Značaj poglavlja 26 Obrazovanje i kultura se ogleda u činjenici da je u razvijenim ekonomijama EU prepoznato da je glavni razvojni resurs ljudski kapital, a njegov kvalitet prvenstveno zavisi od ponude odgovaraćeg obrazovanja i obuke.
Saradnja u EU u oblasti obrazovanja, stručnog obrazovanja i mladih bazira se na članovima 149 i 150 poglavlja 9 Ugovora EU.
Prema ovim članovima, države članice su nadležne za izgradnju svojih sistema obrazovanja, za sadržaj obrazovanja i očuvanje kulturne i jezičke raznolikosti.
Lisabonskom strategijom, iz 2000, Evropski savjet je postavio za cilj da EU postane najkonkurentnija
i najdinamičnija privreda utemeljena na znanju, sposobna za održivi ekonomski rast, s većim mogućnostima zapošljavanja, boljim poslovima i većom socijalnom kohezijom.
Pravni okvir, u kojem su smjernice za kreiranje društva znanja u EU, se manifestuje kroz veliki broj dokumenata EU (Bolonjska deklaracija, Lisabonska strategija, Kopenhaška deklaracija itd.). Pretvaranje Evropske unije u vodeću svjetsku privredu utemeljenu na znanju će biti moguće samo ako obrazovanje i
obuka budu djelovali kao faktori privrednog rasta, istraživanja i inovacije, kompetitivnosti, održivog
zapošljavanja, društvenog uključivanja i aktivnog gradjanskog djelovanja.
Evropska unija se danas koristi otvorenom metodom koordinacije u usklađivanju obrazovnih politika.
To je način kojim se šire najbolje prakse i postiže veće približavanje na putu prema najvažnijim ciljevima EU.
Ona pomaže članicama pri oblikovanju njihovih politika. Ova metoda omogućava okvir za saradnju zemljama članicama, tj. približavanje nacionalnih politika i ostvarivanje ciljeva koje su svi prihvatili.
Za vrijednovanje obrazovanja i stečenih vještina uspostavljen je Evropski kvalifikacioni okvir kao alat prevođenja i međunarodnog poređenja kvalifikacija pojedinaca, radi njihove procjene na tržištu rada.
Pitanja koja su vezana za kulturu nijesu bila u fokusu interesovanja u momentu nastanka procesa
evropskih integracija, pedesetih godina XX vijeka.
Tek je usvajanje Ugovora iz Mastrihta, kojim se stvara Evropska unija, dovelo i kulturu u domet
djelovanja EU.
Cilj zajedničke politike u oblasti kulture nije da harmonizuje kulturne identitete, već da zaštiti i unaprijeđuje bogatstvo evropske kulture.
Zbog toga je i jedan od glavnih slogana EU „jedinstvo u različitosti“ (eng. United in Diversity), upravo
naglašavajući da je Unija spremna da pomogne državama u očuvanju njihovih posebnosti u različitim kulturnim izrazima.
Sami ciljevi djelovanja EU u području kulture formulisani su u glavi 12 Ugovora o EZ-u. U skladu sa članom 151 aktivnosti Unije usmjerene su prema podsticanju saradnje među državama članicama i po potrebi, podupiranju i dopunjavanju njihovog djelovanja u:
– poboljšanju poznavanja i popularizaciji kulture i istoriji evropskih naroda,
– očuvanju i zaštiti kulturnog naslijeđa od evropske
važnosti,
– nekomercijalnoj kulturnoj razmjeni, i
– umjetničkom i književnom stvaralaštvu, uključujući audiovizuelni sektor.
U njihovom sprovođenju, EU nastoji poštovati nacionalnu i regionalnu raznolikost kultura država
članica, ali u prvi plan stavlja zajedničko kulturno naslijeđe.
Koncept reforme sistema obrazovanja u Crnoj Gori je zasnovan na originalnom pristupu koji je
savremen, usklađen sa evropskim tendencijama, a u isto vrijeme poštuje pozitivne tekovine tradicije naslijeđenog sistema obrazovanja.
Prije reforme, sistem obrazovanja u Crnoj Gori naglašeno je bio centralizovan. Sa tog nivoa određeni su ciljevi, struktura i rad u obrazovnim ustanovama.
Reformom je odlučeno da se izvrši decentralizacija shodno evropskim iskustvima, što je značilo smanjivanje javne potrošnje i državnih troškova, a povećanje učešća građana i građanki u finansiranju obrazovanja, pogotovo sa širenjem privatnih ustanova u ovoj djelatnosti.
Obrazovni sistem u Crnoj Gori je koncipiran tako da obrazovnu politiku vodi Skupština i Vlada preko Ministarstva prosvjete i sporta, koje je odgovorno za definisanje državne politike u obrazovanju, strukturiranje i finansiranje obrazovanja, osnivanje i upravljanje obrazovnim ustanovama u državnoj svojini, pripremanje zakonske regulative u domenu obrazovanja i nauke, primjenu zakona i drugih propisa koji se odnose na predškolsko, osnovno, srednje, specijalno, visoko i obrazovanje odraslih, stručno
usavršavanje nastavnika, donošenje nastavnih planova i programa, odobravanje udžbenika i udžbeničke literature, razvoj naučno-istraživačke djelatnosti, razvoj naučnih i naučno-istraživačkih organizacija i službi.
Formalni obrazovni sistem u Crnoj Gori čini predškolsko obrazovanje i vaspitanje, osnovno vaspitanje, opšte srednje obrazovanje, srednje stručno obrazovanje i visoko obrazovanje.
Rad neformalne obrazovne ponude je definisan Zakonom o nacionalnim stručnim kvalifikacijama.
Zakonima iz oblasti obrazovanja definisani su osnovni uslovi za osnivanje i rad obrazovnih ustanova, obavljanje obrazovnovaspitnog rada, upravljanje i rukovođenje, mreža obrazovnih ustanova, usavršavanje nastavnika, stručna tijela, donošenje obrazovnih programa, izdavanje udžbenika, nadzor nad radom ustanova, koncesije i finansiranje.
Crnogorska kultura temelji se na vrijednostima tradicije, istorije i savremenih iskustava, uz uvažavanje različitosti kulturnih izraza svojstvenih stvaralaštvu i kulturnoj baštini.
Član 76 Ustava Crne Gore propisuje slobodu naučnog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
Istom odredbom, jemči se sloboda objavljivanja naučnih i umjetničkih djela, naučnih otkrića, a njihovim stvaraocima garantuju se moralna i imovinska prava.
Član 77 Ustava propisuje obavezu države da podstiče i pomaže razvoj prosvjete, nauke, kulture,
umjetnosti, sporta, fizičke i tehničke kulture, i da štiti naučne, kulturne, umjetničke i istorijske vrijednosti a član 78 Ustava propisuje dužnost svakoga da čuva prirodnu i kulturnu baštinu od opšteg interesa, kao i obavezu države da je štiti.
Crna Gora je, odredbom člana 9 Ustava, utvrdila da su potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka i da imaju primat nad domaćim zakonodavstvom, i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drugačije od unutrašnjeg zakonodavstva.
Crna Gora je zakonski uredila javni interes u kulturi, status i prava umjetnika i stručnjaka u kulturi,
podsticaj i podršku razvoju kulture, kao i finansiranje djelatnosti kulture i druga pitanja od značaja za kulturu.
Za realizaciju djelatnosti, odnosno poslova, koji se odnose na oblast kulture, nadležni su organi državne i lokalne uprave, kao i javne ustanove.
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je definisano da će Crna Gora sarađivati sa EU na podizanju nivoa opšteg obrazovanja i stručnog obrazovanja i obuke u Crnoj Gori, kao i u politici mladih i njihovom zapošljavanju, uključujući neformalno obrazovanje.
Prioritet sistema visokog obrazovanja biće ostvarenje ciljeva Bolonjske deklaracije u okviru međudržavnog Bolonjskog procesa.
Takođe će se zajednički raditi da pristup svim nivoima obrazovanja i obuke u Crnoj Gori bude oslobođen diskriminacije u pogledu pola, rase, etničkog porijekla ili religije.
Takođe je definisano da će ugovorne strane unaprijeđivati kulturnu saradnju. Saradnja će, između ostalog, služiti povećanju uzajamnog razumijevanja i poštovanja među pojedincima, zajednicama i narodima.
Ugovorne strane su se obavezale na saradnju u promovisanju kulturnih razlika, naročito u okviru Konvencije UNESCO-a o zaštiti i promociji različitosti kulturnog izražavanja.
Imajući u vidu ostvarene rezultate u reformi obrazovnog sistema u Crnoj Gori ne očekuju se eventualni problemi u pregovorima u ovom poglavlju.
Crna Gora je u svoju legislativu i strateške dokumente inkorporirala vrijednosti i ciljeve EU.
Posljednjih godina, Crna Gora u komparativnim analizama obrazovnih sistema evropskih zemalja Crna Gora je prepoznata kao aktivan učesnik u reformama.
Naravno, potrebno je i dalje raditi posebno na polju osiguranja kvaliteta svih nivoa obrazovanja, kako u formalnom tako i u neformalnom sistemu obrazovanja.
U oblasti kulture Crna Gora će aktivno učestvovati u svim programima EU.
U smislu definisanja mjesta kulture u konceptu održivog razvoja potrebno je aktivnije raditi na uspostavljanju veza kulture sa privrednim sektorom u cilju diverzifikacije finansiranja sektora kulture i promovisanja kulturnih vrijednosti širem auditorijumu.
Da li će Crna Gora izgubiti svoje tradicije i kulturni identitet u EU?
– Pristupanje EU pomaže zemljama u očuvanju njenog identiteta i kulturne specifičnosti. EU poštuje i promoviše različitost svojih članica i njihovih tradicija i kulturnih specifičnosti. Crnogorski jezik će postati službeni jezik EU i time po statusu ravnopravan svim ostalim službenim jezicima EU.
– EU ne propisuje kako treba organizovati obrazovni sistem i što sve treba da sadrži obrazovni program.To je u nadležnosti nacionalnih i lokalnih vlasti. Međutim, EU sprovodi programe kojima se promovišu obrazovne razmjene kako bi mladi putovali u inostranstvo radi studiranja ili usavršavanja, učili strane jezike i učestvovali u zajedničkim aktivnostima sa obrazovnim institucijama u drugim zemljama.
Piše: dr Mladen Perazić, Evropski puls
