Menu
legendica
A+ A A-

Čarls Tanok: Crna Gora - kao dobra novinska priča

Vodeća zemlja u procesu evropskih integracija, zemlja za primjer na zapadnom Balkanu, dobra novinska priča – sve su to epiteti kojima se opisuje crnogorska kandidatura za članstvo u Evropskoj uniji, i kao neko ko već dva mandata redovno izvještava Evropski parlament o Crnoj Gori, ja u potpunosti dijelim ovo mišljenje.

Sa šesnaest otvorenih i dva preliminarno zatvorena pregovaračka poglavlja, Crna Gora je daleko ispred
svih susjeda u regionu. Među otvorenim poglavljima su i dva najvažnija – poglavlja 23 i 23 – na koje se,
po principu klauzule ukupnog balansa, sada oslanja čitav pregovarački proces. Otvoreno je i poglavlje 31
o spoljnoj politici, i ja naročito pozdravljam napore Crne Gore u tom pravcu, imajući na umu da je Crna
Gora u potpunosti usvojila poziciju zemalja članica EU i uvela sankcije prema Rusiji u odgovor na
situaciju u Ukrajini.

Crna Gora je, takođe, podržala koaliciju protiv Islamske države u Siriji i Iraku i predložila usvajanje zakona kojim bi se pristupanje stranim nedržavnim oružanim formacijama proglasilo krivičnim djelom.

Izvještaj o napretku EK ističe nekoliko oblasti u kojima je Crna Gora postigla napredak, i mnogo toga se ogleda i u Rezoluciji koju je na osnovu ovog izvještaja usvojio Evropski parlament.

Poseban uspjeh je konačno postavljanje Ivice Stankovića u oktobru prošle godine za mjesto Vrhovnog državnog tužioca nakon osamnaest mjeseci dugog procesa.

U kontekstu reforme crnogorskog pravosuđa, prevazilažnje prepreka u izbornom procesu ima naročitu simboličku vrijednosti i treba ga iskoristiti kao podsticaj da se proguraju dalje reforme pravosudnog sistema, posebno u oblasti odabira, napredovanja u karijeri i disciplinskih procedura za sudije.

U ovoj godini, Crna Gora će imati priliku da dalje nadograđuje postignuti napredak u nekoliko oblasti.

Kao što je primijećeno u Izvještajo o napretku, slučajevi nasilja nad novinarima i vandalizacije svojine medijskih kuća se i dalje događaju, ali ih je u protekloj godini bilo manje i radujem se što je EP to pomenuo u svojoj Rezoluciji.

Vlada je oformila komisiju da istraži slučajeve nasilja nad novinarima i veoma je važno da vidimo da se preporuke ove komisije sprovode. Sloboda štampe nije samo od velikog značaja sama po sebi, već je i ključna za uspjeh borbe protiv korupcije u Crnoj Gori.

Dosta toga je postignuto na nivou zakonodavstva usvajanjem zakona o bori protiv korupcije, lobiranju,
javnim nabavkama i spriječavanju sukoba interesa.

Sada je bitno da se u narednom periodu ovi zakoni i sprovedu. U tom smislu, Agencija za borbu
protiv korupcije mora zauzeti proaktivan stav, za šta joj je neophodno osigurati dovoljna sredstva.

Slobodni mediji koji se aktivno bave istraživačkim novinarstvom, pažljivo prate sprovođenje ovih zakona i ukazuju na propuste su od neprocjenjivog značaja i mogu mnogo doprinijeti borbi protiv korupcije.

Uz sve napore usmjerene ka članstvu u EU, ne treba zaboraviti da Crna Gora, takođe, stremi ka članstvu
u NATO-u i da bi ove godine mogla da dobije poziv da se pridruži Alijansi.

Crna Gora nastoji da poveća potrošnju na oružane snage do praga od 2% BDP-a, i ja u potpunosti podržavam njeno članstvo u NATO savezu.

Posvećenost Crne Gore procesu evropskih integracija je velika, i veoma je važno održati široku podršku
ovom procesu od strane svih političkih stranaka bez obzira na domaće podjele. Evropska pravna tekovina
postavlja visoke zahtjeve za članstvo i Crna Gora mora da uradi još mnogo da bi ispunila sve uslove,
ali je na pravom putu.

Obzirom da će naredna godina biti izborna, važno je da fokus ove godine ostane na borbi protiv korupcije
i organizovanog kriminala, unaprijeđenju vladavine prava i jačanju slobode medija.

Autor: Čarls Tanok, Izvjesilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru

Tekst je objavio časopis Evropski puls

Izvor: www.europeanwesternbalkans.com.

Opširnije...

Crna Gora dostigla dobar nivo usaglašenosti s pravnom tekovinom

rna Gora je 16. XII 2014. na Međuvladinoj konferenciji u Briselu otvorila pregovaračko poglavlje 33 – Finansijske i budžetske odredbe. Tom prilikom je ocijenjeno od strane Evropske komisije da je Crna Gora dostigla dobar nivo usaglašenosti s pravnom tekovinom kao i kapaciteta za njeno sprovođenje. U cilju pripremanja za punu primjenu pravne tekovine, Crna Gora će morati da nastavi usaglašavanje s relevantnim poglavljima pravne tekovine, naročito poglavljima 16 - Porezi, 18 - Statistika, 29 - Carinska unija i 32 - Finansijska kontrola.

Budžet Evropske unije važan je alat kojim se omogućavaju i definišu odredbe politika EU u praksi. Njime se finansiraju obaveze i aktivnosti koja države članice ne mogu same finansirati ili koje se mogu efikasnije finansirati udruživanjem resursa. Putem bespovratnih sredstava, zajmova i drugih oblika finansiranja, budžet EU pruža finansijsku podršku stotinama hiljada korisnika iz raznih oblasti djelovanja, kao što su studenti, naučnici, nevladine organizacije, mala i srednja preduzeća, gradovi i regije.

Međutim, kako bi svaka zemlja članica Evropske unije imala pravo na korišćenje sredstava iz zajedničkog budžeta EU, mora imati i obavezu uplate u budžet. Zajednički budžet se puni iz tri osnovne vrste prihoda: tradicionalnih sopstvenih sredstava (prihodi od carina), sopstvenih sredstava po osnovi poreza na dodanu vrijednost (PDV) kao i sopstvenih sredstava iz uplata država članica na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND).

Opširnije...

Predstoji usklađivanje nacionalnog zakonodavstava s EU propisima i jačanje administrativnih kapaciteta

Carinska unija je ekonomski prostor u kojem se države članice sporazumom obavezuju da će ukinuti međusobne carine ili takse sličnog učinka, te kvantitativna ograničenja, a prema trećim zemljama primijeniti zajedničku carinsku tarifu. Carinska unija je bila glavno ekonomsko uporište Ugovora o osnivanju Evropske ekonomske zajednice iz 1957. godine, koji je već tada težio stvaranju zajedničkog tržišta i ostvarivanju četiri slobode - slobode kretanja ljudi, kapitala, roba i usluga. Uspostavljena je 1. IV 1968.

Osnovni ciljevi Carinske unije su stvaranje zone slobodne trgovine, jačanje ekonomskih odnosa među državama članicama EU, ubrzanje razvoja trgovinskih aktivnosti, podizanje životnog standarda i osiguranje boljih mogućnosti zapošljavanja povećanjem produktivnosti i postizanjem finansijske stabilnosti.

Opširnije...

Rastoder: Potrebna djelotvorna politika zaštite potrošača

Jedinstveno tržište Evropske unije kao jedno od najvećih maloprodajnih tržišta na svijetu omogućuje građanima i preduzetnicima slobodnu trgovinu izvan granica njihovih država i obezbjeđuje potrošačima kvalitetnu i bogatu ponudu za vrijednost njihovog novca. U tom kontekstu, ključna uloga politike zaštite potrošača EU je, zapravo, podrška i smjernice potrošačima kako da iskoriste te mogućnosti, kako da budu zaštićeni od eventualnih prevara, opasnih proizvoda, nepoštene poslovne prakse, itd. i kako da aktivno djeluju u okviru jedinstvenog tržišta čime se, bez sumnje, unapređuje ekonomski razvoj i društvene promjene. Polazeći od toga da u EU živi oko 500 miliona potrošača, kvalitetna ponuda, tačne informacije o proizvodima i uslugama, zaštita prava pri kupovini roba i usluga je uslov za djelotvorno funkcionisanje evropskog tržišta, ali i podjednako važne aktivne uloge potrošača koji svojim odlukama doprinose inovativnosti, djelotvornosti i ekonomskom rastu.

Imajući u vidu da se potrošači nalaze u sve složenijem okruženju uslovljenom izazovima i mogućnostima koje pruža brzi tehnološki razvoj, elektronska trgovina, izazovi globalizacije, rastući nivoi potrošnje koji doprinose ekološkim problemima, veća društvena isključenost i osjetljivost zbog ekonomske krize, starenja stanovništva i digitalnog okruženja, politika za zaštitu potrošača treba da bude djelotvorna kako bi pomogla građanima da se prilagode novoj stvarnosti.

U biti, politika EU za zaštitu potrošača i zdravlja je osmišljena kako bi zaštitila potrošače od ozbiljnih rizika i prijetnji koji potrošači ne bi mogli sami riješiti, zatim, kako bi omogućila izbor proizvoda zasnovan na jasnim i tačnim informacijama, kako bi zaštitila prava potrošača kroz brzo i efikasno rješavanja sporova s trgovcima i, konačno, kako bi obezbijedila usklađenost prava potrošača s državnim i društvenim promjenama.

Opširnije...

Tomković: Statistika je od velike važnosti za sva pregovaračka poglavlja

Oblast statistike je u procesu pregovora zastupljena kao posebno pregovaračko poglavlje, ali je od velike važnosti i za ostala pregovaračka poglavlja, imajući u vidu povezanost s mnogim oblastima u okviru pregovora. Gotovo da ne postoji pregovaračko poglavlje kojem nije potrebna zvanična statistika. Na bazi podataka koje proizvede zvanična statistika će se mjeriti napredak u svim oblastima, a i određivati finansijske obaveze naše zemlje prema EU, kao i finansijske obaveze EU prema nama. Osim toga, dobri statistički podaci su od izuzetnog značaja prilikom povlačenja sredstava iz strukturnih fondova. Statistika igra važnu ulogu u objašnjavanju ekonomskih i društvenih pojava, kao i prilikom donošenja odluka i sprovođenja politika. Kvalitetna statistika je osnov dobro organizovanog društva.

Oblast statistike podijeljena je na pet domena i to: Demografska i društvena statistika; Makroekonomska statistika, nacionalni računi i strukturalna biznis statistika; Poslovna statistika i cijene; Statistika poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, životne sredine, registara i klasifikacija; Koordinacija statističkog sistema.

Pravni okvir zvaničnog statističkog sistema za proizvodnju i diseminaciju zvanične statistike, kao i okvir za organizaciju sistema zvanične statistike Crne Gore utvrđuje se Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike Crne Gore. Isti je u potpunosti usklađen s pravnom tekovinom. Dinamika usklađivanja cjelokupne oblasti s pravnom tekovinom zavisi od dinamike sprovođenja u ostalim pregovaračkim poglavljima.

Opširnije...

Novi koraci u pregovorima

Ulazak u novu 2015. je prilika da podvučemo crtu i sagledamo što smo ostvarili u dvije i po godine pristupnih pregovora.

Oslanjajući se na rezultate iz prethodnog perioda tokom kojeg smo postavili dobre osnove za dalji rad i napredak na evropskom putu, 2014. smo nastavili s intenzivnim radom na ispunjavanju obaveza iz procesa pristupanja. To je rezultiralo da na kraju 2014. imamo već polovinu otvorenih poglavlja (ukupno šesnaest), od kojih su dva privremeno zatvorena. Od tog broja, 2014. smo otvorili pregovore u 9 poglavlja: marta smo otvorili poglavlja 7. Pravo intelektualne svojine, 10. Informatičko društvo i mediji, juna smo otvorili poglavlja 4. Sloboda kretanja kapitala, 31. Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, 32. Finansijski nadzor, a nedavno 16. XII 2014. i 18. Statistika, 28. Zaštita potrošača i zdravlja, 29. Carinska unija i 33. Finansijske i budžetske odredbe.

Opširnije...

IPA - Podrška EU za ostvarivanje dugoročnih rezultata

Sedam godina iskustva korištenja Instrumenta pretpristupne podrške (IPA) je za nama.
Ovu podršku smo do sada iskoristili u pravcu boljeg i kvalitetnijeg sprovođenja reformi u procesu pristupanja EU.

Sa istim ciljem, i ojačanim kapacitetima, znanjem i iskustvom iz prethodnog perioda, ćemo nastaviti da koristimo sredstva iz finansijske perspektive Ipe 2014-2020.

Dosadašnje znanje i iskustvo u sprovođenju projekata predstavlja dobru i temeljnu pripremu za mnogo zahtjevniju fazu, koja nas čeka u budućnosti. To je posebno važno imajući u vidu da je EU iz sredstava Ipe za novu finansijsku perspektivu 2014-2020 opredijelila za Crnu Goru 270,5 miliona eura, što predstavlja povećanje za deset posto u odnosu na prethodni finansijski period, te značajnu podršku pregovaračkom procesu.

Opširnije...

Otvaranjem novih poglavlja uspješno smo završili 2014. godinu

Krećući se prema EU, Crna Gora se prije svega kreće prema evropskim vrijednostima – višem nivou demokratije, vladavine prava, zaštite ljudskih prava. Mi jesmo – i istorijski, i kulturološki i geografski – oduvijek i bili dio Evrope, ali približavajući se Evropskoj uniji učimo kako da demokratiju sačuvamo i unaprijedimo, a vladavinu prava osnažimo poštujući pravila koja štite sve građane podjednako. Crna Gora upravo temelje svoje državnosti zasniva na vrijednostima jednakim onima u Evropskoj uniji - demokratiji, toleranciji, multietničnosti.

Crna Gora uspješno ulazi u treću godinu pregovora i to je dobar povod da se prisjetimo postignutih rezultata. Povod jučerašnjeg otvaranja četiri nova, izuzetno važna poglavlja čini primjerenim da zastanemo i osmotrimo dosadašnji rad, ali i buduće obaveze. Ovo je prilika da crpeći motivaciju i znanje spremnije pristupimo većim i težim izazovima koji nas očekuju.

Period za nama svjedoči o riješenosti Crne Gore da objektivno sagleda postojeće stanje u društvu. Potvrda je uspješne partnerske saradnje s institucijama i državama članicama Evropske unije u pravcu kvalitetnog i efikasnog ispunjenja obaveza do ostvarenja članstva. Tome u prilog najbolje govori činjenica da smo dosad otvorili pregovore u polovini odnosno u 16 poglavlja. Istovremeno dva od ovih 16 smo i privremeno zatvorili.

Opširnije...