NVO i EU

Komuniciranje EU u Crnoj Gori

U Strategiji informisanja javnosti o pristupanju Crne gore Evropskoj uniji 2014 – 2018, u uvodnom dijelu stoji “Imajući u vidu da u Evropsku uniju ulazi čitavo društvo, važno je u narednom petogodišnjem periodu uspostaviti komunikacione mehanizme i osmisliti aktivnosti koje treba da doprinesu većoj informisanosti, zainteresovanosti građana, ali i ostvarenju opšteg cilja – boljem razumijevanju procesa evropske integracije kod građana i obezbjeđenju podrške procesu pristupanja Crne Gore EU”.

Upravo informisanje i obrazovanje građana Crne Gore, iz najrazličitijih društvenih struktura, jedan je od stubova programa Evropskih integracija Centra za građansko obrazovanje (CGO). Na stotine donosilaca odluka ili aktivnih učesnika u oblikovanju politika koje su dio integracionih procesa su prošli obrazovne programe CGO-a u posljednjih 12 godina. Posljednjih godina, fokus je upravo na građanima koji nijesu tako direktno uključeni u proces u dijelu formulisanja politika ili odluka, ali na koje te politike i odluke imaju veliki uticaj.

Tako su predstavnici CGO-a tokom projekta “EU info bus na putu ka EU” (realizovan od decembra 2012. do oktobra 2013., uz podršku Komunikacionog budžeta Delegacije EU u Crnoj Gori i fondacije Friedrich Ebert), EU info busom simbolički obišli 6 crnogorskih opština – Cetinje, Danilovgrad, Kolašin, Mojkovac, Nikšić i Podgoricu – i u njima imali preko 45 pojedinačnih aktivnosti, objavili 9 dvojezičnih brojeva Evropskog pulsa – jedinog crnogorskog specijaliziranog časopisa za evropske integracije, 2 publikacije «O čemu pregovaramo i što nam pregovori sa EU donose» i «Crna Gora i EU: uloga i značaj medija u procesu evropskih integracija», 6 tematskih lifleta i ogroman broj promotivnih materijala – a sve u cilju povećanja znanja, stepena razumijevanja i podrške procesu pristupanja EU od strane građana Crne Gore, kroz jednu sveobuhvatnu edukativno-informativnu kampanju.

Kroz projekat “Međugeneracijsko učenje za evropsko aktivno građanstvo” (realizuje se od oktobra 2013. do novembra 2014., uz podršku programa Evropske unije Evropa za građane) sa partnerima iz Italije, Bugarske, Francuske, Švedske i Slovenije a kroz niz nacionalnih i međunarodnih radionica, i pratećih aktivnosti, dat je doprinos uspostavljanju međugeneracijskog dijaloga između onih koji su bili svjedoci rađanja Evropske unije i onih koji koji nijesu imali to iskustvo. Konkretnije, projekat pruža priliku najmlađim i najstarijim građanima da razmotre razloge koji stoje iza procesa evropskih integracija, podstaknu debatu o značaju politika EU za svakodnevni život građana, otpočnu međugeneracijski dijalog o uticaju evropskih vrijednosti, istovremeno osnažujući ciljne grupe znanjem neophodnim za aktivno učešće u demokratskim procesima Evropske unije.

U saradnji sa javnim servisom RTCG počela je i prva sezona kviza za srednjoškolce “Spremni za Evropu” (projekat se realizuje od decembra 2013. do septembra 2014. uz podršku Komunikacionog budžeta Delegacije EU u Crnoj Gori) a sa ciljem da podigne nivo informisanosti, znanja i zainteresovanosti učenika srednjih škola iz svih crnogorskih opština o razvoju EU, njenom načinu funkcionisanja i politika EU, kao i zahtjevima procesa pristupanja, i uz osvrt na bogato kulturno i umjetničko nasljeđe Evrope.

Zajednički imenitelj svih ovih, ali i brojnih drugih tekućih aktivnosti CGO-a, jeste jačanje javne podrške i legitimiteta procesa integracije Crne Gore u EU. Sprovođenje ovih aktivnosti je obilježila dobra saradnja NVO sektora, medija i vladinih organa, prije svih Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija. Kroz direktnu komunikaciju sa građanima približavaju im se po određenim oblastima koje mijenjaju njihov svakodnevni život, karakter i složeni aspekte procesa evropskih integracija. U tom dijelu, upravo je učešće predstavnika MVPEI bilo snažna podrška svim ovim inicijativama.

Usklađivanje pravne tekovine jeste osnova procesa pridruživanja EU bez koje se ne može. Ali, primjena zapisanih i prihvaćenih normi može imati svoj puni uspjeh tek ako je crnogorsko društvo kao takvo, kroz svoje institucije, počne sprovoditi a građani živjeti evropske vrijednosti i standarde razvijenih evropskih demokratija. Principi evropskog građanstva postaće dominantni i to je suštinska težnja svih inicijativa bilo da svoj izraz imaju kao NVO, mediji, grupe građana, politički projekti, institucije sistem.

Putujući crnogorskim opštinama, predstavnici CGO-a su se uvjerili da su integracije neophodnost. Ne samo evropske integracije, već i crnogorske. Svi dijelovi crnogorskog društva moraju mnogo više međusobno sarađivati, mnogo više biti upućeni jedni na druge, upoznavati se i integrisati u zajednički evropski vrijednosni okvir. Ovi projekti su izazvali veliku pažnju građana, a osim efektnih poruka, njihov kvalitet bio je i u tome što podsticali dijalog, razmjenu argumenata, prenošenje informacija, znanja i vještina – a to je postulat na kojem se zasniva demokratizacija i evropeizacija svakog društva, pa i crnogorskog. Zato je važno da u nastupajućem periodu NVO sektor, mediji, institucije, itd. nastave još intezivnije da vode argumentovani i evropski i unutarcrnogorski dijalog. Na taj način će se najbolje komunicirati EU u Crnoj Gori, a posljedično i Crna Gora u EU.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO)


Pregovori i osobe s invaliditetom

Proces pregovora sa Evropskom unijom (EU) nije nikako samo politička priča, već sveobuhvatan društveni proces, koji se tiče svakog građanina pojedinačno i društva u cjelini. Tako ni članstvo u EU ne može biti samo benefit za državu kao „politički aparat”, već prije svega za grđanina, kao čovjeka. Međutim, napredak nam ne garantuje samo članstvo u EU, jer i on zavisi od našeg interesovanja i zalaganja u samom pregovaračkom procesu, odnosno pristupnim pregovorima. Napredak i zadovoljstvo zavisi i od nas samih, građanki i građana pojedinačno, zato je važno da toga svaki pojedinac bude i svjestan.

U mnogim državama, sada članicama EU, pojedini djelovi društva i društvene grupacije su bile potpuno zanemarene u procesu pregovora, pa tako ni samim ulaskom države u EU, tj. njenim punopravnim članstvom nijesu osjećale zadovoljstvo, niti su isticale napredak, naprotiv, često su se ti pojedinci i grupacije, a nekada i većina ostalih građana osjećali razočaranima i prevarenima. Da se to isto ne bi desilo crnogorskom društvu, kao što sam već pomenula, neophodno je da se u samom procesu pristupanja uključe svi i daju svoj doprinos. Da bi se osjetilo lično zadovoljstvo i napredak ne treba čekati da država postane članica EU, jer nam unija ne donosi ništa sama. Kako i sam proces pregovora traje nekoliko godina, u prosjeku cijelu deceniju, to je posebno važno za marginalizovane grupe, među kojima su osobe s invaliditetom. Svjesni toga od samog početka započinjanja pregovora Crne Gore sa EU u Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) nijesmo željeli da budemo van konteksta i međusobnog odnosa: pregovori i osobe s invaliditetom.

Više puta sam i javno isticala da se više pregovaraćkih poglavlja tiče i osoba s invaliditetom i da one same toga moraju biti svjesne. Prije svega, da bi se postigao veći stepen kvaliteta života osoba s invaliditetom upravo je neophodno postići ravnomjerni napredak u više oblasti: kao što su: obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo, pristupačnost (okruženja, informacija i komunikacija i usluga), jednak pristup pravdi, pristup različitim socijalnim uslugama i sl. a da bi sve to postiglo neophodno je govoriti o ljudskim pravima osoba s invaliditetom i osobama s invaliditetom pristupati s aspekta ljudskih prava. Tako se mnoga pregovaračka poglavlja: Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga (3), informatičko društvo i mediji (10), socijalna politika i zapošljavanje (19), pravosuđe i temeljna prava (23), pravda, sloboda i bezbjednost (24), obrazovanje i kultura (26), zaštita potrošača i zrdavlja (28) tiču i osoba s invaliditetom, a ona sama među sobom svakako imaju dodirnih tačaka i međusobno se preklapaju.

Osim što je UMHCG, samostalno kao i kroz članstvo u Koaliciji NVO za praćenje pregovora Crne Gore sa EU u okviru poglavlja 23 davao svoj doprinos u polugodišnjim i godišnjim Izvještajima o napretku, prilikom izrade i revizije Vladinih Akcionih planova za poglavlje 23 i 24 i izvještajima koji su ih pratili, imamo i predstavnika u Radnoj grupi za poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje. Svoj doprinos smo dali i prilikom izrade Strategije informisanja javnosti o prstupanju Crne Gore Evropskoj uniji za period 2014. – 2018. i sada to činimo kroz članstvo u Operativnom tijelu za izradu i praćenje godišnjih Akcionih planova Strategije.

Ono čime smo bili posebno podstaknuti jeste entuzijazam koji prati rad UMHCG i upravo želja za promjenama kojima sami možemo doprinijeti. U krajnjem, nijesmo željeli da se procesi odvijaju daleko od nas i bez nas, u tom smislu smo mi dio procesa. Upravo kroz sve prethodno pomenuto UMHCG se trudi da kroz konstruktivan odnos i saradnju doprinese cjelokupnom procesu i pruži podršku, predloži mjere i aktivnosti koje će u krajnjem osobe s invaliditetom učiniti „vidljivijim” i neće ih „zameratiti” u trenucima kada se fokus više daje na usklađivanje pravne tekovine sa zakonodavstvom EU i kada, čini mi se, mnoge od unije do Crne Gore, više interesuju rezultati u oblasti kriminala i korupcije, nego u oblasti ljudskih prava. Jasno je svakako, da napredak i rezultati u oblasti ljudskih prava zavise od rezultata u oblasti borbe protiv kriminala i korupcije, ali se često u „sveopštoj borbi” zaboravi svakodnevnica u kojoj su pojedine grupacije, kao što su osobe s invaliditetom potpuno isključene. Da ne bile isključene i zanemarene same osobe s invaliditetom moraju izaći iz „kalupa” u koji ih društvo godinama stavlja i razbiti okove koje često i same sebi postavljaju. Naime, veliki broj osoba s invaliditetom nije svjestan da ih se proces pregovora tiče i da moraju biti dio njega, kao što je on dio njih. U tom kontekstu svaka oblast života osoba s invaliditetom pojedinačno se može tretirati i sa aspekta pregovora i biti i dio tog procesa, jer sve ono što osobe s invaliditetom žive u Crnoj Gori i sa čime se susrijeću je i dio evropske priče, samo su negdje ti procesi trajali kraće, negdje duže, što upravo zavisi od cijelog društva.

Tako na primjer ukoliko osobe s invaliditetom žele da se smanje prepreke sa kojima se suočavaju u svakodnevnom životu o tome moraju javno govoriti, jer drugi, pa ni država, neće biti svjesna da je odgovorna što svima nije omogućila iste šanse i život dostojan ćovjeka. Da bi ipak, osobe s invaliditetom doprinijele i same bile uključene u sve društvene i životne procese o istima moraju biti informisane na način i u formi koja njima najbolje odgovara i to u istom trenutku kad i svi drugi građani, odnosno u trenutku kada je njima informacija najpotrebnija.

Osobama s invaliditetom se zato, ne smije pristupati samo i isključivo sa aspekta socijalne politike, već upravo s aspekta ljudskih prava, jer jedino tako mogu postati ravnopravni građani, imati mogućnosti izbora i donošenja odluka koje ih se tiču. Osobe s invaliditetom ne treba da očekuju pomoć države, već samo podršku i mogućnosti kako bi bili društveno korisni građani i u stvari sami doprinijeli napretku cijelog društva. Tek kada proces bude obostran i kada mu jednako pristupe osobe s invaliditetom, članstvo u EU će samo biti uključenje u širu zajednicu, a način i kvalitet života će biti izbor svakog građanina pojedinačno.

Marina Vujačić, Izvršna direktorka Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)


{phocadownload view=filelist|id=123}

Saopštenja

Gorčević sa Eskobarom:  Crna Gora ostvarila značajne rezultate, da nastavi da potvrđuje privrženost euroatlantskim...

0
Ova Vlada ima ambiciozan plan za budućnost Crne Gore i njenih građana. Pred nama je veliki posao, ali idemo korak po korak, a naredna...

Održan info dan o Četvrtom pozivu programa Interreg Euro-MED

0
U Podgorici je danas održan info dan povodom Četvrtog poziva za dostavljanje predloga projekata u okviru programa transnacionalne saradnje Interreg Euro-MED. Info dan je privukao...

Gorčević  u Atini: Crna Gora je uspješna priča i za Zapadni Balkan i za...

0
Crna Gora je uspješna priča ne samo za Zapadni Balkan, nego i za Evropsku uniju zato je važno da kraja ovog, ali u sledećem...

Obilježen Svjetski dan potrošača „Imamo potrošačka prava, koristimo ih!“

0
Povodom obilježavanja 15. marta, Svjetskog dana zaštite prava potrošača, Ministarstvo ekonomskog razvoja i Ministarstvo evropskih poslova, uz podršku projekta EU4ME, organizovali su danas Info...

Gorčević u Atini: Proširenje EU više nije san za Crnu Goru, počinjemo da živimo...

0
Proširenje EU više nije san za Crnu Goru koja počinje da živi svoju evropsku stvarnost. Već smo pokazali da je moguće pokrenuti promjene i...