Problemi u ostvarivanju prava osoba sa invaliditetom postoje i u državama članicama Evropske unije i potrebna je volja i zajendički rad kako bi se stvorila društva otvorena za sve, ocijenjeno je na sastanku Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i prodruživanje (POSP).
U dijelu rasprave o položaju osoba sa invaliditetom, crnogorski i evropski parlamentarci su ukazali na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, poručujući da i države članice EU i Crna Gora moraju još da rade na unapređenju u toj oblasti.
Predstavnik Evropskog parlamenta, Marek Plura, ukazao je da su i Crna Gora i EU ratifikovale Konvenciju UN o pravima osoba sa invaliditetom, navodeći da su njom predviđene obaveze države u toj oblasti.
Važno je, kako je naveo, da se odredbe iz Konvencije primjenjuju u praksi, ali i u zakonodavnom okviru Crne Gore.
Važna poruka Konvencije je, kako je objasnio, da je dužnost države da uspostavi uslove koji omogućuju osobama sa invaliditetom da žive slobodno i nezavisno.
Plura je ukazao na probleme u obezbjeđivanju jednakih prava osobama sa invalditetom.
Obezbjeđvanje jednakih prava osobama sa invaliditetom je, kako je objasnio, proces koji traje. „Bitno je da ste počeli taj proces i da očekujete konkretne rezultate.
Poslanica Demokratske partije socijalista, Nada Drobnjak, kazala je da su osobe sa invaliditetom jedna od najranjivijih grupa u društvu, koja je, kako je navela, podložna diskriminaciji po raznim osnovima.
Ona je upozorila da pristup parlamentu osobama sa invaliditetom još nije omogućen. Drobnjak je podsjetila da je 2011. godine predviđeno prilagođavanje ulaza, a u martu ove godine raspisan je tender za izgradnju rampe.
Drobnjak je podsjetila da je u Crnoj Gori samo dva odsto osoba sa invaliditetom koji su zaposleni, uprkos, kako je navela, podsticajima Vlade.
Većina njih je, kako je objasnila, zaposleno u organizacijama koje se bave pravima osoba sa invaliditetom.
Prema riječima Drobnjak, u Crnoj Gori se mora raditi na mijenjanju kulturnog konteksta. „Od fizičkih rampi je važnije da napravimo mentalne rampe“.
Kopredsjedavajuća sastankom POPS-a, Anelize Dods, ukazala je na Konvenciju UN o pravima osoba sa invaliditetom, navodeći da je zadovoljstvo čuti da je Crna Gora ratifikovala taj dokument, dodajući da je neophodno raditi i u praksi.
Postoje, kako je navela, brojne barijere koje treba ukloniti.
Dods je ukazala na tri oblasti koje su, kako je objasnila, ključne. Prema njenim riječima, važne oblasti su pristup javnim zgradama, zaposlenje, kao i obrazovanje osoba sa invaliditetom.
Članica EP, Petra Kamerevert, kazala je da problem u punom ostvarivanju prava osoba sa invaliditetom postoji i u EU i državama članicama. I tamo, kako je navela, ima još toga što treba da se uradi.
„Nijesmo ni mi sve uradili i brojne stvari treba da uradimo na tom polju“, kazala je ona.
To je, kako je objasnila, pitanje praktičnog sprovođenja a ne samo postojanja pravila i zakona. „To je problem u glavama ljudi i to se mora promijeniti“.
Kamerevert je ukazala na značaj uloge parlamenta u tom procesu.
Prema njenim riječima, to je posao koji se „zajednički“ mora uraditi kako bi se stvorilo inkluzivno društvo za sve.
Član EP, Marek Plura, saglasio se da je u svim državama člancama EU u toku u proces stvaranja otvorenog društava i javnog prostora koji će integrisati osobe sa invaliditetom.
Saradnja u toj oblasti je, kako je naveo, veoma značajna. „Najveće barijere često nijesu fizičke, već mentalne“.
Plura je ukazao na značaj informativnih kampanja čiji je cilj uključivanje osoba sa invaliditetom u društvo. Prema njegovim riječima, javna sfera je bitna, ali je bitno raditi i na društvenom planu.
Poslanik Demokratskog fronta, Slaven Radunović, kazao je da se o pravima osoba sa invaliditetom ne govori dovoljno zato što Crna Gora nije uradila dovoljno.
„Mi se o osjećamo odgovornim zato što Crna Gora ne čini dovoljno, ne radi koliko može a ne koliko mora“, poručio je on.
Radunović je poručio da bi rampu na crnogorskom parlamentu trebalo što prije napraviti, kako bi ta institucija bila dostupna osobama sa invaliditetom. „Stidim se što parlament još nema rampu“.
„Siguran sam da ćemo svi zajedno da učinimo napore da se taj problem riješi u najkraćem roku“, rekao je Radunović.
Predsjednik crnogorskog parlamenta, Ranko Krivokapić, poručio je da je osjećaj odgovornosti preduslov da bi se nešto promijenilo.
„Nikad nijedna osoba sa invaliditetom nije onemugoćena da uđe na parlament. Iako smo to radili na način koji ne obezbjeđuje jednak tretman, ali smo radili na način na koji smo mogli. To nas ne opravdava da obezbijedimo pune uslove“, rekao je on.
Krivokapić je naveo da treba što prije obezbijediti tehničke uslove za pristup osobama sa invaliditetom parlamentu, objašnjavajući da je izgradnja rampe u nadležnosti drugih organa.
Hrvatski predstavnik u EP, Jozo Radoš, govoreći o pitanjima socijalne politike, zapošljavanja i ekonomskih kretanja, naveo je da je generalno stanje u Crnoj Gori u toj oblasti loše.
„Nemam dovoljno konkretnih podataka, ali je generalno stanje u Crnoj Gori u toj oblasti loše“, rekao je on.
Prema njegovim riječima, skromna sredstva koja država ima, ne koriste se na pravi način, pa i u tim malim sredstvima ima korupcije.
Novac za socijalnu pomoć najčešće, kako je naveo Radoš, ne dolazi do pravih korisnika.
Poslanik Socijalističke narodne partije, Danko Šarančić, naglasio je da će dalji napredak ka punom članstvu Crne Gore u EU biti ocjenjivano konkretnim dostignućima.
On je ukazao na veliku nezaposlenost i na to što nema dovoljno dijaloga između poslodavaca i
zaposlenih. Vlada na tome, kako je naveo, morao još da radi.
Šarančić je ukazao i na rizike koji dolaze od kredita za izgradnju autoputa.
Poslanik DPS-a, Mevludin Nuhodžić, naveo je da u regionu Crna Gora ima ekonomiju sa „ohrabrujućim indikatorima“.
On je naveo da gotovo sve međunarodne organizacije predviđaju rast crnogorske ekonomije po stopi od 2,7 do 3,4 odsto za 2015. godinu.
Nuhodžić je objasnio da se globalna ekonomska kriza odrazila i na stanje u Crnoj Gori.
Poslanik DF-a, Koča Pavlović, kazao je da je teško govoriti o socijalnim pitanjima i zapošljavanju a ne pokrenuti priču o najvećem problemu Crne Gore – korupciji.
Kada je u pitanju zapošljavanje, kako je naglasio, na čelo institucija se dolazi preko članstva i dogovora partija.
Prema riječima Pavlovića, u socijalnoj politici postoji isti problem, jer se sredstva iz fondova za socijlanu pomoć koriste za kupovinu glasova.
Predstavnica EP, Teri Reinke, poručila je da najpametnije investicije nijesu uvijek one najveće, naglašavajući značaj podsticanja manjih inesticija i razvoja malih i srednjih preduzeća.
Reinke je, komentarišući izgradnju autoputa i navode da će time biti otvorena nova radna mjesta, upitala i da li postoji procjena koliko će se radnih mjesta otvoriti početkom radova na autoputu.
Poslanik DPS-a, Milutin Simović, odgovarajući na interesovanje predstavnika EP o ekonomskom i socijalnom položaju žena, naveo je da su aktuelni mnogi projekti koji treba da osnaže položaj žena u Crnoj Gori.
Simović je naglasio da je zajednička platforma svih u Crnoj Gori da se obezbijedi i političko i ekonomsko osnaživanja žena, navodeći da se na tome radilo i izbornim zakonodavstvom.
Komentarišući navode da su cijena i rizici po ekonomiju od izgradnje autoputa visoki, on je objasnio da nema uravnoteženijeg regionalnog razvoja Crne Gore bez izgradnje autoputa. „Nema unutrašnje integracije Crne Gore bez autoputa“.
Agencija Mina
