Naslovnica Info Intervjui Uspješna priča: Od COST akcije do ERC projekta u Horizontu 2020

Uspješna priča: Od COST akcije do ERC projekta u Horizontu 2020

Prenosimo intervju koji je COST asocijacija objavila sa dr. Sarom Mekkormak, vanrednim profesorom na Triniti koledžu u Dablinu, vezano za uspješnu priču o naučnoj saradnji u okviru različitih programa EU.

Sara Mekkormak je vanredni profesor na Triniti koledžu u Dablinu, u oblasti inženjerstva, specijalizacija: skladištenje solarne i toplotne energije. Kao predsjedavajuća COST akcijom TU0802, iz oblasti Saobraćaj i razvoj grada, pod nazivom: Next generation cost effective phase change materials for increased energy efficiency in renewable energy systems in buildings – razvila je interdisciplinarnu zajednicu u području sistema za skladištenje energije.

Šest godina nakon uspostavljanja COST mreže, ona je dobila ERC početni grant i ima prilku da razvija nove, efikasne solarne uređaje koji skladište i koriste energiju koju sadašnji sistemi u zgradama i kućama gube.

Na pitanje kako je kreirala COST mrežu, ona ističe da je prvi put čula za COST program 2008. godine, dok je radila na Tehnološkom institutu u Dablinu.

”Analizirala sam tehnologije solarne energije s naglaskom na preklapanje s termalnim skladištenjem energije. Bilo nam je potrebno bolje razumijevanje prije nego smo inicirali predloge za FP7 projekte, i tada me je šef za istraživanja u inženjerstvu, dr Marek Rebow, upoznao sa mogućnostima u okviru COST programa. To je bila odlična prilika da se okupe svi eksperti za materijale, modeliranje i sisteme obnovljive energije kako bi razgovarali o našem budućem radu koji bi se bazirao na interdisciplinarnom pristupu. Ovo je bilo odlično u smislu stručnosti i razvoja – ujedno podsticaj za COST akciju.”

Na koji način je interdisciplinarna saradnja pomogla da prevaziđete same izazove COST akcije?

Mi smo se uglavnom fokusirali na povećanje energetske efikasnosti u zgradama sa sistemima obnovljive energije koje troše oko 40% ukupne energije u Evropi. Radili smo na tome da se smanji taj procenat. Primijetili smo jasnu potrebu za poboljšanjem tehnologija obnovljive energije, jer je njihov nivo efikasnosti jednak ili čak niži od naših fosilnih alternativa. Inkorporiranjem skladišta za terminalnu energiju u skladišta za obnovljive energije, u mogućnosti smo da koristimo više slobodne energije koja je na raspolaganju. Mi takođe možemo koristiti skladišta termalne energije za niz različitih primjena – materijali koje istražujemo djelotvorni su u različitim temperaturnim rasponima, zbog čega se mogu koristiti za kontrolu temperature u različitim primjenama. Pokušavali smo da vidimo kako bismo mogli koristiti izgubljenu toplotnu energiju u materijalima koji mijenjaju agregatno stanje, skladištiti je i ponovo je koristiti u u samim zgradama.

Istražujući nove materijale i nove tehnike modeliranja, nastojali smo da poboljšamo efikasnost skladištenja obnovljive energije. Inženjeri koji rade sa stručnjacima za materijale definisali su raspon temperature i vrstu materijala koji su nam potrebni. To nam je takođe pomoglo da razumijemo poteškoće u sintezi materijala i u razvoju njene primjene, tj. tehnologije.

Naučnica Mekkormak naglašava da je glavni cilj COST akcije bio da se razviju novi materijali za primjenu u skladištenju energije iz obnovljivih izvora u pogledu grijanja i hlađenja, posebno obnovljive primjene. Razvili smo priručnik za arhitekte i inženjere koji nudi uvod u materijale i gdje su materijali korišćeni u domenu skladištenja obnovljive energije.

Interdisciplinarna interakcija u COST akciji je pokazala ono najizazovnije: razgovor se odvijao između hemijskih, mehaničkih i građevinskih inženjera, hemičara i fizičara iz 31 zemlje, od kojih je njih polovina bilo iz ”zemalja inkluzije” COST-a (Bugarska, Hrvatska, Češka, Kipar, Estonija, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska, Portugalija, Rumunija, Srbija, Slovačka, Slovenija, Turska), a koji do tada nisu bili navikli da rade na takav interdisciplinaran način. Okupljanje i podsticanje svih na saradnju značilo je određivanje koja je tehnologija potrebna na strani primjene, koji je opseg temperatura, koji je specifični toplotni kapacitet potreban za ove vrste primjena, raspon otapanja i prenošenje tih pojedinosti stručnjacima u području materijala.

Provodljivost materijala je važna pri definisanju koliko brzo toplota može da prolazi kroz materijal. Savremeni materijali koji mijenjaju agregatno stanje često imaju nisku provodljivost i ovo je još uvijek izazov na koji istraživači pokušavaju da nađu odgovor. Bili smo u mogućnosti da identifikujemo sve ove poteškoće, i na taj način započeli smo nekoliko FP7 projekata, kreirali Marija Kiri mrežu i projekat u Horizontu 2020.

Takođe smo težili društvenoj prihvaćenosti – tehnologija je tu, ali ljudi je ne koriste. Potražili smo bolje načine predstavljanja kako bi ljudi počeli sa instaliranjem ovih sistema. Materijali koji se trenutno koriste se teško adaptiraju, što je skupo. Proizvodi, međutim, nisu dostupni na tržištu još uvijek. Materijali jesu dostupni, a mogu se ugraditi u u zidne ploče u zgradama, međutim proizvodi već ugrađeni u zgradama ili u obnovljivim izvorima energije su rijetki.

Jedan od značajnih rezultata akcije je i osnivanje spin-off kompanije, i dr Mik Mekkiver sa Instituta za tehnologiju iz Dablina proizveo je Warmer Wedge. U pitanju je uređaj smješten oko rezervoara za vodu kod kuće, koji zamjenjuje postojeću izolaciju rezervoara.

Mekkiver je rekao: “Sistem Warmer Wedge omogućava da se zagrije sva topla voda noću, koja se koristi u toku dana. Sistem koristi materijale koji mijenjanju agregatno stanje da apsorbuju i drže toplotu i novi dizajn proizvoda povećava prenos toplote iz rezervoara za vodu u materijal i nazad.”

Na koja dostignuća ste najviše ponosni u okviru COST akcije?

”Uspjeli smo da ubrzamo i unaprijedimo istraživanja materijala koji mijenjaju agregatno stanje i obnovljivih izvora energije. COST akcija je bila početak za većinu ljudi i omogućila je istraživačima da posmatraju materijale i primjene u širem kontekstu. Takođe, bila je početna stepenica za finansiranje nekoliko istraživačkih projekata na nacionalnom i međunarodnom nivou. I istraživanja se nastavljaju i po završetku COST akcije. ”

Štaviše, jedan od lidera Radne grupe, Prof Luisa F. Cabeza sa Univerziteta Lleida (Španija), dobila je finansiranje od H2020 za PhD mrežu u oblasti skladištenja termalne energije. INPATH-TES mreža je kreirana od strane mreže univerziteta uključenih u COST akciju kao i predstavnika privrede. Omogućiće studentima da steknu jedinstvene doktorske kvalifikacije u oblasti skladišta za terminalnu energiju sa različitih univerziteta.

COST akcija se fokusirala na skladištenje termalne energije, dok je ERC grant naučnice Mekkormak usmjeren na dio solarne tehnologije održive proizvodnje energije, što će voditi građenju integrisanih solarnih uređaja.

”COST akcija mi je pružila šansu da upoznam druge eksperte, razmotrim aspekte manjih zgrada, i pomogla mi je da razumijem kako možemo da integrišemo sisteme obnovljive energije. Kao predsjedavajuća COST akcije, sama sam bila mladi istraživač, i moj cilj je bio da angažujem što više mladih kolega. Kada se mladim istraživačima da šansa, oni se trude da je iskoriste radeći izuzetno dobro. Pritom, COST program motiviše svakoga da učestvuje u njemu. Smatram da su kratkoročne naučne posjete u okviru COST-a posebno korisne, pošto mogu da pokrenu saradnju i omogućavaju posjete institucijama i laboratorijama u drugim COST zemljama u cilju učenja novih vještina ili korišćenja instrumenata i tehnika koji nisu dostupni u njihovim institucijama i laboratorijama. ”

Koji su Vaši dugoročni planovi?

”Sada sam mentor PhD studentima. Kao dio ERC projekta, istražujem načine korišćenja difuznog sunčevog zračenja u klimama sjeverne geografske širine kao i unapređenje efikasnosti solarnih uređaja na globalnom nivou kroz luminiscencije. Kroz ovaj rad, proizvodnja konkretnih uređaja za zgradu je glavni rezultat.

Što se tiče COST akcije, većina nas nastavlja saradnju. Skoro sam učestvovala na sastanku o građenju integrisanih solarnih termalnih sistema, održanog u okviru COST akcije TU1205. Jedna od glavnih prednosti COST-a je u tome što istraživači kreiraju dugotrajne kolegijalne mreže, kao i prijateljstva.”

Cjelokupan tekst možete pročitati na sljedećem linku:
http://www.cost.eu/media/cost_stories/from-Actions-to-ERC-grants

Dodatna pojašnjenja i odgovore o mogućnostima učešća u COST programu i ERC projektima možete dobiti u Ministarstvu nauke, kod Milene Milonjić, nacionalnog koordinatora za COST program i kontakt osobu za Evropski istraživački savjet – ERC u Horizontu 2020, putem mejla: milena.milonjic@mna.gov.me, telefon: 020/405-307.

Saopštenja

Predstavljanje rezultata istraživanja javnog mnjenja „Stavovi građana o evropskim integracijama i procesu pristupanja Crne...

0
Generalni sekretarijat Vlade, u srijedu 28. jula u 10.00 sati, u EU info centru organizuje konferenciju za medije, na kojoj će biti predstavljeni rezultati...

Lista predstavnika NVO koji su predloženi za člana/icu Radne grupe za pregovaračko poglavlje 10...

0
Na osnovu člana 8 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija...

Lista predstavnika NVO koji su predloženi za člana/icu Radne grupe za pregovaračko poglavlje 2...

0
Na osnovu člana 8 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija...

Lista predstavnika NVO koji su predloženi za člana/icu Radne grupe za  pregovaračko poglavlje 19...

0
Na osnovu člana 8 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija...

Intenzivirati napore na ispunjavanju plana definisanog Programom pristupanja

0
Istaknut značaj intenziviranja saradnje Skupštine i Vlade Crne Gore u cilju boljeg kvaliteta i dinamike procesa pregovora sa Evropskom unijom Članovi Odbora, na danas održanoj...