zona je zona gdje po prirodi stvari sve vrvi od života. Sada je to groblje iznad koga se nalaze suncobrani i ležaljke”, rekao je u jednom intervjuu Malović.

Na pitanje koliko je danas života u zoni obale, on direktno optužuje lokalnu upravu, Morsko dobro i zakupce plaža…

”Što su supstratom neadekvatnog hemijskog sastava, što ga zadnjih godina nasipaju upravo u faraonskim količinama (da bi naplatili od mora otetu zemlju) – doslovno stavili u grob hiljade i hiljade priobalnih ogranizama. U prošlosti je dijete u Kotoru, na primjer, dobijalo ozbiljan ukor ako bi bacilo, pazimo, kamen u more! Zašto? Obrazloženje je glasilo da se time, dugoročno, zatrpava more! Ono što je najveći hotelijer u Bijeloj napravio, prestavlja bestidnost kakvo bokeljsko oko nije gledalo. “Pokopao” je pod morem sve živo. Danas je pogled na litoralnu zonu tužan. Školjki u pijesku nema, školjki na kamenju nema. Tu i tamo prođe ribica, tu i tamo oko vidi morskog ježa”.

Devet ugovora za uzgoj školjki u 2021.

Morsko dobro u 2021. godini zaključilo je devet ugovora za postavljanje ribarskih kućica za potrebe uzgajališta marikulture. Isti broj ugovora zaključen je i u prošloj i 2019. godini, dok je u 2018, 2017. i 2016. zaključen ugovor manje.

Mušulje i kamenice dvije su vrste školjki koje se uzgajaju u morskoj akvakulturi Crne Gore. U pitanju su školjke visoke komercijalne vrijednosti i izuzetnih hranljivih karakteristika. Mušulja se može vidjeti po pontama i drugim čvrstim predmetima u zoni plime i oseke, gdje prirodno raste do dubine 10 do 15 metara, u Crnoj Gori se uzgaja po sistemu plutajućih parkova.

”To su bove na nosećim linijama, gdje se školjke uzgajaju oko godinu i po. To je uzgojni ciklus, od početka, od prihvatanja mlađi školjki do dobijanja konzuma”, pojašnjava Milica Mandić iz Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore.

Mandićeva je rukovoditeljka projekta “Food4Health” (Hrana za zdravlje), kroz koji će Institut u laboratoriji uzgajati organske kamenice, mikroalge i mušulje.

Laboratorija će omogućiti i brojna druga istraživanja: Milica Mandić
Laboratorija će omogućiti i brojna druga istraživanja: Milica Mandić foto: Pr Centar/Đorđe Cmiljanić

Prema podacima Zavoda za statistiku (Monstat), u 2016. uzgojeno je 179 tona mušlji i 13 tona kamenica. Do prošle godine, cijena mušlji neznatno je skočila sa 1,3 na 1,5 euro, a Monstat bilježi i veću proizvodnju te vrste školjki – u 2018. proizvedeno je 228, a godinu kasnije 223 tone mušlji.

Cijena kamenice od 2016. nije se mijenjala i ta vrsta školjke prodaje se za osam eura po kilogramu. U posljednjih pet godina i količina proizvedenih kamenica je stalna i, prema podacima Monstata, iznosi 17 tona godišnje. U Institutu za biologiju mora kažu da su proizvodni kapaciteti daleko veći.

”Proizvodnja kamenice je na veoma niskom nivou u odnosu na potencijal”, kaže Mandićeva.

Projekat “Food4Health” podrška je proizvodnji školjki u prirodnim uslovima. Uz formiranje mrijestilišta, u Institutu će biti uzgajane i mikroalge kojima se kamenice hrane. U planu je i organski uzgoj mušulja, ali i njihovo brendiranje, zbog kvaliteta koji bokeška mušulja ima, a koji, kaže Mandićeva, nije zabilježen u literaturi čak ni na svjetskom nivou.

”Školjke su nam bile glavni cilj, da taj sektor podignemo sa dna na kojem se nalazio godinama i u odnosu na to kako je tretiran od nadležnih institucija. To je zdrava hrana iz mora, i kamenice i mušulja su izvor proteina. Usred turističke sezone potražnja je ogromna, a proizvodnja nije dovoljna da se zadovoljni ni domaće tržište, a kamoli da govorimo o izvozu. I to je ono što država sigurno ne prepoznaje. Da prepoznaje, mi bismo se širili sa uzgajalištima školjki”, kaže Mandićeva.

U blizini Instituta za biologiju mora više od 20 godina postoji eksperimentalno uzgajalište školjki i na njemu se rade najrazličitije vrste naučnih istraživanja iz oblasti morske akvakulture.

Podrška prirodnom uzgoju

U prirodnom uzgoju, mlade jedinke se nasade u posebne mrežice i čeka se da porastu. U tom procesu, dodaje Mandićeva, nema dodavanja hrane, hemikalija…

”E sad, šta vam bog da je za sljedeću godinu, da li će se desiti neko nenormalno nevrijeme, da li će doći do napada predatorskih vrsta riba, pa da sve pojedu tokom jedne ili dvije noći. To su veliki rizici u proizvodnji, a ono što je najgore je to da država ne razumije koji potencijal imamo ovdje, da to bude na nivou na kojem zaslužuje”, kaže ona i dodaje da je upravo cilj projekta “Food4Health” da u najvećoj mogućoj mjeri promoviše mogućnosti koje proizvodnja školjki pruža.

Projekat “Food4Health” realizuje se već skoro dvije godine. Već su izgrađene nove laboratorije za akvakulturu, ukupne površine od oko 260 kvadratnih metara. Za uzgoj mlađi, kaže Mandićeva, koristiće školjke iz Boke.

”Prirodne, autohtone. Naći ćemo one koje najbolje izgledaju”, dodaje ona.

Nivo proteina mušulje iz Boke nezabilježen u svjetskoj literaturi: sa uzgajališta u Ljutoj
Nivo proteina mušulje iz Boke nezabilježen u svjetskoj literaturi: sa uzgajališta u Ljutojfoto: Pr Centar/Đorđe Cmiljanić

U laboratorijama Instituta za biologiju mora odvijaće se vještački uzgoj kamenica – od odraslih jedinki do mlađi. Uz to, u laboratorijama će biti uzgajane i različite vrste algi, kojima se školjke hrane u različitim životnim ciklusima. Kada dostignu određenu veličinu, proizvodnja školjki nastavlja se u prirodnom ambijentu, gdje će uzgajivači sa područja Boke, uz naučnu i stručnu pomoć Instituta, kamenice uzgajati do konzumne veličine.

Za početak uzgoja, kaže Mandićeva, neće trebati više od stotinjak odraslih jedinki. U Institutu očekuju da bi u prvom ciklusu mogli da imaju preko 200.000 jedinki koje će da prebace na uzgojne instalacije u prirodnoj sredini.

”To je jedan od glavnih ciljeva projekta, dobićemo odličnu multifunkcionalnu laboratoriju, gdje ćemo naučne oblasti iz morske akvakulture podići na jedan nivo koji nikad nismo imali u Institutu, a sa druge strane sve što budemo radili, direktno primjenjujemo u biznis sektoru i uzgoju školjki u prirodnoj sredini”, kaže Mandićeva i dodaje da na taj način pružaju podršku malim i srednjim preduzećima u akvakulturi.

”Šta time postižemo? Povećaćemo značajno ukupnu količinu kamenica u zalivu, koje su izlovljene nenormalno, zbog ogromne cijene, dva eura je komad. Prirodne populacije su veoma male zbog prelova. Naši uzgajivači bi kroz povećanje uzgoja bili konkurentniji i na domaćem tržištu, a mogli bi da idu i na izvoz, makar na regionalno tržište”, pojašnjava ona.

Mušulje iz Boke kao brend

Uz laboratorijsku proizvodnju kamenice, u planu Instituta je i zaštita geografskog porijekla mušulje.

”Radili smo analize nutritivnih vrijednosti mušulja i ustanovili da sadrže ogromne količine proteina, čak preko 50, što nas je sve iznenadilo, pa smo ponavljali analize da vidimo da li je to stvarno tako, jer takva količna proteina nikad nije prijavljena, ne samo za Jadran, nego i na svjetskom nivou. To nam je bila osnova da predložimo brendiranje mušulja iz Boke”, kaže Mandićeva.

Za takav kvalitet bokeške mušulje, dodaje ona, može se zahvaliti specifičnostima Boke.

”Boka je takva da ima dosta podvodnih izvora, izvora slatke vode, hranljivih materija koje se spiraju sa kopna…”

Sve to znači i obavezu za nadležne da se dodatno posvete zaštiti tog područja.

”Tako je. Mnogo toga utiče na kvalitet, a najveći je antropogeni uticaj, sve što čovjek napravi i što radi u moru najnegativnije je za živi svijet mora”, kaže Mandićeva.

Laboratorija otvara nove mogućnosti

Za sve što je planirano, Institut još nije nabavio svu neophodnu opremu, ali očekuju da bi uzgoj trebalo da počne u februaru.

”U pitanju je specifična oprema za uzgoj, kod nas u Crnoj Gori slična vrsta opreme nalazi se u firmama koje rade bazensku opremu, ali to nije ono što je nama primjenjivo. Nama treba sve to, ali mnogo osjetljivije. Kamenice su vrlo osjetljivi organizmi, u laboratoriju ne smije da uđe nijedna bakterija tokom vještačkog uzgoja. Primorani smo da opremu tražimo van Crne Gore. Zahtjev smo poslali u Italiju, Hrvatsku, pregovaramo sa jednom američkom kompanijom, cijene su vrlo visoke, sad gledamo da se snađemo da to bude visokokvalitetno, a da imamo sredstava da to pokrijemo”.

Uz to što bi tržište trebalo da dobije količine kamenice koje u prirodnim uslovima uzgajivači ne mogu da postignu, da dâ novu vrijednost mušljama, projekat Instituta “Food4Health” od velikog je značaja i za nauku.

”Prvi put imamo laboratoriju u kojoj imamo slanu vodu, imamo bazene za uzgoj morskih organizama, sa opremom koju ćemo nabaviti, imaćemo uslove, ne samo za uzgoj kamenica, već i za uzgoj drugih vrsta školjki koje su ugrožene, školjki kojima treba repopopulacija, da obnovimo životnu sredinu tim vrstama… Možemo da radimo na ribama najrazličitije vrste istraživanja – koje su vrste ugrožene, koje pred izumiranjem, možemo da radimo razmnožavanje i repopulaciju određenih vrsta… Ogroman je spektar istraživanja koja možemo da radimo kad napravimo jednu takvu laboratoriju. U suštini, možemo da radimo sve što želimo, svaku vrstu morskog organizma bismo mogli da stavimo u taj dio uzgojnog ciklusa i dalje da stimulacijama utičemo na dobijanje podataka, na koji način je najbolje uzgojiti taj organizam, koje su to tehnologije koje bi trebalo da primijenimo u odnosu na one koje danas koristimo…”

U laboratoriji su trenutno angažovane i dvije mlađe koleginice, jedna je nedavno doktorirala, druga magistrirala.

Morsko dobro za ovu godinu ima zaključenih devet ugovora za uzgoj školjki: uzgajlište u Ljutoj
Morsko dobro za ovu godinu ima zaključenih devet ugovora za uzgoj školjki: uzgajlište u Ljutojfoto: Pr Centar/Đorđe Cmiljanić

”Definitivno nam treba još minimum dvoje mladih ljudi koji će biti uključeni u rad laboratorije, to je cjelodnevni rad sa živim organizmima, morate da budete tu 24 sata”.

Projekat “Food4Health” realizuje se u okviru IPA Interreg poziva za tematske projekte prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru. Projekat je u skladu i doprinosi ispunjavanju ciljeva Strategije EU za Jadransko-jonski region (EUSAIR). Između ostalog, a kao što je definisano Akcionim planom ove makro-regionalne Strategije, neki od EUSAIR prioriteta tiču se stvaranje poslovnih prilika i otvaranje novih radnih mjesta u oblasti ribarstva i akvakulture, efikasnog korištenje resursa u ribarstvu, promocije proizvodnje i potrošnje hrane iz mora. odnosno stvaranje tzv. zdravih navika u ishrani.

Institut realizuje projekat u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i ministarstvima poljoprivrede Albanije i Italije, kao i još tri naučno-istraživačke institucije sa područja Italije i Albanije.

Budžet projekta za Institut je 576.372,73 eura, a ukupan budžet za sve partnere 4.964.651,20 eura.

Institut, odnosno UCG, za projekat je dobio finansijsku podršku i bivšeg Ministarstva nauke, sada Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, u iznosu od 92.000 eura. Projekat “Food4Health” će trajati do kraja 2022. godine.

Milorad Pavić, gotovo niko ne zna, bio je od sredine 90-ih godina 20. vijeka član hercegnovskog Udruženja ljubitelja školjki ‘Cypraea’, i imao je člansku kartu br. 62”, napisao je u jednom autorskom tekstu Nikola Malović.

Udruženje ljubitelja školjki osnovano je 1993. i aktivno je i danas.

”Aktivni smo, kako da ne, i živi. Snabdijevamo hercegnovsku klasičnu knjižaru ‘So’, u kojoj rade naši članovi, knjigama o školjkama, i na taj način širimo malakološku kulturu. Motiv za osnivanje Udruženja bilo je divljenje prema čudesnom uljušturenom svijetu. Naš član je bio Milorad Pavić, čuveni pisac, a danas su to listom imena koja kritički gledaju na vremena u koja smo uronjeni”, kaže Malović…

Ko želi, dobrodošao je u Institut da vidi i “kopira” proces

Institut ima ograničene kapacitete kad je u pitanju proizvodnja. Zgrada je za potrebe formiranja mrestilišta i laboratorija dograđena, ali u gabaritima koji su bili dozvoljeni konzervatorskim uslovima, s obzirom na to da je u pitanju zaštićeno kulturno dobro.

Kroz projekat su dograđena dva sprata na zgradi Instituta
Kroz projekat su dograđena dva sprata na zgradi Institutafoto: PR Centar/Đorđe Cmiljanić

”Tako da su nam veličine prostorija ograničene i u zavisnosti od toga, možemo da postavljamo ograničene veličine bazena za uzgoj i to nam ograničava i proizvodnju”, kaže Mandić. Za Inastitut je, dodaje ona, to sasvim dovoljno, a njihove laboratorije otvorene su za sve koji su zainteresovani da vide na koji način se proizvodnja odvija.

”I da isti taj sistem preslika i napravi”, kaže Mandićeva.

Školjka vrijedna i kao hrana i kao otpad

I kamenice i mušulje imaju izuzetnu nutritivnu vrijednost; meso je bogato proteinima, esencijalnim amino-kiselinama, vitaminima (A, B, B2, C, D) i mineralima. Od mikroelemenata kojima su te školjke bogate najznačajniji su cink, selen, kalijum i jod koji imaju izuzetne benefite po zdravlje konzumenata ukoliko se školjke čak i povremeno konzumiraju.

Nisu samo konzumne školjke vrijedne. Institut za biologiju mora, u saradnji sa Institutom za nuklearne nauke “Vinča”, analizirao je ljušture, odnosno otpad akvakulture.

”Gdje smo utvrdili da se od ljušture školjki, ne samo mušulja, ali mušulje su se pokazale kao najbolje, dobija prah koji je u zagađenom zemljištu izuzetan potencijal za izvlačenje, odnosno resorpciju teških metala i teških zagađivača tog zemljišta, da se može široko koristiti za remedijaciju zagađenog zemljišta što je izuzetan potencijal koji mi ne koristimo, a koji svakako treba imati u vidu za buduće razvojne projekte”, poručuje Mandićeva.

Osim toga, prema njenim riječima, za nekoga posao može da bude i snabdijevanje tržišta mlađi kamenica.

U populaciji školjki postoje pravila kad smiju da se prodaju – mušulje ne smiju da se nađu na tržištu ako su manje od pet, a kamenice manje od šest centimetara.

”Kad radite ovako nešto kao mi što radimo, možete da prodajete mlađ već od jednog centimetra i to bi sigurno bio izuzetan biznis za sve uzgajivače kojima nedostaje mlađi, a našim uzgajivačima apsolutno nedostaje”, pojašnjava Mandićeva.

Školjke su nam bile glavni cilj, da taj sektor podignemo sa dna na kojem se nalazio godinama i u odnosu na to kako je tretiran od nadležnih institucija. To je zdrava hrana iz mora, i kamenice i mušulja su izvor proteina. Usred turističke sezone potražnja je ogromna, a proizvodnja nije dovoljna da se zadovolji ni domaće tržište, a kamoli da govorimo o izvozu”, kaže Milica Mandić.

Piše: Damira Kalač, Nezavisni dnevnik Vijesti

Saopštenja

Crna Gora napreduje u okviru poglavlja 20

0
„Crna Gora je, na nedavno održanom sastanku Pododbora za trgovinu, industriju, carine i poreze, dobila pohvale od strane Evropske komisije za sprovođenje Industrijske politike...

Kako EU procjenjuje ekonomsko upravljanje kod država članica i država kandidata

0
Evropska unija, osim što procjenjuje ekonomsko upravljanje kod država koje su u pregovorima o pristupanju EU, radi i godišnju evaluaciju ekonomskog upravljanja kod država...

Obrazovana nova Komisija za evropske integracije

0
S ciljem efikasnijeg praćenja sprovođenja obaveza iz pregovaračkog procesa i primjene klasterskog pristupa u kontekstu revidirane metodologije pristupanja, Vlada Crne Gore je na današnjoj...

Lista predstavnika NVO koji su predloženi za člana/icu Radne grupe za pregovaračko poglavlje 25...

0
Na osnovu člana 8 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija...

Crnogorske institucije intenzivno rade na ispunjenju obaveza iz poglavlja 33 –  Finansijske u budžetske...

0
Crnogorske institucije intenzivno rade na usvajanju evropskih standarda i jačanju administrativnih kapaciteta za uvođenje i primjenu proceduralnih pravila EU za planiranje, naplatu, kontrolu i...