NaslovnicaInfoPress infoUkrajina i Moldavija kandidati, Balkan i dalje na čekanju

Ukrajina i Moldavija kandidati, Balkan i dalje na čekanju

Evropska unija dodijelila je u četvrtak, 23. juna, Ukrajini i Moldaviji status kandidat za članstvo u ovoj organizaciji, čime se ovim zemljama pruža prilika za čvršće povezivanje sa Zapadom, a udaljavanje od uticaja Rusije.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, ovu odluku nazvao je “istorijskim trenutkom”, koja za pomenute zemlje, to sigurno i jeste. Međutim, gdje je Balkan u priči oko evropske perspektive?

Na pomenutom Samitu, koji je krajem mjeseca održan u Briselu, ratom zahvaćena Ukrajina, kao i Moldavija, imala su velike nade i očekivanje od EU, koje su se na kraju i ispunile. Imao ih je i Zapadni Balkan, posebno Bosna i Hercegovina, koja je takođe očekivala status zemlje kandidata, kao i Kosovo, koje se nadalo viznoj liberalizaciji. Ipak, ovoga puta, fokus Brisela ostao je na zemljama iz istočnog partnerstva.

EK: Balkan ostaje prioritet

Iz Evropske komisije kažu da pooštravaju regionalna partnerstva i saradnju, ali da Zapadni Balkan ostaje prioritet.

-Ukrajina, Moldavija i Gruzija žele u Evropsku uniju. Evropsku uniju i članstvo u EU smatraju najvažnijim i najpouzdanijim alatom za bezbjednost i prosperitet na dugi rok – kažu u Evropskoj komisija za Eurokaz.

Poslednji događaji su, kako ističe porparolka EK Ana Pisonero, politiku proširenja vratile visoko na dnevni red EU.

-Prošle nedelje, Evropski savjet je podržao Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Ukrajine, Republike Moldavije i Gruzije za članstvo u EU. Sve tri zemlje su dobile perspektivu da postanu države članice EU. Ukrajina i Moldavija su dobile status kandidata uz razumijevanje da će biti preduzeti veliki reformski koraci. Gruziji će biti dodijeljen status kandidata kada se obave neophodne reforme – pojasnila je Pisonero.

Ipak, podvlači ona, Balkan je prioritet Brisela.

-U ovom promjenljivom geopolitičkom kontekstu, kada pooštravamo naša regionalna partnerstva i saradnju, naš prioritet ostaje Zapadni Balkan. Posvećeni smo, više nego ikada, tome da cio region uvedemo u Evropsku uniju. Sada je važnije nego ikada da se na tome radi ne samo brzo, već uz punu posvećenost i volju svih institucija – ističe Pisonero.

Profesorica Ekonomskog fakuleteta i nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović, vjeruje da je dodjelivanje statusa kandidata Ukrajini j Moldaviji  apsolutna novina u politici proširenja, kojom se, kako kaže, briše granica između politike proširenja koja se odnose na zemlje Balkana i Tursku i onoga što je istočno susjedstvo,

-Bez promjene osnivačkih Ugovora u izvjestaju EK, pored postojećih zemalja naći ce se i dvije nove zemlje kandidati. Prva rekacija bila je saglasnost sa evropskim pristupom i solidarnost sa zemljom koja je zahvaćena agresijom i nalazi se u ratu. Znači, iako se pravila nisu promjenila, svjesni smo da jer proces iako  kratak, više formalan a ustvari politički. Ovakva odluka, predstavlja podršku zemlji u kojoj je ugroženo njeno građanstvo, sredstva, teritorijalni integritet i uopšte zemlja. Tako da su poruke sa Zapadnog Balkana, da ne doživljamo Ukrajinu kaon konkurenciju. To je posebna integraciona priča i te su zemlje dobile evropsku pespektivu, a to je nešto što je potvrđeno našim zemljama još u Solunu 2003 – pojašnjava Đurović za Eurokaz.

Kaže i da su zemlje Balkana, zbog novih, bezbjednosno poltiičkih rizika i činjenice da imamo rat na evropskom kontinentu,očekivale da se više pažnje posveti trusnom balkanskom tlu i da se da podsticaj zemljama regije.

-Očekivala se uslovna kandidatura Bosne i Hercegovine i vizna liberalizacija Kosova. Treća velika želja, ne toliko realna, bilo je deblokada procesa pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, iako ovo treće, zbog pada vlada u Bugarskoj i krize u kojoj se zemlja nalazi nije došlo na dnevnni red – navodi Đurović.

Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, Đurović podsjeća, da je uslovna kandidatura zemlje, odložena zbog lokalnih izbora u BiH, ali je, kako kaže,bila najavljena i trebala je biti podsticaj da se zemlja politički stabilizuje i izdrži izborni proces.

– Vizna liberalizacija Kosovu davno je obećana, najavljena i imala je takođe specifičnu težinu u uslovima kada imamo takve turbulencije na tržistu rada u Evropi Iipotrebu da se može slobodnije putovati jer je Kosovo i dalje crna rupa na bijeloj šengen listi – kaže naša sagovornica.

Mn: Očekivanja Crne Gore

Kada su u pitanju očekivanja Crne Gore, Đurović ističe da je naša zemlja imala “kontrolu očekivanja” za ovogodišnji Savjet EU.

-Nije se moglo očekivati da se deblokira process pregovora ove godine, jer nismo ispunili standarde za pozitivan izvještaj u privremenim mjerilima u vladavini prava. Naša optimalna tačka očekivanja je decembar i ovaj otvoreni vremenski horizont za ubrzanje procesa – navodi Đurović.

Naša sagovornica ističe i da krivce ne treba tražiti u vanrednoj situaciji u kojoj su se našle Ukrajina, pa i Moldavija, niti u evropskoj izazvonoj unutrašnoj politici.

-Treba tražiti one odgovorne u sopstvenom društvu i redovima, i vratiti se onome što je evropska agenda koja je jedina okupila manjinsku vladu danas, stabilizovati prilike u zemlji i ispuniti ono što se prvenstveno od političara a onda i od pravosudne grane vlasti i jednog dijela izvršne očekuje a to je da se mjerila ispune kako bi se dobio pozitivan izvještaj na jesen – zaključila je Đurović.

Iz Evropske komisija, sa druge strane, kažu da očekuju od nove Vlade, da povrati političko i institucionalno povjerenje, održi međustranački dijalog i da napravi put za brzi korak naprijed u ključnim reformama EU koje su na čekanju.

-Sljedeća prekretnica za Crnu Goru je ispunjavanje privremenih mjerila za vladavinu prava, poglavlja 23 i 24. Prije toga, nijedno poglavlje neće biti zatvoreno – opominju iz EK.

Govoreći o perspektivi, ostalih zemalja Balkana, Pisonero podvlači da EU zahtijeva od Bosne i Hercegovine da sprovede značajan niz reformi.

– Ocijenićemo sprovođenje 14 ključnih prioriteta navedenih u našem Mišljenju, kako bismo omogućili Evropskom savjetu da se vrati i odluči o ovom pitanju. Sada je došlo vrijeme kada zemlja treba da sprovede reforme kako bi napredovala na putu ka EU, u skladu sa očekivanjima stanovništva zemlje – zaključila je Pisonero.

EUROKAZ

Autorka: Jovana Đurišić, novinarka Pobjede

Zenović – Gerasimov: Saradnjom i razmjenom ekspertize do bržeg puta u EU

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović sastao se sa potpredsjednicom Vlade Republike Moldavije za evropske poslove Kristinom Gerasimov, tokom radne posjete...

Instrument pretpristupne podrške IPA i Reformska agenda u funkciji intenziviranog napretka Crne Gore na putu ka EU 

Sprovođenje programa podržanih kroz Instrument pretpristupne podrške IPA i nedavno usvojene Reformske agende, kroz koju će Crna Gora dobiti dodatnih 383,5 miliona eura, biće...

Održan implementacioni seminar za korisnike Prvog poziva programa IPA ADRION

Ministarstvo evropskih poslova Crne Gore organizovalo je u Podgorici implementacioni seminar za korisnike Prvog poziva Interreg IPA Jadransko-jonskog programa 2021-2027 (IPA ADRION), u saradnji...

ZA SLABOVIDE