U Crnoj Gori u porastu obolijevanja od karcinoma kože

Ona precizira da, iako postoje razne vrste karcinoma, jedan koji se najčešće javlja jeste bazocelularni a da je drugi maligni karcinom kože, poput melanoma, ređi ali da ima veliki maligni potencijal.

Iskustvo oboljele

Jovani Ražnatović (64) iz Bara, primorskog crnogorskog grada, prije pola godine je dijagnostifikovan kancer kože, nakon više godina odbijanja da potraži pomoć. Ispričala je za RSE svoje iskustvo, ali i naučenu lekciju.

„Prije pet godina sam na nozi primijetila crveni krug, žargonski rečeno ‘fleku’. Nije me boljelo niti stvaralo neke neprijatnosti. Nije čak ni upečatljivo bilo u početku. Posle nekog vremena počelo je da mijenja boje i mislila sam da je pukao neki krvni sud, vena, kapilar“, kaže sagovornica RSE.

Dodaje da se sa tim saživjela kako je vrijeme prolazilo ali da je potom počelo sve brzo da se širi.

„Kada sam otišla ljekaru odmah mi je zakazao operaciju. Nalaz patologa je pokazao da je riječ o malignom kanceru. Uklonjen je ali sada sam pod stalnim nadzorom, kontrolama i pretragama. Život mi se promijenio iz korijena“, opisuje Ražnatović i dodaje da nije dobila odgovre na pitanja da li je prekomjerno sunčanje uzrok kancera ili nešto drugo.

„Znam samo da je trebalo da budem odgovornija, i prema sebi i prema porodici i da pomoć potražim ranije“, zaključuje Ražnatović.

Pomoć EU

Svjesni da su građani Crne Gore, mediteranske države sa velikim brojem sunčanih dana a ujedno prilično niskom kulturom zaštite od prekomjernog izlaganja zračenja Suncu, na udaru kada je rizik od obolijevanja od ove bolesti u pitanju, Opšta bolnica u Baru bila je dio prekograničnog projekta Evropske unije, MELAdetect-rano otkrivanje raka kože, sluznice i oka.

Zahvaljujući tome dobijen je digitalni dermatoskop za mapiranje tijela, jedini u Crnoj Gori, koji skenira tijelo i ima mogućnost upoređivanja snimaka prilikom svakog sljedećeg pregleda. Aparat posjeduje i dodatak preko kojeg se može pratiti svaki mladež pojedinačno.

Vršilac dužnosti direktora bolnice u Baru, Dragoslav Tomanović precizirao je za RSE da je za tri godine, od kada ta zdravstvena ustanova posjeduje aparat, pregledano 420 pacijenata a kod pet njih utvrđeno je da imaju melanom dok „sumnjive promjene“ kod pacijenata prate.

„Na dermatoskopske preglede dolaze pacijenti iz svih krajeva Crne Gore a tokom turističke sezone imamo i turista kojima se obavi dermatoskopski pregled“, rekao je Tomanović.

Organizovane su i edukacije za kozmetičare, frizere, pedikire, manikire, masere i optičare, koji su prepoznati kao ciljna grupa koja dolazi u kontakt sa ljudskom kožom i koja bi klijentima ukazala na promjene i uputila na pregled.

Dubravka Dabović, koja ima skoro dvodecenijski staž u kozmetičkim vodama, prošla je obuku predviđenu projektom.

„Iako sam nakon obuke počela mnogo više da obraćam pažnju na indikatore ovog oboljenja, nisam se srela sa konkretnim slučajem. Svakako svojim mušterijama dajem adekvatne brošure, dijelim iskustva stečena kroz obuku i odgovaram na pitanja“, kaže Dabović za RSE.

Iz Delegacije EU u Crnoj Gori su za RSE kazali da je EU podrška za projekte u zdravstvenom sektoru vidljiva i opipljiva, jer donosi konkretne koristi za građane.

„Oprema koja je obezbijeđena ovim projektom je izuzetno vrijedna, i pokazalo se da je bila od velike koristi bolnici u Baru kao i građanima Bara i cijele Crne Gore. Osim toga, projekat je pomogao i medicinskim radnicima iz Crne Gore koji su uspostavili vrijednu mrežu kontakata sa svojim kolegama u regionu kao i u Evropi“, navode iz Delegacije.

Kako zaštititi kožu?

Doktorka Milena Đurović, govoreći o faktorima rizika za nastanak tumora kože rekla je da su, osim izlaganja UV zracima, koji su najvažniji za nastanak malignih tumora kože, u pitanju i foto-tip kože, odnosno količina pigmenta u koži.

„Osobe koje imaju svjetliji tip kože, 1 ili 2, veoma su pogodni za nastanak karcinoma i to su osobe koje ‘izgore’ lako na suncu a nikada ne potamne“, pojašnjava Đurović i dodaje i da osobe koje imaju bliskog srodnika sa nekom vrstom maligniteta mogu da razviju karcinomom kože.

Naglasila je da sunčeve opekotine u djetinjstvu značajno povećavaju rizik za nastanak malignog tumora kože.

Imajući u vidu da predstoji ljeto, a samim tim i sezona sunčanja, apelovala je na racionalnu primjenu te aktivnosti.

„Predlažem da sve osobe izbjegavaju da se izlažu sunčevom zračenju u periodu od 10 do 16 sati, u periodu kada je to zračenje najintenzivnije, pogotovo ljeti kada je veoma visok UV indeks. Preporučujem i nanošenje zaštitnih preparata sa visokim faktorom zaštite sa UV 50 a posebno od sunca treba djecu zaštiti“, navodi Đurović.

Jedna od mjera zaštite je, dodaje, i nošenje adekvatne odjeće.

„Važno je nositi garderobu svijetlih boja, komotnu, od materijala gustog tkanja poput lana i nositi šešir. Obavezno je i nošenje zaštitnih naočara sa UV filterom jer sunčevi zraci mogu da oštete i oči. Na djecu treba obratiti posebnu pažnju jer njihov imuni sistem nije dovoljno razvijen, tako da djecu do dvije godine ne treba izlagati sunčevom zračenju“, zaključuje Đurović.

Posljednji dostupni podaci iz Registra malignih neoplazmi na internet stranici Instituta za javno zdravlje pokazuju da je tokom 2013. godine u Crnoj Gori zabilježeno 325 oboljelih od karcinoma kože, od čega su 195 bili muškarci i 130 žena.

Za RSE su Institutu kazali da su u pripremi podaci za 2014. godinu.

Reportaža je nastala u okviru projekta EU4ME, koji finansira Evropska unija.

Aneta Durović
Novinarka biroa Radija Slobodna Evropa u Podgorici