Vlada Crne Gore održala je danas u Kolašinu prvi dio dvodnevne tematske sjednice „Reforme za konkurentnost – 2020“ kojom je predsjedavao predsjednik Milo Đukanović.
Otvarajući sjednicu predsjednik Đukanović je naglasio da je obaveza Vlade da pred kraj mandata ponudi svoje viđenje nastavka strukturnih reformi, sa jasnim smjernicama koje će budućoj Vladi poslužiti kao polazna osnova za postizanje strateškog cilja ekonomskog i društvenog razvoja Crne Gore, a to je povećanje kvaliteta života svakog pojedinca u Crnoj Gori.
U nastavku strukturnih reformi Crna Gora mijenja način funkcionisanja države, stvarajući institucionalni ambijent koji će da motiviše i podstiče preduzetništvo i privuče znanje i visoke tehnologije kroz investicije, kako bi se u narednom periodu ostvario projektovani prosječni rast od 4 do 5 odsto na godišnjem nivou.
Dokumentom „Reforme za konkurentnost – 2020” definisan je primarni cilj ekonomskog razvoja Crne Gore – povećanje konkurentnosti ekonomije i predstavljen način na koji se to može postići.
Povećanjem konkurentnosti ekonomije utiče se na rast produktivnosti i zaposlenosti, a to se može postići kreiranjem institucionalnog okvira u kojem crnogorski preduzetnici, domaći i strani investitori generišu veći prihod uz stvaranje veće dodate vrijednosti, obezbjeđujući dobru poziciju Crne Gore u međunarodnom lancu vrijednosti.
Projektovano je povećanje stope aktivnosti radne snage sa 86 odsto na 91 odsto prosjeka EU i povećanje stope zaposlenosti sa 51 odsto na 56 odsto u starosnoj dobi od 15 do 64 godina, što bi značilo 20.000 novozaposlenih i dohodak po glavi stanovnika od 10.000 eura u 2025. godini.
Reforme za konkurentnost fokusirane su na šest oblasti: reforme za rast i razvoj preduzetništva, malih i srednjih preduzeća i investicija; reformu tržišta rada, socijalne zaštite i penzijskog sistema; reformu sistema obrazovanja; reformu sistema zdravstva; reformu upravljanja javnim finansijama i administrativnu reformu.
Tokom današnjeg rada završena je rasprava o reformama u oblasti razvoja preduzetništva, malih i srednjih preduzeća i investicija, tržišta rada, socijalne zaštite i penzijskog sistema, kao i sistema obrazovanja. Tim povodom, na bazi predloga iz resornih ministarstava, usaglašen je set mjera za operacionalizaciju utvrđenih politika koje se tiču unapređenja konkurentnosti crnogorske ekonomije.
Među problemima koji predstavljaju kočnicu za brži razvoj biznisa posebno su naglašeni dužina administrativnih procedura, nedostatak preduzetničkog znanja, te nedostupnost bankarskog sistema u finansiranju biznisa. Mjere za prevazilaženje problema u ovoj oblasti odnose se, pored ostalog na povećanje efikasnosti u izvršavanju ugovora, programe podrške razvoju preduzetništva, MSP-a i industrije, podsticaje i poreske olakšice u turizmu, podsticaje za direktne investicije, razvoj biznis zona (nacionalnih i lokalnih), organizovanje praktične edukacije i dr. Vlada je podržala i model za razvoj visokokvalitetnog turizma, sa projektom 76 hotela hotela visoke kategorije.
Reforma tržišta rada, socijalne zaštite i penzijskog sistema realizovaće se kroz sljedeće reformske mjere povećanje fleksibilnosti i mobilnosti tržišta rada, eliminisanje fiktivne, zaposlenosti iz sistema, eliminisanje zloupotreba u sistemu socijalne zaštite.
U reformu sistema obrazovanja krenulo se od principa da je to osnov dugoročnog razvoja ekonomije zasnovanog na znanju i inovacijama, te da je obrazovana radna snaga značajna konkurentna prednost jedne ekonomije. Identifikacijom prepreka na svim nivoima obrazovanja definisane su reformske mjere čiji je cilj da u doprinesu unapređenju kvaliteta obrazovanja, povećanju nivoa konkurentnosti radne snage i boljoj zapošljivosti što će pozitivno uticati na rast BDP-a.
U tom kontekstu, pored ostalog, predviđene su mjere za povećanje nivoa znanja engleskog jezika, unapređenje gimnazijskog obrazovanja kroz otvaranje specijalističkih odjeljenja, optimizacija školske mreže, usaglašavanje visokog obrazovanja sa potrebama tržišta rada i dr.
Tematska sjednica Vlade organizovana je nakon opsežnih priprema tokom kojih su Vladina stalna radna tijela na više sjednica tokom protekle dvije sedmice razmatrala strateške i konkretne predloge koji bi trebalo da doprinesu da Crna Gora održi planirani tempo razvoja i rasta BDP-a i uhvati priključak sa razvijenim ekonomijama.
Sjednica nastavlja rad u utorak ujutro.
