Zemlje regiona, bez obzira na napredak međusobne saradnje, ne mogu bez značajnijih investicija dostići razvijenu Evropu u bliskoj budućnosti, ocijenio je predsjednik Privredne komore (PKCG), Velimir Mijušković.
„Bez investicija ne možemo pratiti, ni dostizati Evropu. Toga smo svjesni svi, što bi trebalo još više da nas podstiče da radimo na atraktivnosti ambijenta koji će privući investitore da u ovom regionu grade i pokreću značajne poslove i projekte“, rekao je Mijušković na Kopaonik biznis forumu.
On smatra da su veliki projekti, koji će imati pozitivne multiplikativne efekte na region, posebno važni.
„Dobar primjer toga je interkonektivni kabl, koji će objedinjenom regionalnom energetskom tržištu pomoći da se uključi u evropsku mrežu“, kazao je Mijušković na panelu posvećenom regionalnoj saradnji i unaprijeđenju konkurentnosti.
On je dodao da su privredne komore, koje zastupaju interese poslovnih zajednica, prirodni partner donosiocima odluka, zbog čega je saradnja sa vladama izuzetno važna.
„Privrednici identifikuju probleme. Oni imaju znanje i iskustvo da prepoznaju, ne samo kratkoročne mjere, već i sistemske za njihovo prevazilaženje, a svoje predloge plasiraju upravo preko komora“, saopštio je Mijušković na forumu koji je u utorak počeo na Kopaoniku.
Predsjednik Privredne komore Srbije, Marko Čadež, rekao je da nastavak strukturnih reformi, borba protiv korupcije i drugi izazovi, nijesu problemi koje će rješavati svaka zemlja regiona samo na nacionalnom nivou, već da je neophodno da se to učini u saradnji sa regionom.
On je podsjetio da su privredne komore, u okviru Berlinskog procesa, pokrenule inicijativu i osnovale Komorski investicioni forum, u koji su uključene sve komore regiona, pa i članice EU – Hrvatska i Slovenija.
Komorski investicioni forum je, prema njegovim riječima, već pokrenuo konkretne projekte, sa ciljem da region, kroz saradnju, bude još uspešniji u ekonomiji.
„Imamo zajedničke neprijatelje, a to su loša konkuretnost kompanija, visoka stopa nezaposlenosti i neizgrađeni poslovni ambijent koji bi omogućio privredi da se više razvija“, saopštio je Čadež.
On je upozorio na zajednički problem visoke stope nezaposlenosti, koja u prosjeku u regionu iznosi oko 22 odsto, dok je udio mladih među nezaposlenima čak 42 odsto.
Generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), Goran Svilanović, kazao je da nedavni skup Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Londonu pokazao da je evropski biznis sve manje zainteresovan za pojedinačni pristup regionalnim ekonomijama, a sve više za region sa ukupnim potencijalom.
On je podsjetio da postoji više od tri milijarde EUR međusobnih investicija unutar regiona, što je pokazatelj da je biznis nekoliko koraka ispred nivoa saradnje vlada u regionu.
Svilanović je, predstavljajući preliminarne rezultate istraživanja koje je uradio RCC uz pomoć kompanije GfK, kazao da je u poslovnoj zajednici prisutan blagi optimizam i percipira se važnost regionalne saradnje u svim zemljama Balkana.
Istovremeno je, prema njegovim riječima, prisutan blagi evroskepticizam, usljed straha poslovnog svijeta od promjena.
Predsjednik Privredne komore Makedonije, Branko Azeski, smatra da je regionalna saradnja neophodna, ali da još postoji niz sektora gdje nije pokrenuta.
„Bolja saobraćajna povezanost regiona je nužna, a direktnih avionskih linija između pojedinih glavnih gradova na Balkanu još nema. Teza da smo bure baruta već tri decenije opterećuje Balkan, ali firme koje ovdje dolaze da investiraju ostvaruju pet puta veći profit nego u sopstvenim zemljama“, rekao je Azeski.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Banja Luci, Dragan Mikerević, naveo je da je svaka pojedinačna ekonomija u regionu stvorila neravnoteže koje su na dugi rok neodržive.
„Sada smo došli uz zid kada moramo da platimo cijenu toga. Te neravnoteže se vide u odnosu privatnog i javnog sektora, ali i potrošnje i investicija“, rekao je Mikerević.
Predstavnik Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Momir Tošić, smatra da su komore najjači kohezioni faktor i da bi trebalo da budu primjer po pitanju regionalne saradnje.
Kopaonik biznis forum, koji završava sjutra, оkupio je rеkоrdan brој učеsnika, odnosno 750 predstavnika vlada, privrednih komora, privrеdnika, diplоmata, еkоnоmskih analitičara, tеоrеtičara i mеđunarоdnih еkspеrata.
Tеma fоruma је Dоstizanjе i kоnvеrgеnciјa sa vоdеćim trеndоvima – kakо sanirati glavnе pukоtinе u sistеmu, a realizuje se kroz 20 panеla, tri plеnarnе sеsiје i pеt spеciјalnih prеzеntaciјa.
Izvor: MINA business
