Njemački ministar finansija Volfgang Sojble je na pitanje novinara – šta će da radi ako Britanija napusti evropski blok odgovorio kratko i upečatljivo: “Plakaću”.
“Ukoliko bi građani Britanije na referendumu odlučili da napuste Evropsku uniju, to bi bilo loše za britansku, evropsku, kao i druge svjetske privrede. Uslijedile bi godine izuzetno teških pregovora, koji bi bili teški i za EU. A poslije bi godinama imali neizvjesnosti koje bi bile otrov za privrede Velike Britanije, evropskog kontinenta, kao i za čitavu svjetsku privredu. Međutim, iako bi Unija bila slabija bez Britaniji e, ona ne bi zbog toga počinila samoubistvo”, kazao je Šojble juče za BBC.
Šojble
Ako njemački zvaničnik na ovakav način doživljava mogućnost pozitivnog ishoda referenduma zakazanog za 23. jun, onda se logično postavlja pitanje kako će se ova novonastala kriza u EU odraziti na Zapadni Balkan. Međutim, sagovornici Pobjede, glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Pejović, hrvatski analitičar Davor Gjenero, srpski analitičar Boško Jakšić i dopisnica Džazire iz Brisela Katarina Drlja kažu da su male šanse da Velika Britanija (VB) okrene leđa Uniji i da su ubijeđeni da će se politika proširenja nastaviti.
Problemi
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Pejović za Pobjedu kaže da je Evropska unija trenutno zaokupljena nizom pitanja, kako onih na globalnom nivou, tako i onih koja se direktno tiču njenog unutrašnjeg uređenja i daljeg funkcionisanja.
Pejović
“U tom smislu, i odnosi na relaciji EU Velika Britanija dodatno fokusiraju pažnju i napore EU zvaničnika na iznalaženje najboljeg i najprihvatljivijeg rješenja za obje strane. Moguće istupanje iz članstva nosilo bi sa sobom brojne reperkusije i moglo izazvati političke i ekonomske turbulencije. Nadam se da će intenzivni dijalog i napori koji se posljednjih dana ulažu i postizanje kompromisa uroditi plodom i da će referendum odslikati želju ostalih članica EU da Velika Britanija ostane dio Unije”, kaže Pejović.
Pejović ne očekuje da će aktuelna dešavanja dovesti u pitanje nastavak politike proširenja.
“Evropska unija je tu jasna i dosljedna. Perspektiva članstva država Zapadnog Balkana je izvjesna, ali se za nju treba boriti reformama i rezultatima. U tom pravcu je neizostavna i stalna ekspertska i tehnička pomoć država članica, kao i finansijska podrška iz evropskih fondova. Ovo dodatno potvrđuje da su vrata EU otvorena za nove članice bez obzira na unutrašnja pitanja same Unije, koja nikad dosad nijesu ugrozila dalje širenje EU”, kazao je Pejović.
Ostaće cjelovita
Na pitanje da li EU ima snage da se nosi sa aktuelnim problemima i ostane cjelovita, Pejović podsjeća da se Unija više puta od svog osnivanja dosad suočavala s krizama.
“Ti izazovi su uvijek bili povod za preispitivanje aktuelnih pravaca i politika, ali nikad nijesu dovodili u pitanje viziju i misiju njenog postojanja. Naprotiv, činili su je jačom. Svi dosadašnji samiti šefova država i vlada EU bili su prilika za razmatranje izazova i iznalaženje rješenja za njihovo prevazilaženje. Tako je na prethodnom samitu EU postigla dobro rješenje nalazeći izlaz za trenutnu krizu u odnosima s Velikom Britanijom. Očekuje se da će današnji samit dati novi impuls rješenju za migrantsku krizu. Svakako vjerujem da će EU, poučena kako ranijim lekcijama, tako i aktuelnim dešavanjima imati snage da prevaziđe poteškoće i ostane cjelovita”, poručuje Pejović.
Hrvatski analitičar Davor Gjenero smatra da bi izlazak Britanije iz EU donio turbulentne promjene ne samo u Uniji, već i u Britaniji, a posljedice bi po kompletnu Evropu bile katastrofalne.
Gjenero
“Poznato je da su neke druge članice EU već najavile da bi se i one mogle odlučiti na takav potez. U Češkoj su političari o tome ozbiljno govorili. Međutim, u Britaniji premijer zagovara ostanak u EU, ali dio njegove vlade traži izlazak. Pored toga, odluka o izlasku iz EU mogla bi biti početak kraja Velike Britanije, jer je Škotska odustala od izlaska iz Britanije zbog evropske perspektive. Škoti su velikom većinom za ostanak u EU, Vels isto tako i svaka odluka Engleske da VB istupi iz Unije bi bitno potresla Britaniju. Na evropskoj strani bi istupanje Britanije svjedočilo da Unija više nije evropski savez bez alternative i to bi najviše pogodilo balkanske zemlje”, zaključuje sagovornik Pobjede.
Rizik za sve
Gjenero tvrdi da bi najveći udarac zbog izlaska VB iz EU istrpjele Crna Gora i Hrvatska.
“Za Crnu Goru bi to značilo veliko urušavanje integracijskih šansi, za Hrvatsku to bi značilo propitivanje cijelog konteksta priključenja Uniji. Najveći rizik i udarce bi trpjele zemlje poput Hrvatske i Crne Gore”, zaključuje Gjenero.
Analitičar iz Beograda Boško Jakšić kaže za Pobjedu da vjeruje da će rezultat referenduma ipak pokazati da Britanija želi da ostane u EU.
“Usuđujem se da predvidim da će ostanak Britanije u EU biti rezultat referenduma. Ovo predviđanje možda zvuči suviše hrabro kada ispitivanja javnog mnjenja kažu da su opcije za i protiv izjednačene, ali bih se oslonio na to što ostanak u EU podržava i premijer Dejvid Kameron”, kaže Jakšić.
Jakšić
On ističe da će Britanci izglasati ostanak u EU kada počnu ozbiljno da razmatraju koristi i štete od napuštanja Unije.
“Naravno, te procjene će se desiti nedjelju prije referenduma i mislim da će birači shvatiti da napuštanjem EU neće imati nikakvu ni ekonomsku ni političku korist, već naprotiv, samo veliku štetu”, zaključuje Jakšić.
Brexit nije realna opcija
Dopisnica Al Džazire iz Brisela Katarina Drlja smatra da je veća vjerovatnost da će Britanci ostati u evropskom bloku.
Drlja
“Najteže je nagađati o nečemu o čemu će odlučivati ljudi. Proteklih sedmica, pa i mjeseci, razne analize i ankete pokazuju da većina Britanaca želi ostati u Evropskoj uniji iako se te iste analize i ankete razlikuju u postotcima za jednu i drugu opciju. I dok su gotovo dvije trećine Britanaca euroskeptične, manje od jedne trećine ih želi napustiti EU. S druge strane, predizborne ankete o mišljenjima i namjerama građana sve se češće pokazuju nepouzdanima. Samo jedan primjer su opšti izbori upravo u Velikoj Britaniji od prošle godine. Izlazne ankete su upućivale na sigurni poraz premijera Dejvida Kamerona. Na kraju, Kameron je izbore dobio s iznenađujućom većinom. S obzirom na navedeno, izlazak Velike Britanije iz EU jednako jeste koliko i nije realan. Ipak, sklona sam mišljenju da je veća vjerovatnost da će Britanci ostati u evropskom bloku”, kaže Drlja.
Ona podsjeća da je Velika Britanija dio evropske porodice više od 40 godina.
“Evropskoj ekonomskoj zajednici se pridružila 1973. Nije među zemljama koje su Evropsku uniju današnjice tek postavljale na noge. Ipak, teško je zamisliti Britance kako uništavaju projekt čijoj izgradnji su i sami doprinijeli. Kao drugo, eventualan izlazak Britanije iz Unije nema se s čim usporediti, pa ni s primjerom Grenlanda. Zasigurno ne u ekonomskim, finansijskim ni političkim implikacijama. Prema tome, previše je nepoznanica u scenariju izlaska da bi se time kockalo. Teško je ,,izračunati“ štetu Brexita. Međunarodna zajednica (EU, SAD), finansijske institucije, poslovni lobiji i ostali upozoravaju da bi odlazak Britanije zasigurno ostavio ozbiljne posljedice i na ostrvo i na kontinent”, kaže Drlja.
Ona ističe da britansko okretanje leđa Uniji ne treba povezivati s procesom proširenja.
“Takođe, ne bi trebalo ni strahovati da će druge članice EU krenuti stopama Velike Britanije. Evropski savjet je osigurao da se to ne dogodi. U Briselu je jasno stavljeno na znanje da je svaki dogovor s Britanijom ,,tailor-made“, što znači da je aplikabilan samo za tu zemlju. Takođe, u samom tekstu zaključaka s ključnog sastanka lidera zemalja članica EU, na kojem je postignut dogovor, stoji da odluke stupaju na snagu na dan kada Vlada Velike Britanije obavijesti Savjet da su Britanci odlučili ostati dio EU. Ukoliko rezultati referenduma dovedu do izlaska, cijeli set dogovora jednostavno prestaje postojati”, ističe sagovornica Pobjede.
Dugoročno razmišljati o nacionalnim interesima
Katarina Drlja pojašnjava da bi zemlje kandidati i aspiranti u procesu EU integracija iz ove Brexit epizode trebali mnogo naučiti.
“Prije svega, kako dugoročno razmišljati o sopstvenim nacionalnim interesima i kako svaka pojedina zemlja može pridonijeti jačanju evropskog projekta. Tako ništa ne bi trebalo biti prepušteno slučaju prlikom pristupanja evropskoj porodici”, zaključuje Drlja.
Izvor: Pobjeda
