Nekvalitetnih ili kredita čija otplata kasni na kraju juna ove godine bilo je 372,6 miliona eura, što je 7,5 odsto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Pale su i kamate za 1,52 odsto u odnosu na prošlu godinu jer je prosječna ponderisana efektivna stopa na novoodobrene kredite banaka u maju iznosila 9,14 odsto. U pripremi je i novi zakon kojim bi se utvrdio nivo najviših dozvoljenih ugovornih kamatnih stopa na kredite, finansijski lizing i novčane zajmove, kako bi se eliminisala mogućnost ugovaranja kamatnih stopa koje nemaju tržišno opravdanje, kazala je u intervjuu za Pobjedu Ana Vlahović, šefica Radne grupe za poglavlje 9 Finansijske usluge i savjetnica viceguvernera za finansijsku stabilnost i platni promet Centralne banke.
– Prema preliminarnim podacima za jun ove godine, nekvalitetni krediti banaka u Crnoj Gori, bez kamata i vremenskih razgraničenja, iznosili su 372,6 miliona eura, i činili su 15,65 odsto ukupnih kredita. Iznos nekvalitetnih kredita niži je u odnosu na isti period prethodne godine za 7,5 odsto, a smanjeno je i njihovo učešće u ukupnim kreditima za 1,30 procentnih poena kaže Vlahović i dodaje da Crnoj Gori, koja je dostigla viši nivo usklađenosti i djelimično primjenjuje pravnu tekovinu u mnogim oblastima u ovom poglavlju, predstoji veliki posao na harmonizaciji crnogorskog sa evropskom regulativom.
POBJEDA: Nekvalitetni krediti su i dalje visoki i predstavljaju jedan od krupnih problema?
VLAHOVIĆ: Nekvalitetni krediti banka i dalje su na visokom nivou, ali imaju pozitivnu tendenciju u kretanju, odnosno opadajući trend. U cilju rješavanja pitanja nekvalitetnih kredita Centralna banka je, u saradnji sa Ministarstvom finansija i Svjetskom bankom, kreirala stimulativan regulatorni okvir koji su podržali MMF i Evropska komisija. U pitanju je tzv. „Podgorički model”, odnosno Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova prema finansijskim institucijama, usvojen u Skupštini Crne Gore 14. aprila tekuće godine. S obzirom da je zakon stupio na snagu 2. maja, to je još rano govoriti o efektima njegove primjene. Inovativnost predloženih rješenja ogleda se u uvođenju instituta dobrovoljnog vansudskog restrukturiranja dugova između povjerilaca banaka, MFI i lizing društava, i solventnih dužnika sa izraženim problemom nelikvidnosti privrednih društava i preduzetnika. Predmet restrukturiranja su krediti klasifikovani u kategorije B i C, odnosno krediti koji se nalaze u kašnjenju do 270 dana, uz mogućnost obuhvata potraživanja i svih ostalih zainteresovanih domaćih i stranih povjerilaca u ovom postupku. Ista mogućnost data je i fizičkim licima za hipotekarne kredite. Zakonom su predviđeni određeni poreski i drugi podsticaji za obje ugovorne strane. Očekivanja su da će se implementacijom usvojenih rješenja doprinijeti: podsticanju oporavka dužnika, odnosno korisnika hipotekarnih kredita koji se nalaze u finansijskim teškoćama, očuvanju stabilnosti finansijskog sistema i omogućavanju pristupa novim sredstvima finansiranja radi stimulisanja ekonomskog oporavka i rasta. Zakon će se primjenjivati dvije godine od dana njegovog stupanja na snagu. U okviru istog projekta, u 2014. je počela da se primjenjuje i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke oi minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u bankama, kojom je Centralna banka obavezala banke da usvoje trogodišnje strategije i godišnje operativne ciljeve za
upravljanje nekvalitetnim kreditima (NPL) i da je na kvartalnoj osnovi izvještavaju o njihovoj realizaciji. Primjena ove odluke rezultirala je poboljšanjem bankarske prakse u upravljanju kreditnim rizikom, posebno u dijelu NPL-a.
POBJEDA: Koliki je nivo nekvalitetnih kredita u zemljama EU i regionu i koliko Crna Gora odskače ?
VLAHOVIĆ: Posljednji podaci MMF-a o indikatorima finansijske stabilnosti pokazuju da preko 15 odsto nekvalitetnih kredita u odnosu na ukupne kredite imaju u Hrvatskoj, Bugarskoj, Italiji, Irskoj, Grčkoj, San Marinu i Kipru. Najveći iznos ovog pokazatelja registrovan je za Kipar od 45 odsto. Evidentno je visok nivo u velikom broju zemalja članica EU, ali se ne smije ispustit iz vida metodološka neujednačenost po pitanju definisanja pojma i strukture nekvalitetnih kredita po pojedinim zemljama, što otežava njihovu uporedivost i dovodi u pitanje objektivnost izvedenih zaključaka.
Po učešću nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima od 15,65% Crna Gora ne odskače od zemalja regiona. U Srbiji, prema posljednjim podacima, na kraju 2014. godine bilo je 21,5%, u Hrvatskoj u martu 2015. godine 17,1%, a u Makedoniji 11,1%.
POBJEDA: Kakavje kapacitet CBCG kao regulatora, s obzirom da nerijetko čujemo od opozicije da su bankarijači od regulatora, što se, kako kažu, vidi i kroz činjenicu da i pored upozorenja da smanje kamate to rade samo simbolično. A, CBCG i dalje samo upozorava i prijeti, teško šta preduzima?
VLAHOVIĆ: Ne bih se složila sa neutemeljenim konstatacijama kojima se osporava regulatorni kapacitet Centralne banke. Da bih eliminisala subjektivnost u odgovoru na ovo pitanje, pozvaću se na ocjenu eksperata EK iz Izvještaja o analitičkom pregledu usklađenosti zakonodavstva u kojem je konstatovano daje Crna Gora dostigla umjereno napredan nivo usklađenosti sa pravnom tekovinom u oblasti bankarstva, kao i da je cjelokupni crnogorski administrativni kapacitet u svim oblastima finansijskih usluga trenutno zadovoljavajući. Kao rezultat navedene ocjene, uključujući i ostale segmente finansijskog sistema, poglavlje 9 je otvoreno bez mjerila.
Naravno, u periodu koji je pred nama, Centralna banka će nastaviti sa postepenim usklađivanjem regulatornog okvira sa EU acquis-om i njegovom implementacijom, do ispunjenja završnog mjerila dostizanje naprednog nivoa usklađenosti, od pristupanja Crne Gore EU. U tom pravcu, a imajući u vidu rastuću odgovornost i buduće obaveze Centralne banke kao regulatora i supervizora bankarskog sistema, koje će proisteći iz primjene nove pravne tekovine iz ovog poglavlja, nastavićemo sa intenzivnim aktivnostima na daljem jačanju administrativnih i institucionalnih kapaciteta kako bi spremni dočekali ulazak u EU. Što se tiče aktivnosti Centralne banke na smanjenju kamatnih stopa, ne bih se složila sa navedenim konstatacijama.
POBJEDA: Dokle se stiglo za pripremom zakona kojim bi se utvrdio nivo najviših dozvoljenih ugovornih kamatnih stopa?
VLAHOVIĆ: Centralna banka aktivno djeluje u pravcu smanjenja kamatnih stopa još od novembra 2012. kada je propisala privremenu mjeru za limitiranje aktivnih kamatnih stopa koje su bile na veoma visokom nivou i time podsticale rizično kreditiranje i rast nekvalitetnih kredita. Iako su ostvareni određeni pozitivni efekti, primjena odluke nije produžena nakon isteka propisanog roka. Regulisanje nivoa kamatnih stopa prepušteno je tržištu, a Centralna banka je nastavila aktivno da prati njihovo kretanje. Kako su tokom 2014. aktivne kamatne stope imale rastući trend, bankama je preporučeno da smanje njihov nivo do isteka trećeg kvartala, što su one u najvećoj mjeri i uvažile, pa nije bilo razloga za preduzimanjem mjera. Naravno, treba imati u vidu da se primjena preporuka zasnivala na principu dobrovoljnosti.
Iako u periodu koji je usledio nije bilo značajnijeg rasta kamatnih stopa na agregatnom nivou, to nije bio slučaj kada je u pitanju individualni nivo. Zato se, tokom ove godine pristupilo izradi novog zakona kojim bi se utvrdio nivo najviših dozvoljenih ugovornih kamatnih stopa po svim osnovama uspostavljanja dužničko povjerilačkih odnosa koji za predmet imaju kredite, finansijski lizing i novčane zajmove. Osnovi cilj ovog rješenja je da se eliminiše mogućnost ugovaranja kamatnih stopa koje nemaju tržišno opravdanje i koje u pojedinim slučajevima predstavljaju ekstremno visoke stope koje dužnike dovode u situaciju slabljenja finansijske sposobnosti i time mogu dovesti do rasta nekvalitetnih kredita i ugrožavanja finansijske stabilnosti.
Primjena novog zakona u Crnoj Gori zasnivaće se na principu obaveznosti i kaznenim odredbama u slučaju nepoštovanja propisa.
Pored toga, Centralna banka je više puta davala preporuku Vladi Crne Gore da Zakonom o obligacionim odnosima propiše najvišu dozvoljenu kamatnu stopu, iznad koje bi sve stope imale karakter zelenaške stope.
Prema podacima za maj ove godine prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite banaka iznosila je 9,14% i niža je za 1,52 procentna poena u odnosu na isti period prethodne godine.
POBJEDA: Ograničavanju kamatnih stopa pribjegavaju li i razvijene, odnosno evropske zemlje?
VLAHOVIĆ: Veliku primjenu ovog instituta u praksi potvrđuju i podaci iz istraživanja Svjetske banke iz oktobra 2014. godine, koji pokazuju da 76 zemalja u svijetu ograničavaju nivo kamatnih stopa. Takođe, od 28 zemalja članica EU, više od polovine (15 zemalja) koristi sistem ograničenja kamatnih stopa, bilo kroz primjenu
relativnih (Belgija, Estonija, Francuska, Njemačka, Italija, Holandija, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španija i Hrvatska) ili apsolutnih limita ograničenja kamatnih stopa (Irska, Grčka i Malta).
Olakšice za dobrovoljne penzione fondove
POBJEDA: Koje promjene će pretrpjeti penzioni fondovi i da li će to pomoći podizanju standarda penzionera u Crnoj Gori?
VLAHOVIĆ: Imajući u vidu značaj dobrovoljnih penzionih fondova kao institucionalnih investitora na tržištu kapitala, praksu zemalja u regionu, ali i zahtjev EK da Crna Gora u dijelu regulative o dobrovoljnim penzionim fondovima transponuje IORP Direktivu 2003/41/ EC, neophodne su izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima. Takođe, treba uzeti u obzir da je Evropska Komisija u dokumentu „White paper on adequate, safe and sustainable pensions” svim zemljama članicama, kao i onima koje namjeravaju da pristupe Evropskoj Uniji, preporučila da unaprijede svoje penzione sisteme, koji su prepoznati kao slaba tačka u svim državama, sa naglaskom da se posebna pažnja posveti unapređenju trećeg stuba penzionog sistema, tj. dobrovoljnih penzionih fondova. Dana 12. marta 2014. godine na sjednici Savjeta za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornih i strukturnih reformi usvojena je „Analiza efekata uvođenja poreskih olakšica za uplate članova u dobrovoljne penzione fondove” u kojoj je, između ostalog, konstatovano da je industriju dobrovoljnih penzionih fondova potrebno unaprijediti i razviti, posebno imajući u vidu njihovu važnost za produbljivanje i razvoj tržišta kapitala, životnog standarda građana i potrebe usklađivanja sa EU regulativom. Međutim, ocijenjeno je da je potrebno naći odgovarajući model za unapređenje i razvoj industrije dobrovoljnih penzionih fondova u Crnoj Gori, imajući u vidu postojeću ekonomsku situaciju i deficit Fonda PIO. Savjet je ocijenio da, imajući u vidu stanje javnih finansija i makroekonomski ambijent u 2014. godini, ne postoje uslovi za uspostavljanje podsticaja ili olakšica za dobrovoljne penzione fondove. Stoga je Savjet preporučio da Ministarstvo finansija svake godine, prilikom usvajanja zakona o budžetu, razmotri mogućnost za uspostavljanje podsticajnih uslova za industriju dobrovoljnih penzionih fondova u zavisnosti od ekonomske situacije i stanja javnih finansija.
Zaštićeni depozit 100.000 eura kad uđemo u EU
POBJEDA: Kada će nivo zaštićenih depozita u Crnoj Gori biti podignut na evropski nivo od 100.000 eura?
VLAHOVIĆ: Nivo garantovanih depozita u Crnoj Gori iznosi 50.000 eura, a u zemljama EU 100.000 eura. U skladu sa planiranom dinamikom implementacije evropskih standarda u ovoj oblasti, Crna Gora bi podigla nivo garantovanih depozita na 100.000 eura danom pristupanja EU.
Nakon bankrota banke, novac za 7 dana od 2024.
POBJEDA: Nakon bankrota banke u EU za koliko dana deponenti mogu podići novac i kada će Crna Gora dostići taj standard?
VLAHOVIĆ: Direktiva 2014/49/EC predviđa skraćenje roka za isplatu garantovanih depozita sa 20 na 7 radnih dana, kroz tranzicioni period od 8 godina (20 radnih dana do 31. decembra 2018, 15 radnih dana od 1. januara 2019. do 31. decembra 2020, deset radnih dana od 1. januara 2021. do 31. decembra 2023.) Početak primjene roka isplate od sedam radnih dana je 1. januara 2024. godine. U Crnoj Gori rok za isplatu garantovanog depozita je 20 radnih dana.
Izvor: Pobjeda
