Državni sekretar za evropske integracije ambasador Aleksandar Andrija Pejović je učestvovao na segmentu na visokom nivou 28. redovne sesije Savjeta ljudskih prava UN-a koji je održan u Ženevi 2. i 3. marta.
Crna Gora je jedna od 47 članica Savjeta ljudskih od 1. januara 2013. do 31. decembra 2015.
Sastanak su otvorili predsjednik Savjeta za ljudska prava Joahim Riker i visoki komesar UN-a za ljudska prava Zeid Rad Al Husein.
Otvarajući sjednicu, predsjednik Savjeta za ljudska prava Joahim Riker je podsjetio da se ove godine navršava sedamdeset godina od osnivanja Ujedinjenih nacija i istakao da porodica Ujedinjenih nacija može biti zadovoljna dostignućima Savjeta u svojih deset godina rada. Pozdravio je inicijative delegacija u pravcu unapređenja metoda rada Savjeta i istakao potrebu dodatnog unapređenja njegove efikasnosti.
Obraćajući se učesnicima skupa, ambasador Pejović je naglasio da je svaka država, pojedinačno, odgovorna za obezbjeđivanje dostojanstvenog života svojim građanima, ali i da savremene prijetnje prevazilaze nacionalne granice i zahtijevaju odgovoran pristup svih relevantnih međunarodnih aktera.
Prenio je da Crna Gora dijeli zabrinutost međunarodne zajednice nad alarmantnom situacijom ljudskih prava u državama zahvaćenim sukobima. U tom kontekstu je istakao podršku Crne Gore specijalnim mehanizmima Savjeta za ljudska prava u pogledu izvještavanja o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava, kao i podršku post-konfliktnim državama u vidu stručne pomoći u uspostavljanju demokratskih institucija i vladavine prava.
Glavni pregovarač je istakao da je Crna Gora, kao članica Savjeta za ljudska prava, pokazala posvećenost izgradnji i očuvanju efikasnog mehanizma za zaštitu i unapređenje osnovnih ljudskih prava i sloboda. Prenio je odlučnost u pravcu nastavka odgovornog pristupa u rješavanju problema zaštite ljudskih prava i sprječavanja svih oblika diskriminacije i nasilja.
U tom pravcu je istakao da Crna Gora posebnu pažnju posvećuje izgradnji mehanizama za uspješnu ugradnju međunarodnih odredbi u nacionalno zakonodavstvo, kao i njihove primjene u praksi.
Učesnici skupa su naglasili da su puna zaštita i uživanje ljudskih prava jedan od stubova Ujedinjenih nacija i da, kroz različite mehanizme, Savjet za ljudska prava promoviše prava najugroženijih, kao što su žene, migranti, žrtve seksualnog nasilja i sukoba, djeca i osobe s invaliditetom. U tom pravcu je istaknuta potreba da sve članice usklade svoje akcije s preporukama Savjeta za ljudska prava i njegovim mehanizmima.
Na skupu su učestvovali visoki predstavnici odnosno ministri vanjskih poslova svih država članica Ujedinjenih nacija, između ostalih, državni sekretar SAD-a Džon Keri, ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov, visoka predstavnica EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku Federika Mogerini, skoro svi ministri vanjskih poslova EU zemalaja, te predstavnici vlada država Zapadnog Balkana.
Na marginama skupa, ambasador Pejović je imao bilateralne razgovore s pomoćnicom sekretara za međunarodne odnose SAD –a Šibom Kroker, kiparskim sekretarom za vanjske poslove Aleksandrosom Zenom, državnom sekretarkom u Ministarstvu vanjskih poslova Srbije Roksandom Ninčić i poljskom državnom podsekretarkom za vanjske poslove Henrikom Mošćinskom Dendis.
