Crna Gora je zemlja izraženih kontrasta, a najbolje je oslikavaju planine koje se strmoglavo spuštaju ka moru i snijegom ovjenčani vrhovi koji se gotovo cijelog ljeta vide sa dugih pješčanih plaža. Pejzaži se smjenjuju na malim razdaljinama, dok putevi kroz kanjone i usjeke, iako nagovještavaju surovost, vode ka mjestima koja su veoma pitoma i blaga.
U tim kontrastima ogleda se i karakter ljudi koji ovdje žive, oblikovan predjelima u kojima su stasavali. Tako možete upoznati staložene Bokelje, ali i gorde sjevernjake kojima su bore na licu gotovo srasle sa obroncima Durmitora. I jedni i drugi su ponosni, otvoreni i uvijek spremni da pomognu.
Njegujemo umjereno hedonistički način života. Kafu ispijamo kao dio prepoznatljivog društvenog rituala, gotovo u svakoj prilici, kao da smo posebno prihvatili poruku „požuri polako“. Ako je iko umio da latinsko festina lente pretoči u svakodnevicu, onda smo to mi koji često žurimo samo da bismo pronašli vrijeme za nešto sporije.
Možda kroz istoriju nismo bili u samom središtu Evrope, ali smo oduvijek pripadali njenom kulturnom i identitetskom prostoru.
Štampanje prve knjige na prostoru Crne Gore svega dvije godine nakon otkrića Amerike, politički kontinuitet, rana uključenost u evropske tokove i institucionalna razvijenost uprkos veličini zemlje svjedoče o tome da otvorenost prema širem društvenom okviru nije skorašnja ideja, već istorijska činjenica koja se kao nit prožima kroz vjekove.
Naša zemlja, iako mala država na obali Jadranskog mora, oduvijek je težila evropskom okviru, nastojeći da na široj sceni potvrdi svoju autentičnost i snagu. Uvjereni smo da naša bogata tradicija može dodatno obogatiti Evropsku uniju i skladno se uklopiti u njen mozaik različitosti.
Zato ne čudi što je Crna Gora postala centralna tema brojnih razgovora: kao predvodnica procesa evropskih integracija i zemlja u kojoj brojni politički i društveni akteri rade na tome da zavrijedimo novu zvjezdicu na zastavi Evropske unije.
Da postajemo epicentar evropskog optimizma potvrđuju i događaji u ovoj, po svemu posebnoj godini – godini u kojoj predsjedavamo Berlinskim procesom i u kojoj smo ugostili lidere iz cijele Evrope na Samitu EU Zapadni Balkan. Kao domaćin ključnih događaja evropske i regionalne agende, Crna Gora se našla u središtu pažnje usmjerene na brojne dinamične procese koji se u njoj odvijaju.
Možda je upravo taj spoj kontrasta i otvorenosti jedan od razloga zbog kojih Crna Gora privlači pažnju – ne samo kao zemlja koju treba upoznati kroz razgovor, već i kao mjesto koje treba doživjeti kroz njegove prirodne ljepote, kulturne posebnosti i dnevni ritam koji se najbolje osjeća među našim ljudima.
Upravo u tom prostoru između iskustva i vrijednosti, Crna Gora se danas približava evropskom horizontu, sa jasnom ambicijom da, zahvaljujući snažnim institucionalnim transformacijama, zauzme mjesto kojem odavno vrijednosno pripada – kao 28. članica Evropske unije do 2028. godine.
Autorka: Draženka Laketić, Ministarstvo evropskih poslova
Ovaj tekst objavljen je u 18. broju časopisa Eurokaz.