“Zajednički pristup i rješenja koja će zadovoljiti potrebe svih aktera na tripartitnom nivou, osiguravaju postizanje dobrih rezultata u okviru poglavlja 19”, ocijenjeno je na dvodnevnoj radionici „Primjena Zakona o radu i Zakona o zaštiti i zdravlju na radu kao zatvarajućeg mjerila za poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje u kontekstu EI“, koja je održana u Budvi.
Radionicu su organizovali Ministarstvo ekonomskog razvoja i Generalni sekretarijat Vlade, u okviru projekta ME4EU koji finansira EU.
Učesnici radionice su razmatrali implementaciju i nadzor nad primjenom Zakona o radu i Zakona o zaštiti i zdravlju na radu. Razmijenjena su mišljenja u pogledu dosadašnje primjene zakona i unapređenja prava zaposlenih u skladu sa pravnom tekovinom EU.
Šefica Radne grupe, Jevrosima Pejović je podsjetila da je Zakon o radu donijet krajem 2019. godine i da je usklađen sa 14 direktiva Evropske unije, ukazavši da zbog pandemije koronavirusa koja je proizvela izvjesna ograničenja u primjeni pojedinih instituta radnog prava, nisu postojali svi uslovi da se vidi njegova sveobuhvatna primjena na terenu.
“Kako implementacija Zakona o radu čini jedan od uslova za zatvaranje Poglavlja 19, na nama je da zajednički uložimo napore kako bismo kroz kreiranje propisa, kao i dalju primjenu zakona, došli do željenog cilja”, kazala je Pejović.
Kada je rječ o Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu, Pejović je podsjetila da je on izmijenjen i dopunjen sredinom 2018. godine, a usklađen je sa 2 relevantne direktive EU.
„Pandemija, koja je na test stavila našu spremnost i fleksibilnost, dokazala je koliko je oblast zaštite i zdravlja na radu važna, i koliko je neophodno raditi na njenoj implementaciji kako bi osigurali zaštitu i zdravlje našeg najvećeg i najbitnijeg resursa, a to su zaposleni“, poručila je Pejović.
Zamjenica glavne pregovaračice, Dragana Marković je istakla da je za napredak u pregovaračkom procesu neophodno da naš normativni okvir jasno oslikava ono što su potrebe našeg društva i države koja stremi evropskim vrijednostima.
„Upravo smo zbog toga ovdje, kako bismo razmotrili na koji način je moguće djelotvornije raditi na pripremi i primjeni zakonskih rješenja u cilju ostvarivanja prava i zaštite radnika u Crnoj Gori. Podsjetimo se da ovo poglavlje obuhvata najvažnije segmente politika koji su preduslov za ekonomski razvoj zasnovan na znanju, visokom nivou zaposlenosti i socijalne kohezije. Pravedan pristup socijalnim službama, napredan sistem socijalne zaštite, obrazovan kadar, visoka stopa zaposlenosti i podsticajne mjere za one koji su manje prisutni na tržištu rada su, zapravo, ciljevi države koja vodi brigu o svojim građanima“, poručila je Marković.
Ona je kazala da su završna mjerila izazovna i da je pred nama period intenziviranja dinamike cjelokupnog pregovaračkog procesa, ali da konstruktivnim radom i posvećenošću svih relevantnih poslenika oblasti koje pokriva ovo poglavlje možemo dokazati da smo kredibilan partner u ovom procesu.
„Čvrsto vjerujem da ćemo kroz odgovoran i proaktivan pristup u smjeru evropskih smjernica postići dobre rezultate koje očekuju crnogorski građani“, zaključila je Marković.
Sekretarka Radne grupe, Melita Rastoder Ljaić je predstavila pregovarački proces s osvrtom na ciljeve EU u oblasti socijalne politike i zapošljavanja, koordinaciju evropskih poslova u Crnoj Gori, kao i ulogu i aktivnosti Radne grupe za poglavlje 19. Ona je ukazala na oblasti i pitanja važna za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkog procesa, kroz prizmu završnih mjerila i preporuka EK u posljednjem Izvještaju o Crnoj Gori.