NaslovnicaPress infoPress IPAU crnogorsku poljoprivredu će do 2020. godine biti investirano preko 200 miliona...

U crnogorsku poljoprivredu će do 2020. godine biti investirano preko 200 miliona eura

U crnogorsku poljoprivredu će do 2020. godine biti investirano preko 200 miliona eura, čime će se povećati stepen konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača u primarnoj proizvodnji i preradi, ocijenio je resorni ministar Petar Ivanović.

On je na okruglom stolu o Strategiji razvoja poljoprivrede i ruralnih područja do 2020. godine, koji je organizovao Odbor za ekonomske nauke Crnogorske akademije nauka i umjestnosti (CANU), rekao da će investicije najvećim dijelom biti finansirane iz IPARD sredstava, dok će se manje investicije, kao i do sada, finansirati iz nacionalnog budžeta.

“Kroz program IPARD već je obezbijeđeno 52 miliona eura bespovratnih sredstava. Kako ova sredstva predstavljaju 50 odsto iznosa investicije, to znači da je realno kroz program IPARD očekivati ne manje od 100 miliona eura investicija u poljoprivredi do 2020. godine”, precizirao je Ivanović.

Za investicije je, kako je dodao, obezbijeđena povoljna kreditna linija iz Abu Dabi razvojnog fonda u iznosu od 50 miliona dolara.

“Dodamo li i sredstva iz nacionalnog budžeta, od danas do 2020. godine u crnogorsku poljoprivredu biće investirano preko 200 miliona eura. Naglašavam, investirano, ne preraspoređeno, ili dodijeljeno, ili poklonjeno, ili podijeljeno”, poručio je Ivanović.

On je saopštio da su autori Strategije predstavili jasan pregled aktivnosti i mjera koje će Crna Gora sprovesti u naredne četiri godine u cilju integrisanja poljoprivrednih proizvođača i administracije u Zajedničku poljoprivrednu politiku.

“Takođe, nastojali smo da prilikom pisanja dokumenta predstavimo realno stanje i da realno planiramo u skladu sa administrativnim kapacitetima koje imamo. To znači da strategija nije spisak lijepih želja, već realan plan koji želimo da ostvarimo sa brojem ljudi koje imamo”, kazao je Ivanović.

Ciljevi strategije, kako je naveo, postavljeni su u skladu sa resursima kojima Crna Gora raspolaže i brojnim ograničenjima koji postoje u crnogorskom poljoprivredi, a prije svega malim obradivim površinama i usitnjenim parcelama.

“To znači da bi usmjeravanje budućeg razvoja crnogorske poljoprivrede ka bilo kakvom obliku masovne proizvodnje, davalo malu šanse da budemo cjenovno i količinski konkurentni na međunarodnom tržištu”, smatra Ivanović.

Prema njegovim riječima, jedan od prioriteta crnogorske poljoprivrede je proizvodnja hrane visokog kvaliteta i povećanje broja proizvođača organskih proizvoda.

“To je moguće postići integrisanjem poljoprivrednih proizvođača kroz različite standarde kvaliteta, bezbjednosti hrane i šeme kvaliteta”, dodao je Ivanović.

Strategijom su prepoznati glavni izazovi koje Crna Gora mora prevazići u narednom periodu, a to su nizak nivo obrazovanja poljoprivrednika, nedostatak stručne radne snage, nepovoljna starosna struktura, nedovoljna svjest o prednostima udruživanja, loša mehanizacija.

“Polazeći od navedenih izazova definisani su i ciljevi razvoja poljoprivrede. To su povećanje produktivnosti i obradivih površina i uvođenje standarda bezbjednosti hrane u primarnom i prerađivačkom sektoru”, kazao je Ivanović.

On je postavio dilemu kako Crna Gora da se pozicionira sa prosječnom veličinom farme od 4,6 hektara, pri čemu 70 odsto farmi ima površine manje od dva hektara.

“Da li sa 230 hiljada hektara korišćenog poljoprivrednog zemljišta, od čega su 95 odsto livade i pašnjaci, možemo uopšte da se upoređujemo s državama članicama”, pitao je Ivanović.

Direktor Centra za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka u Beogradu, Danilo Šuković, ocijenio je da su najveće šanse za razvoj poljoprivrede u Crnoj Gori potencijali u područja koja su najmanje razvijena, jer se njihovim aktiviranjem stvaraju mogućnosti ravnomjernog regionalnog razvoja.

“Poljoprivreda u Crnoj Gori zapošljava 30 odsto ukupno zaposlenih i to je važan faktor”, rekao je Šuković.

On je dodao da je problem i velika usitnjenost parcela.

“Da bi Strategija trasirala put modernizaciji važno je sagledati ključne izazove na tom putu, među kojima su globalne klimatske promjene i globalizacija koju u posljednje vrijeme karakterišu nepovoljni događaji”, kazao je Šehović.

Prema njegovim riječima, organska proizvodnja je velika šansa Crne Gore, kao i obnavljanje zadrugarstva i uvođenje inovacija u proizvodnju.

Bivši pregovarač za poglavlje poljoprivrede iz Hrvatske i ekspert u oblasti poljoprivrede, Ružica Gelo, samtra da je drugi stub odnosno ruralni razvoj mnogo važniji od prvog stuba odnosno direktnih plaćanja.

“Ruralni razvoj nosi stvarni rast konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje. Moramo biti svjesni kolike su mogućnosti odnosno nemogućnosti naših država da izdvajaju za sektor poljoprivrede”, rekla je Gelo.

Ona je dodala da bi bilo lijepo da Crna Gora bude veliki izvoznik pršuta ili sira, ali da bi u tom cilju trebalo raditi na oznakama organske proizvodnje.

“Treba misliti unaprijed gdje će se ti proizvodi prodavati. Rješenje jeste u udruživanju, ali to je mnogo lakše reći nego učiniti. Kako natjerati našeg seljaka da podijeli traktor sa drugim”, kazala je Gelo.

Potpredsjednik Vlade Slovenije i ministar poljoprivrede, šumarstva i hrane, Dejan Židan, kazao je da se evropska poljoprivredna politika mijenja svakih sedam godina.

“Nova poljoprivredna politika nije laka za realizaciju, jer nema samo jedan cilj”, saopštio je Židan.

On je dodao da Slovenija ima cilj da proizvodi više.

“Vlastitu proizvodnju treba čuvati jer u evropskoj zajednici unijek ima nekih viškova”, rekao je Židan.

Đorđe Okanović iz Naučnog instituta za prehrambene tehnologije u Novom Sadu je, govoreći o tradicionalnim proizvodima, rekao da EU to potencira kao ozbiljan kvalitet.

“Crna Gora ima svoje autohtone proizvode, na primjer Njeguški pršut. Ali ta autohtonost je ostala samo u dijelu regije, a sirovinska baza je daleko od Njeguša. Ostajemo bez ozbiljne proizvodnje svinja”, kazao je Okanović.

On je rekao da se mora posebno voditi računa o saniranju životinjskog otpada, odnosno sporednih nejestivih proizvoda.

“U Crnoj Gori za ozbilju sanaciju tog problema nema nijedan regularan način. To je ozbiljan problem. Ako te sirovine ostanu na mjestu nastanka, mogu se desiti ozbiljne štete”, zaključio je Okanović.

Izvor: Agencija Mina-business

Crna Gora ima snažnu podršku Irske u procesu pristupanja EU

Glavni pregovarač Predrag Zenović, sastao se danas sa nerezidentnim ambasadorom Irske u Crnoj Gori, sa sjedištem u Budimpešti, Ragnarom Almkvistom. Almkvist je istakao da je...

Najava: Evropski dan u Kolašinu

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i ambasador Johan Satler sa saradnicima će u srijedu, 11. decembra 2024. godine boraviti u radnoj posjeti Opštini Kolašin. Posjeta...

Gorčević-Trokaz: Pohvale za Crnu Goru sa svih adresa u EU

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević sastala se sa specijalnim izaslanikom Francuske za Zapadni Balkan, Reneom Trokazom. “Sa svih adresa u Evropskoj uniji i zemljama članicama...

ZA SLABOVIDE