Često pomislim koliko puta svako od nas i vjerovatno svakog dana prošeta parkom, pređe preko mosta, sjedne u voz koji saobraća rekonstruisanom prugom, jednostavnije i brže stigne novom obilaznicom oko grada do posla, a da nije ni primijetio tablu sa zastavom EU i skromnom konstatacijom da je projekat čije rezultate vidimo i koristimo finansirala Evropska unija, uz neizostavno IPA (instrument pretpristupne podrške)? A koliko je tek projekata čije rezultate nije moguće neposredno vidjeti, ali čije korisiti nam svakodnevno olakšavaju život, teško je pobrojati. Čistija voda koja teče našim rijekama zbog novih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, preko hrane i mlijeka čiji kvalitet sada mjerimo novom opremom u savremenim laboratorijama, sigurniji novi granični prelazi, novi stanovi za raseljena lica, samo su neki od njih. Od silnih brojki kojima se često služimo puno više govore bolji uslovi za stare u novim staračkim domovima, smještaj za azilatne, brža i sigurnija transfuzija krvi, nova vozila hitne pomoći ili pak zadovoljni farmer koji je tek sjeo u novi trakor ili ugradio solarni panel na kolibu u katunu, a lista svakim danom biva sve duža i bogtija novim projektima.
I baš to čudno saznanje da koristeći sve mogućnosti koje nam nude fondovi Evropske unije svakim novim projektom možemo ljudima oko nas život učiniti bolji, sigurnijim i ljepšim svakodnevna je i skoro pa jedina motivacija za tim upornih pregaoca u Sektoru za evropske fondove Kancelarije za evropske integracije koji se bave fondovima EU. Ima ih skoro 30 i svakog dana daju sve od sebe da, poštujući stroge procedure i pravila EU, ne propustimo nijednu novu priliku ili poziv za dostavljanje projekata, da se odobreni projekti sprovedu do kraja, a da ni u jednom trenutku ne dovedemo u pitanje povjerenje kolega iz EU. I svako od njih nosi sa sobom neki mali svijet svog programa ili projekta, i baš tog dana žuri da pošalje izvještaj Evropskoj komisiji, ili da provjeri ide li sve po planu sa pripremom novih opisa projekata. Sa mnoštvom novih ideja, kreativni i vrijedni, a opet nenametljivi, svaki dan rada u takvom timu učine svojevrsnom privilegijom za koju im se vjerovatno nikad neću dovoljno zahvaliti. A dan za danom, vrlo brzo prođe i sedmogodišnji finansijski period na koji nam EU dodjeljuje sredstva za sve ove projekte, posljednji od 2014. do 2020. godine.
A sa svakim novim sedmogodišnjim periodom kolege iz Evropske komisije definišu i neka nova pravila i principe dodjele IPA podrške, kako bismo brže i efikasnije sprovodili nove projekte. Stoga je jedna od snažnijih poruka posvećenosti procesu proširenja EU došla 15. septembra iz Strazbura, gdje je Evropski parlament usvojio novi zakonodavni ovkir za IPA podršku regionu Zapadnog Balkana i Turskoj od 2021. do 2027. godine. Treća generacija IPA programa, ili IPA III, vrijedna 14,2 milijarde eura donosi nova pravila i nove prilike za finansiranje projekata. Ovoga puta cilj je projekte implementirati što brže i sa što značajnijim rezultatima za građane država korisnica. Kako bi svaki euro od pomenutih 14,2 milijarde stigao baš tamo gdje je podrška najpotrebnija, a rezultat najkorisniji, Evropska komisija će svake godine ocjenjivati projekte koje države korisnice pripreme na osnovu strategijske važnosti i spremnosti projekata. I svaka država će za svaki važan i dobro pripremljen projekat dobiti sredstva za njegovo finansiranje, bilo da se odnosi na jačanje institucija, usvajanje novih standarda, izgradnju infrastrukture ili novi projekat prekogranične saradnje. Usmjerenost na rezultate, ključne reforme i dugoročni ekonomski rast i razvoj biće ključne smjernice za korišćenje IPA III sredstava.
I upravo su ovi sjajni ljudi koje sam pomenuo, ali i vrijedne kolege iz nadležnih ministarstava i ostalih institucija zaslužni što već imamo skoro pa odobrene nove projekte za prve IPA III programe, odnosno program za 2021. godinu. Novim projektima u vrijednosti od preko 30 miliona eura EU će podržati ključne reforme u oblastima poljoprivrede, saobraćaja i zaštite životne sredine. Istovremeno, posvećeno rade na pripremi novih programskih dokumenata koji će nam omogućiti raspisivanje novih poziva u 9 programa prekogranične i transnacionalne saradnje.
Uz nedvosmislenu posvećenost Vlade i podršku EU, svaki novi projekat i novu ideju stvaraju ljudi i njihova kreativnost, zbog čega su upravo toliko dragocjeni. Vjerujem da će IPA III, ali i puno veći iznosi sredstava iz strukturnih fondova EU koji nas očekuju nakon članstva, na svakom koraku nastaviti da dokazuju da je integracija u EU proces koji donosi značajne koristi za društvo u cjelini.
Ako i dalje na proces pristupanja EU gledate kao na nešto strano, daleko i rezervisano samo za Vladu ili službenike u institucijama, možda vas baš neki od rezutata projekata koje finansira EU navede da promijenite mišljenje. Obiđite neizostavno renoviranu trvrđavu Besac i rekonstruisani Stari zatvor u Kotoru, ili ljetnju pozornicu u Starom Baru u novom ruhu. Otkrijte staru kaldrmu u maslinjaku Džidžarin ispod Starog Bara i pogledajte koliko je starih stabala maslina obilježeno, ili prosto popričajte sa nekim od brojnih studenata koji su boravili na razmjeni posredstvom programa Erazmus u nekoj od država članica EU. Možete i sami da osmislite neku novu ideju i uobličite je u projekat. Vjerujem da ćemo u periodu do 2027. godine naći načina da ga finansiramo iz nekog od IPA III programa.
Piše: Bojan Vujović, zamjenik glavne pregovaračice, nacionalne IPA koordinatorke
