Naslovnica Info Press info Ukrajina i Moldavija kandidati, Balkan i dalje na čekanju

Ukrajina i Moldavija kandidati, Balkan i dalje na čekanju

Evropska unija dodijelila je u četvrtak, 23. juna, Ukrajini i Moldaviji status kandidat za članstvo u ovoj organizaciji, čime se ovim zemljama pruža prilika za čvršće povezivanje sa Zapadom, a udaljavanje od uticaja Rusije.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, ovu odluku nazvao je “istorijskim trenutkom”, koja za pomenute zemlje, to sigurno i jeste. Međutim, gdje je Balkan u priči oko evropske perspektive?

Na pomenutom Samitu, koji je krajem mjeseca održan u Briselu, ratom zahvaćena Ukrajina, kao i Moldavija, imala su velike nade i očekivanje od EU, koje su se na kraju i ispunile. Imao ih je i Zapadni Balkan, posebno Bosna i Hercegovina, koja je takođe očekivala status zemlje kandidata, kao i Kosovo, koje se nadalo viznoj liberalizaciji. Ipak, ovoga puta, fokus Brisela ostao je na zemljama iz istočnog partnerstva.

EK: Balkan ostaje prioritet

Iz Evropske komisije kažu da pooštravaju regionalna partnerstva i saradnju, ali da Zapadni Balkan ostaje prioritet.

-Ukrajina, Moldavija i Gruzija žele u Evropsku uniju. Evropsku uniju i članstvo u EU smatraju najvažnijim i najpouzdanijim alatom za bezbjednost i prosperitet na dugi rok – kažu u Evropskoj komisija za Eurokaz.

Poslednji događaji su, kako ističe porparolka EK Ana Pisonero, politiku proširenja vratile visoko na dnevni red EU.

-Prošle nedelje, Evropski savjet je podržao Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Ukrajine, Republike Moldavije i Gruzije za članstvo u EU. Sve tri zemlje su dobile perspektivu da postanu države članice EU. Ukrajina i Moldavija su dobile status kandidata uz razumijevanje da će biti preduzeti veliki reformski koraci. Gruziji će biti dodijeljen status kandidata kada se obave neophodne reforme – pojasnila je Pisonero.

Ipak, podvlači ona, Balkan je prioritet Brisela.

-U ovom promjenljivom geopolitičkom kontekstu, kada pooštravamo naša regionalna partnerstva i saradnju, naš prioritet ostaje Zapadni Balkan. Posvećeni smo, više nego ikada, tome da cio region uvedemo u Evropsku uniju. Sada je važnije nego ikada da se na tome radi ne samo brzo, već uz punu posvećenost i volju svih institucija – ističe Pisonero.

Profesorica Ekonomskog fakuleteta i nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović, vjeruje da je dodjelivanje statusa kandidata Ukrajini j Moldaviji  apsolutna novina u politici proširenja, kojom se, kako kaže, briše granica između politike proširenja koja se odnose na zemlje Balkana i Tursku i onoga što je istočno susjedstvo,

-Bez promjene osnivačkih Ugovora u izvjestaju EK, pored postojećih zemalja naći ce se i dvije nove zemlje kandidati. Prva rekacija bila je saglasnost sa evropskim pristupom i solidarnost sa zemljom koja je zahvaćena agresijom i nalazi se u ratu. Znači, iako se pravila nisu promjenila, svjesni smo da jer proces iako  kratak, više formalan a ustvari politički. Ovakva odluka, predstavlja podršku zemlji u kojoj je ugroženo njeno građanstvo, sredstva, teritorijalni integritet i uopšte zemlja. Tako da su poruke sa Zapadnog Balkana, da ne doživljamo Ukrajinu kaon konkurenciju. To je posebna integraciona priča i te su zemlje dobile evropsku pespektivu, a to je nešto što je potvrđeno našim zemljama još u Solunu 2003 – pojašnjava Đurović za Eurokaz.

Kaže i da su zemlje Balkana, zbog novih, bezbjednosno poltiičkih rizika i činjenice da imamo rat na evropskom kontinentu,očekivale da se više pažnje posveti trusnom balkanskom tlu i da se da podsticaj zemljama regije.

-Očekivala se uslovna kandidatura Bosne i Hercegovine i vizna liberalizacija Kosova. Treća velika želja, ne toliko realna, bilo je deblokada procesa pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, iako ovo treće, zbog pada vlada u Bugarskoj i krize u kojoj se zemlja nalazi nije došlo na dnevnni red – navodi Đurović.

Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, Đurović podsjeća, da je uslovna kandidatura zemlje, odložena zbog lokalnih izbora u BiH, ali je, kako kaže,bila najavljena i trebala je biti podsticaj da se zemlja politički stabilizuje i izdrži izborni proces.

– Vizna liberalizacija Kosovu davno je obećana, najavljena i imala je takođe specifičnu težinu u uslovima kada imamo takve turbulencije na tržistu rada u Evropi Iipotrebu da se može slobodnije putovati jer je Kosovo i dalje crna rupa na bijeloj šengen listi – kaže naša sagovornica.

Mn: Očekivanja Crne Gore

Kada su u pitanju očekivanja Crne Gore, Đurović ističe da je naša zemlja imala “kontrolu očekivanja” za ovogodišnji Savjet EU.

-Nije se moglo očekivati da se deblokira process pregovora ove godine, jer nismo ispunili standarde za pozitivan izvještaj u privremenim mjerilima u vladavini prava. Naša optimalna tačka očekivanja je decembar i ovaj otvoreni vremenski horizont za ubrzanje procesa – navodi Đurović.

Naša sagovornica ističe i da krivce ne treba tražiti u vanrednoj situaciji u kojoj su se našle Ukrajina, pa i Moldavija, niti u evropskoj izazvonoj unutrašnoj politici.

-Treba tražiti one odgovorne u sopstvenom društvu i redovima, i vratiti se onome što je evropska agenda koja je jedina okupila manjinsku vladu danas, stabilizovati prilike u zemlji i ispuniti ono što se prvenstveno od političara a onda i od pravosudne grane vlasti i jednog dijela izvršne očekuje a to je da se mjerila ispune kako bi se dobio pozitivan izvještaj na jesen – zaključila je Đurović.

Iz Evropske komisija, sa druge strane, kažu da očekuju od nove Vlade, da povrati političko i institucionalno povjerenje, održi međustranački dijalog i da napravi put za brzi korak naprijed u ključnim reformama EU koje su na čekanju.

-Sljedeća prekretnica za Crnu Goru je ispunjavanje privremenih mjerila za vladavinu prava, poglavlja 23 i 24. Prije toga, nijedno poglavlje neće biti zatvoreno – opominju iz EK.

Govoreći o perspektivi, ostalih zemalja Balkana, Pisonero podvlači da EU zahtijeva od Bosne i Hercegovine da sprovede značajan niz reformi.

– Ocijenićemo sprovođenje 14 ključnih prioriteta navedenih u našem Mišljenju, kako bismo omogućili Evropskom savjetu da se vrati i odluči o ovom pitanju. Sada je došlo vrijeme kada zemlja treba da sprovede reforme kako bi napredovala na putu ka EU, u skladu sa očekivanjima stanovništva zemlje – zaključila je Pisonero.

EUROKAZ

Autorka: Jovana Đurišić, novinarka Pobjede

Saopštenja

Evropski dan na Žabljaku

0
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević,  boraviće sa saradnicima u ponedjeljak, 26. februara 2024. godine u radnoj posjeti  Žabljaku. Posjeta je dio projekta EU4ME - Podrška...

Podrška Švedske da Crna Gora bude sljedeća članica EU

0
Crna Gora je u kratkom vremenskom periodu pokazala značajne rezultate koji mogu ubrzati njen evropski put, a Švedska će nastaviti da podržava Crnu Goru...

EUSAIR: Započeto sprovođenje tri strateška projekta

0
U Zagrebu je 21. februara održana konferencija u okviru Strategije Evropske unije za Jadransko-jonski region (EUSAIR), na kojoj je ozvaničen početak sprovođenja tri strateška...

Gorčević i Miler: pred Crnom Gorom šansa da postane sljedeća članica EU

0
“Osim imenovanja u pravosuđu, svjesni smo da je neophodno završiti preostale reformske procese u oblasti pravosuđa, dodatno se posvetiti konsolidaciji rezultata u oblasti borbe...

Gorčević na Odboru za SSP: prioritet Vlade da ubrza reforme i osigura članstvo u...

0
„Apsolutni prioritet ove Vlade je da ubrza reforme i osigura članstvo Crne Gore u EU. To je naše strateško opredjeljenje zato što želimo da...