Aerodromi Crne Gore AD Podgorica (ACG) i Luka Kotor AD već godinama aktivno učestvuju u međunarodnim inicijativama koje promovišu pristupačnost i inkluzivnost u sektoru transporta. Njihovo učešće u projektima “DANOVA“ i “DANOVA NEXT” predstavlja važan doprinos modernizaciji saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori i usklađivanje sa evropskim standardima u oblasti putovanja za osobe oštećenog sluha, vida, i smanjene mobilnosti. Oba projekta se sprovode u okviru Programa Dunavskog regiona, koji podstiče transnacionalnu saradnju i održivi razvoj Dunavske regije.
Projekat „DANOVA – Inovativne transportne usluge za osobe potpuno i djelimično oštećenog vida u Dunavskoj regiji“ realizovan je u finansijskoj perspektivi 2014-2020 u periodu 1. jul 2020. – 31. decembar 2022. Ukupnan budžet projekta iznosio je 2,192,546.66 eura, od čega je crnogorskim partnerima pripalo preko 200,000 eura. Cilj projekta bio je unapređenje pristupačnosti aerodroma i drugih saobraćajnih čvorišta za osobe sa potpunim i djelimičnim oštećenjem vida. Projektom su postignuti značajni i konkretni rezultati u unapređenju fizičke i digitalne pristupačnosti. Uključeni pružaoci usluga transporta su stekli nova znanja, kompetencije i sredstva.
„Luka Kotor“ AD Kotor je u okviru projekta DANOVA uspješno realizovala više infrastrukturnih intervencija: postavljeno je 450m taktilnih staza vodilja u kontakt zoni od granične zone luke Kotor do autobuskog stajališta preko puta Kotorske pijace; ugrađene su unutrašnje taktilno-kontrastne trake u putničkom terminalu luke Koto; izrađena su 2 orijentaciona plana za osobe oštećenog vida; postavljene su oznake na Brajevom pismu unutar putničkog terminala luke Kotor. Ključni partner u obuci osoblja bio je NVO Savez Slijepih Crne Gore, koji je sproveo treninge o pravilnoj komunikaciji i asistenciji.
Aerodromi Podgorica i Tivat takođe su uspješno implementirali niz mjera pristupačnosti: preko 200 m taktilnih staza i taktilnih polja upozorenja, 77 lokalnih mikrofona (30 u Podgorici, 47 u Tivtu), kontrastne trake u pristupačnim toaletima, video zid u centralnom holu terminala, orijentacioni plan, i 58 naljepnica na Brajevom pismu. Takođe je unaprijeđena pristupačnost zvanične web stranice za osobe sa djelimičnim oštećenjem vida.
Koordinatorka projekta u ACG-u, Nina Leković, posebno ističe: „Od skoro nepostojećih elemenata pristupačnosti, danas sa ponosom možemo govoriti o ambijentu koji obezbjeđuje slobodno i nezavisno kretanje, omogućavajući putnicima sa oštećenjem vida da koriste aerodromske usluge pod jednakim uslovima kao i svi ostali putnici. Korisnici su pozitivno reagovali na rezultate projekta jer su rješenja razvijena u skladu sa njihovim stvarnim iskustvima i situacijama sa kojima se susrijeću prilikom korišćenja aerodromskih usluga. Posebna vrijednost koju ovaj projekat donosi je osnaživanje saradnje sa organizacijama koje zastupaju prava osoba sa potpunim i djelimičnim oštećenjem vida. Kroz direktne konsultacije dobili smo dragocjene povratne informacije koje su oblikovale rješenja implementirana na aerodromu.“
Postignuti rezultati i uspješna saradnja bili su povod da se projekat nastavi i u novoj finansijskoj perspektivi 2021-2027. Projekat „DANOVA NEXT – Pametna transportna mreža za pristupačnost putnika sa invaliditetom i smanjenom pokretljivošću u Dunavskoj regiji kroz inovativne usluge” proširio je polje aktivnosti na osobe oštećenog sluha i osobe smanjene mobilnosti. Ovaj projekat počeo je 1. januara 2024. godine i trajaće do 30. juna 2026. godine. Ukupan budžet iznosi od 2,622,400.00 eura, od čega crnogorski partneri raspolažu sa 325,000 eura.
Projekat DANOVA NEXT se ističe time što povezuje vazdušni, pomorski, i urbani saobraćaj, zahtijevajući integrisaniji pristup i saradnju između različitih sektora transporta, lokalnih samouprava, i civilnog društva.
Od projektnih sredstava ACG planira: ugradnju indukcione petlje na info pultu koji ujedno predstavlja mjesto susreta i pružanja asistencije osobama sa invaliditetom i smanjenom pokretljivošću; nabavku dva električna vozila za prevoz putnika sa invaliditetom i smanjenom pokretljivošću na putanji između vazduhoplova i putničkog terminala; nabavku bezmetalnih invalidskih kolica radi lakše bezbjednosne kontrole; ugradnju pristupačnog šaltera izgubljeno – nađeno. Projekat podrazumijeva i integraciju novih rješenja sa već postavljenim taktilnim stazama, kao i izradu DANOVA NEXT web aplikacije koja će pružati pristupačne informacije u realnom vremenu.
Kako navodi projektna koordinatorka ispred ACG, Jelena Krklješ: „Iako projekat još uvijek traje, dosadašnje povratne informacije korisnika i ciljnih grupa su veoma dobre i potvrđuju da pristup zasnovan na realnim iskustvima osoba sa invaliditetom daje najpreciznije i najkorisnije rezultate. Kada kažem da su povratne informacije korisnika i ciljnih grupa pozitivne, time ne mislim da se sve svodi na pohvale. Kvalitet povratne informacije mjerimo odzivom, otvorenošću i spremnošću da nam korisnici daju konkretne savjete, kritike i prijedloge. Upravo takav tip komunikacije najviše doprinosi razvoju praktičnih i izvodljivih rješenja. Svaki put kada dobijemo konstruktivan komentar, to shvatamo kao znak da korisnici vjeruju procesu i da žele da zajednički unaprijedimo pristupačnost.“
Luka Kotor u okviru DANOVA NEXT projekta uvodi dodatna pristupačna rješenja: indukciona petlja za punktove carine i policije u putničkom terminalu luke Kotor; dva električna vozila za asistenciju osobama smanjene pokretljivosti; tri bezmetalna kolica za lakši prolazak kroz graničnu zonu; razvoj aplikacije za asistenciju osobama sa invaliditetom tokom posjete luci. Prema riječima koordinatorke Maje Danilović: “Uz ciljeve projekata koji su bili fokusirani na implementaciju opreme za prilagođavanje osobama sa invaliditetom naša kompanija je imala iskustvo saradnje sa fokus grupom koje je izuzetno vrijedno i nezamjenjivo. Uz podršku, prije svega Saveza Slijepih Crne Gore i NVO Imi Boke naučili smo kako da prilagodimo svoj pristup i djelovanje ka osobama sa invaliditetom i kako da njihovo iskustvo u luci Kotor učinimo prijatnijim.“
Raznolikost projektnog konzorcijuma u oba projekta omogućila je da se zajednički razviju rješenja koja nadilaze okvire jedne države ili jedne kategorije korisnika/ca. Među projektnim partnerima su Zračna luka Dubrovnik (Hrvatska) kao vodeći partner na projektu, zatim Aerodrom Budimpešta (Mađarska), Međunarodni aerodrom Sarajevo (Bosna i Hercegovina), Međunarodni aerodrom Čišinau (Moldavija), Lučka uprava Pula (Hrvatska), te ostali partneri iz javnog prevoza, lokalnih samoprava, akademske zajednice, i nevladinog sektora iz različitih zemalja dunavske regije koje uključuju i Sloveniju, Češku, Austriju, Slovačku, Rumuniju, Bugarsku.
Pridruženi strateški partner na projektu je Ministarstvo saobraćaja Crne Gore (ranije Ministarstvo kapitalnih investicija). Ministarstvo je podržalo projekte kroz učešće u radionicama, stručne sugestije, i širenje informacija prema relevantnim institucijama, čime je povećana vidljivost projekta i olakšana saradnja sa organizacijama korisnika.
Prema ocjenama projektnih partnera, najvažnija vrijednost DANOVA projekata jeste to što se saradnjom donose rješenja koja svakodnevno utiču na iskustvo putnika/ca. Kako ističu predstavnici partnerskih organizacija:
„DANOVA i DANOVA NEXT pokazali su nam da evropski pozivi i Dunavski program nijesu samo okvir za finansiranje, već prostor u kojem se dešava stvarna, živa saradnja. Kroz ovaj program imali smo priliku da upoznamo pristupe, rješenja i prakse do kojih inače ne bismo mogli da dođemo, i da ih uporedimo sa sopstvenim iskustvima i svakodnevnim radom.
Važno nam je i to što razmjena iskustava nikada nije bila puka formalnost. Ona je zapravo jedan od najljepših dijelova procesa. Kroz projekat smo upoznali rješenja i pristupe u koja ranije nismo imali uvid, ali smo istovremeno dobili priliku da podijelimo i sopstvena iskustva. Na taj način, saradnja razvijena među partnerskim organizacijama postala je mnogo više od obaveze u okviru projekta. Ona je izgradila povjerenje i profesionalne veze koje traju, i koje nas ohrabruju da jedni druge podržavamo i u budućim inicijativama.“
Autorka: Bojana Popadić, Ministarstvo evropskih poslova
Ovaj tekst objavljen je u 17. broju časopisa Eurokaz.