Donosioci odluka u Crnoj Gori treba da ulože veće napore kako bi lična dostignuća pojedinca i jednake šanse za sve bile vrijednosti kojima se rukovodi prilikom zapošljavanja mladih, ocijenila je izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), Nikoleta Tomović.
Ona je danas, na prvom sastanku sa donosiocima odluka na nacionalnom nivou u okviru projekta „Budi spreman za EU vrijednosti“, kazala da se ta organizacija u značajnoj mjeri oslanja na mlade koji su svojim kapacitetima dokazali da imaju šta da ponude crnogorskom društvu i da mogu, kako je navela, značajno doprinijeti Crnoj Gori na njenom putu evropskih integracija.
„CeMI će i u daljem periodu ulagati napore da osnaži tu populaciju i da ih aktivno uključi u realizaciju svojih projekata koji će biti usmjereni ka približavanju vrijednosti u crnogorskom društvu, vrijednostima prepoznatim u zapadnim i razvijenim državama“, poručila je Tomović u PR Centru.
Te vrijednosti, kako je pojasnila, podrazumijevaju jednake šanse za sve „i jedino mjerilo uspjeha u takvom društvu predstavljaju lična dostignuća svakog pojedinca“.
Tomović smatra da u Crnoj Gori deklarativno postoji konsenzus za takav pristup, navodeći da ne ulažu svi napore kako bi ovakve ideje bile realizovane.
„Zato sa ovog mjesta danas, još jednom upućujemo apel svim donosiocima odluka u Crnoj Gori, tu osim rukovodilaca na državnom nivou mislim i na sve u privatnom sektoru, da ponudimo Crnoj Gori šansu da bude konkurentna članica međunarodne zajednice, a ne negativan primjer“, istakla je ona.
Predstavnik Nacionalne Erasmus plus kancelarije, Ranko Lazović, kazao je da je Erasmus plus program EU u oblasti obrazovanja, obuke mladih i sporta projektovan za period od 2014-2020. godine.
„Obrazovanje, obuka mladih i sport mogu dati glavni doprinos u procesu društveno ekonomskih promjena sa kojima će se Evropa suočavati do kraja tekuće decenije. U tom smislu, mladi mogu pomoći u implementaciji evropske agende za rad, zapošljavanje, jednakost i socijalnu inkluziju“, istakao je Lazović.
On je ocijenio da će ulaganje u obrazovanje mladih, u nove vještine i kompetencije, koristiti pojedincima, organizacijama i institucijama, kao i društvu u cjelini.
Načelnica u Direktoratu za visoko obrazovanje Ministarstva prosvjete, Biljana Mišović, podsjetila je da se za obrazovanje na nivou Crne Gore izdvaja 4,2 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP).
„To je iznos koji ne može biti konkurentan zemljama EU. U Švedskoj i Norveškoj se izdvaja preko sedam odsto BDP-a“, navela je Mišović.
Ona je kazala da mladi koji imaju Bečelor diplome imaju problema pri uključuivanju na tržište rada jer poslodavci ne prepoznaju tu diplomu, navodeći da je to pogotovo slučaj u javnim ustanovama, gdje se preferiraju Specijalističke studije „kao recidiv nečega što je već postojalo u eks Jugloslaviji“.
„Naši poslodavci ne prepoznaju ni Saplement diplomu, tako da će se u tom smislu raditi restrukturiranje, vjerovatno će većina programa preći na tri, plus dva, plus tri, tako da će Bečelor diploma dobiti svoje zasluženo mjesto na tržištu rada“, poručila je Mišović.
Ona je kazala da je jedan od problema sa kojima se suočava obrazovni sistem nedostatak praktične nastave.
„Moramo da uvodimo praktičnu nastavu u našim programima, kao integralni dio programa, jer se bez praktične nastave, svršeni student kada pođe na tržište rada vrlo teško adaprtira na realno radno okruženje. U tom smislu, poslodavci imaju primjedbe“, istakla je Mišović.
Poslodavci imaju primjedbe i na, kako je dodala, površno znanje engleskog jezika i IT znanja.
Savjetnica u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore, Jevrosima Pejović, kazala je da crnogorsko tržište rada karakteriše stopa nezaposlenosti od 16,5 odsto.
„Takođe, visoka dugoročna nezaposlenost koja je krajem 2015. godine iznosila 47,2 odsto, disproporcija između ponude, tražnje i zapošljavanja je izražena, imamo sezonski karakter zapošljavanja, što umnogome predstavlja prepreku u kontinuiranom pravljenju programa zapošljavanja, kao i relativno veliki broj zapošljavanja radne snage koji je u sprezi sa sezonskim karakterom zapošljavanja“, navela je Pejović.
Visoka nezaposlenost mladih je, kako je kazala, ono što zabrinjava.
„Učešće mladih u ukupnoj nezaposlenosti je 19,3 odsto, što je manji broj u odnosu na 2014. godinu. Međutim, moramo imati na umu da je skočila nezapošljivst, zbog drugih propratnih pojava koje su se desile u društvu – Zakona o socijalnim naknadama za majke sa troje ili više djece, koji je povećao ukupnu nezaposlenost“, istakla je Pejović.
Stopa nezaposlenosti mladih uzrasta do 24 godine je 34,5 odsto.
„Danas imamo skoro deset hiljada nezaposlenih visokoškolaca na evidenciji Zavoda. U odnosu na 2012. godinu to je za oko 40 odsto više“, kazala je Pejović.
Predstavnica Zavoda za statistiku Crne Gore, Irena Varagić, rekla je da ta instutucija sprovela istraživanje „Put od škole do zaposlenja“, koje je obuhvatilo tri hiljade osoba na nivou države, a ciljna populacija su, kako je pojasnila, bili mladi od 15 do 29 godina.
„Istraživanje je sprovedeno u oktobru prošle godine i trajalo je mjesec i po. Prvi put se u Crnoj Gori i šire, a i u samo Zavodu, koriste definicije koje do sada nisu bile korštene u istraživanjima koje Zavod sprovodi. U ovom istraživanju se koristio jedan novi pojam, a to je tranzicija“, navela je Varagić.
Pod tranzicijom se, kako je pojasnila, može podrazumijevati ulazak na tržište rada do pronalaženja stabilnog posla.
„Rezultati ovog istraživanja nam pokazuju da je za jedan dio mladih ljudi ove populacije stabilan posao, posao na neodređeno vrijeme, a sa druge strane imamo mlade ljude koji smatraju da je za njih stabilan posao ako imaju ugovor na duže od godinu dana i da im zavisi stabilnost posla od visine primanja“, kazala je Varagić.
Projekat „Budi spreman za EU vrijendosti“ je podržala Evropska komisija u okviru programa Erasmus Plus, a partneri su Univerzitet Donja Gorica, Art Communications iz Podgorice, Centar za međunarodne studije iz Hrvatske i Centar za evropske perspektive iz Slovenije.
Projekat je usmjeren na jačanje saradnje i razmjenu iskustva između omladine u Crnoj Gori i država članica EU, kroz promociju evropskih vrijednosti.
Izvor: MINA business
