Podoblasti?
Oblast migracija podrazumijeva širok dijapazon podoblasti, kao što su: legalne migracije, sprečavanje ilegalnih migracija, readmisija, postupanje sa strancima i kontrolom granica. Fokus Crne Gore u oblasti migracija usmjeren je na postepeno usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, posebno u pogledu legalnih i neregularnih migracija, readmisije i povratka. Ključni prioriteti su jačanje kapaciteta institucija kao i uspostavljanje efikasne međuinstitucionalne koordinacije za upravljanje mješovitim migracionim tokovima, uz poseban fokus na zaštitu ranjivih grupa. Takođe, Crna Gora radi na jačanju integrisanog upravljanja granicom kroz sprovođenje Šengenskog akcionog plana i modernizaciju sistema za identifikaciju i registraciju migranata. Poseban akcenat stavlja se na borbu protiv korupcije na granicama, kao i na konkretne rezultate u suzbijanju krijumčarenja migranata, uz povećanje saradnje sa Europolom i učešće u relevantnim evropskim inicijativama. Prema ocjeni Evropske komisije iz Izvještaja o Crnoj Gori 2024, Crna Gora je ostvarila dobar napredak u upravljanju migracijama i konstatovano je da je pravni okvir u velikoj mjeri usklađen s pravnom tekovinom EU.
Azil, uz migracije, predstavlja jednu od ključnih oblasti kojoj Evropska unija posvećuje visok stepen pažnje. Crna Gora, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, već je počela da se suočava s povećanim brojem tražilaca azila, što je dodatno podstaknuto aktuelnim geopolitičkim tenzijama i bezbjednosnim krizama. Zakonodavstvo Crne Gore u ovoj oblasti je u najvećoj mjeri usklađeno. U periodu koji slijedi, ključni izazov za Crnu Goru predstavlja priprema kapaciteta za adekvatan prihvat tražilaca azila, njihovo zbrinjavanje i integraciju u crnogorsko društvo. Prema ocjeni Evropske komisije iz Izvještaja o Crnoj Gori 2024, Crna Gora je ostvarila dobar napredak kada je u pitanju azil i konstatovano je da je pravni okvir u velikoj mjeri usklađen s pravnom tekovinom EU.
Vanjske granice i Šengen važne su sa aspekta osnovnih načela Evropske unije i njihov značaj se ogleda u pravu na slobodno kretanje građana Evropske unije kao i slobodan prometa kapitala i usluga. Od Crne Gore se očekuje jačanje integrisanog upravljanja granicom, uključujući sprovođenje Šengenskog akcionog plana i obezbjeđivanje dovoljnog broja ljudskih, tehničkih i finansijskih resursa radi operativnosti, uključujući odgovarajuću opremu i infrastrukturu na graničnim prelazima, kao i dostizanje pravovremene usklađenost sa relevantnim EU sistemima na vrijeme.
Vizna politika je sastavni dio vanjske i bezbjednosne politike, kako država članica Evropske unije, tako i Crne Gore. Prije svega, vizna politika podrazumijeva mehanizme zaštite interesa države, zaštitu sigurnosti javnog poretka i sprečavanje nezakonitih migracija. Ključni koraci u tom procesu uključuju usklađivanje lista zemalja sa i bez viznog režima sa onima koje važe u EU. U namjeri primjenjivanja zajedničke vizne politike Evropske unije, posebno je važno da Crna Gora usaglasi nacionalni vizni režim s evropskim, što između ostalog podrazumijeva i uspostavljanje zahtjevnog i skupocjenog Viznog informacionog sistema.
U dijelu usklađivanja pravnog sistema u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i policijske saradnje, Crna Gora je sprovela niz aktivnosti kojima je ostvaren visok stepen usklađenosti, ali postoji prostor i za dalji napredak. U narednom periodu, izazov koji se stavlja pred Crnu Goru je postizanje ubjedljivijeg bilansa rezultata u ovoj oblasti, ne samo u vidu pokrenutih krivičnih postupaka odnosno istraga i optužnica već, i u smislu donošenja pravosnažnih presuda. Značajna podrška razvoju i funkcionisanju ogleda se i kroz djelovanje Evropskoj policijskog koledža – CEPOL-a. U ovom segmentu posebno se ističu Šengenska konvencija, čijom sadržinom je propisana obaveza policijskih organa da pomažu jedni drugima u cilju prevencije i otkrivanja kriminala. Takođe, za Crnu Goru je važan i niz međnarodnih ugovora kojima se prepoznaju i afirmišu različiti oblici policijske saradnje. Prema ocjeni Evropske komisije iz Izvještaja o Crnoj Gori 2024, Crna Gora je umjereno spremna u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, dobar napredak ostvaren je usvajanjem zakonodavnih izmjena u oblasti pranja novca i oblasti trgovine ljudima. Takođe, ostvaren je napredak u daljem usklađivanju nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u pogledu pravnog okvira o policijskoj saradnji i organizovanom kriminalu.
Borba protiv trgovine ljudima predstavlja jedan od problema u svijetu, kojem i EU posvećuje visok stepen pažnje. Od Crne Gore se očekuje da pokaže spremnost i sposobnost za uspostavljanje solidnog bilansa rezultata u ovoj oblasti, a posebno da uspostavi sveobuhvatan i rodno orijentisan pravni i politički okvir usmjeren na zaštitu žrtava, usklađen sa pravnom tekovinom EU. Cilj ovog okvira jeste sprečavanje i efikasna borba protiv trgovine ljudima, sa stabilnim bilansom rezultata u proaktivnom otkrivanju, identifikovanju, te pružanju zaštite, pomoći i podrške žrtvama i potencijalnim žrtvama. Takođe, od Crne Gore se očekuje razbijanje mreža trgovine ljudima kroz efikasne istrage, procesuiranje i osuđivanje odgovornih pojedinaca.
Razvoj sistema pravosudne saradnje u građanskim i privrednim stvarima pokrenut je s osnovnim ciljem da olakša sudsku saradnju među evropskim zemljama, a zasnovan je na principima uzajamnog priznanja sudskih odluka, pravne pomoći i usklađivanja zakonodavstva s EU standardima. Uspostavljanje pravnog okvira za efikasnu saradnju, kao i aktivno učešće u relevantnim evropskim mrežama i institucijama, neophodno je za borbu protiv kriminala i jačanje pravne sigurnosti. Pravosudna saradnja u krivičnim stvarima počiva na principu uzajamnog priznanja presuda i drugih sudskih odluka jedne države članice u drugim državama EU, kao i na uzajamnoj pravnoj pomoći.
Crna Gora je usvojila niz reformskih mjera u oblasti borbe protiv terorizma. U narednom periodu se očekuje dalje usklađivanje zakonodavstva i jačanje strategijskog okvira u ovoj oblasti.
Saradnja u oblasti droga podrazumijeva strateško i normativno planiranje i razvoj, kako u dijelu preventivnih, tako i u dijelu represivnih aktivnosti i sankcionisanja svih oblika protivzakonitog djelovanja. Crna Gora kao zemlja kandidat mora biti spremna da pored obezbjeđivanja usklađenog normativnog okvira, ostvaruje konstantnu saradnju sa zemljama EU i regiona, u cilju suzbijanja krijumčarenja, ilegalne proizvodnje i prodaje i upotrebe opojnih droga.
U oblasti carinske saradnje, u fokusu je sprečavanje i otkrivanje krivičnih djela i prekršaja iz oblasti carina na štetu nacionalnog zakonodavstva država članica i komunitarnog prava.
Takođe, od Crne Gore se u okviru poglavlja 24 očekuje da osigura efikasno krivično gonjenje svih oblika krivotvorenja novca, uključujući njegovo falsifikovanje, distribuciju, nabavljanje radi stavljanja u opticaj, kao i pokušaj izvršenja tih djela. Crnoj Gori je euro zvanična valuta, pa je ovaj segment posebno važan, jer EU zahtijeva visok nivo zaštite valute i suzbijanje svakog vida njene zloupotrebe, uz punu operativnu spremnost svih nadležnih institucija.
Početna, privremena i završna mjerila?
Poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost zvanično je otvoreno 18. decembra 2013. godine na Međuvladinoj konferenciji u Briselu.
Crnoj Gori je kao početno mjerilo u odnosu na ovo poglavlje određena izrada akcionog plana koji je donijet na sjednici Vlade od 27. juna 2013. godine. Ovaj izvještaj izrađen je u skladu s preporukama iz Izvještaja o analitičkom pregledu koji je pokazao tadašnji stepen usklađenosti crnogorskog pravnog sistema s pravnom tekovinom EU. Nakon realizacije prve faza Akcionog plana u kojem su bili određeni kratkoročni prioriteti, pristupilo se adaptaciji Akcionog plana za poglavlje 24 koji je usvojen 16. februara 2015. godine s ciljem konkretnijeg definisanja srednjeročnih i dugoročnih prioriteta u poglavlju 24.
Početnom zajedničkom pozicijom EU iz decembra 2013. definisano je 38 privremenih mjerila u poglavlju 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost koji se odnose na oblasti regularnih i neregularnih migracija, azila, vizne politike, Šengena i vanjskih granica, pravosudne saradnje u građanskim i krivičnim stvarima, policijske saradnje i borbe protiv organizovanog kriminala, borbe protiv terorizma, saradnje u oblasti droga. Većina od ukupnog broja privremenih mjerila se odnosi na unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira u skladu s evropskim standardima u oblastima koje pokrivaju poglavlja 23 i 24, dok je manji dio aktivnosti posvećen uspostavljanju početnog bilansa ostvarenih rezultata u oblastima od značaja. Ispunjavanjem privremenih mjerila, Crna Gora je stekla uslov za dobijanje završnih mjerila.
Na međuvladinoj konferenciji održanoj 26. juna 2024. u Briselu, Crna Gora je dobila pozitivan Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava (IBAR) kojim je otvorena nova, naprednija faza pregovaračkog procesa. Tom prilikom je usvojena i privremena Zajednička pozicija EU za poglavlje 24, koja dopunjuje početnu Zajedničku poziciju EU, a koja sadrži završna mjerila u poglavlju 24. Privremena Zajednička pozicija EU za poglavlje 24 definiše tri završna mjerila koja je Crna Gora u obavezi da ispuni kako bi dostigla internu spremnost za zatvaranje ovog poglavlja:
- Crna Gora ostvaruje održive, značajne rezultate u oblasti legalnih i ilegalnih migracija, azila i pitanja u vezi s šengenskom pravnom tekovinom, viznom politikom i kontrolom vanjskih granica.
- Crna Gora ima uspostavljene snažne i djelotvorne sisteme za suzbijanje i prevenciju organizovanog kriminala, vođene principima prevencije, zaštite i reagovanja.
- Crna Gora obezbjeđuje da je antiteroristička politika usklađena s pravnom tekovinom EU, vođena principima prevencije, zaštite i reagovanja te da je efikasna u praksi, kao i da svoj pravni okvir uskladi s evropskim i međunarodnim standardima o borbi protiv pranja novca i borbi protiv finansiranja terorizma.
Plan za ispunjavanje završnih mjerila?
Vlada je 25. aprila 2025. godine usvojila Akcioni plan za ispunjavanje završnih mjerila u pregovaračkom poglavlju 24. Ovaj dokument predstavlja ključni korak u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, jer se njime definišu konkretni koraci za postizanje ciljeva u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, migracija, azila, vizne politike i kontrole vanjskih granica. Realizacijom aktivnosti iz ovog Akcionog plana ispuniće se obaveze definisane tekstom Zajedničke pozicije EU za poglavlja 23 i 24, odnosno završnim mjerilima za navedeno poglavlja. Završni rok za realizaciju aktivnosti iz ovog Akcionog plana je III kvartal 2026. što je u skladu s planom Vlade da sve preuzete obaveze iz evropske agende okonča do kraja 2026.
Institucije /organizacije koje učestvuju u pregovaračkoj grupi?
Pregovori s Evropskom unijom u pregovaračkom poglavlju 24 se od početka pregovara vode na nivou Pregovaračke radne grupe za pregovaračko poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost. Prva pregovaračka radna grupa formirana je od strane Vlade 8. marta 2012. godine na osnovu Odluke o obrazovanju Radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pravne tekovine Evropske unije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost („Sl. list CG“, broj 20/12) i ista se, uslijed kadrovskih i institucionalnih promjena, od tada u nekoliko navrata mijenjala. Trenutno je na snazi Odluka o obrazovanju Pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pravne tekovine Evropske unije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost („Sl. list CG”, broj 10/24) koju je Vlada donijela je 24. januara 2024. godine. Sastav Pregovaračke radne grupe je potom izmijenjen Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o obrazovanju Pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pravne tekovine Evropske unije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost („Sl. list CG“, broj 32/25), koja je donijeta na sjednici Vlade od 6. marta 2025. godine.
Trenutno, Pregovaračku radnu grupu čine šefica Pregovaračke radne grupe, zamjenica šefice Pregovaračke radne grupe i 31 član/ice. U Radnoj grupi su i dva predstavnika civilnog sektora. Državne institucije koje učestvuju u Pregovaračkoj radnoj grupi za poglavlje 24 su: Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo pravde, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstvo evropskih poslova, Uprava policije, Uprava za državnu imovinu, Uprava carina, Uprava za nekretnine, Vrhovni sud, Specijalno državno tužilaštvo, Vrhovno državno tužilaštvo. Dva predstavnika civilnog sektora dolaze iz nevladinih organizacija „Građanska alijansa“ i „Juventas“.
Koja je korist za Crnu Goru od ovog poglavlja?
Osnovni cilj realizacije svih aktivnosti u okviru ovog poglavlja jeste da se omogući slobodno kretanje ljudi, uz garantovanje njihove bezbjednosti. Ispunjavanje obaveza koje proističu iz poglavlja 24 doprinosi smanjenju stope prekograničnog kriminala, terorizma, kao i trgovine ljudima, drogom i oružjem, čime će Crna Gora efikasno povećati bezbjednost svojih građana. Cilj nije samo zatvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja kakvo je poglavlje 24, već dubinska reforma sistema koja će dugoročno koristiti građanima i građankama i približiti Crnu Goru standardima Evropske unije. Zato su poglavlja vladavine prava otvorena među prvima, a zatvaraju se tek na kraju procesa, kada se dokaže da su promjene sistemske i održive.