Menu
legendica
A+ A A-

Krihbaum: Politički dijalog u parlamentu je neophodan

Krihbaum Krihbaum

Moguće kadrovske promjene na crnogorskoj političkoj sceni su unutrašnje stvari vaše zemlje, koje ne mogu komentarisati kao strani parlamentarac. Ukoliko zemlja želi da se dodatno približi demokratskim standardima u EU, politički dijalog u parlamentu je neophodan. Ovo je samo jedna od karakteristika demokratije. Ovo, posebno parlamentarci, bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripadaju, moraju razumjeti kao obavezu kaže u intervjuu Pobjedi predsjednik Odbora za evropske poslove u njemačkom Bundestagu Gunter Krihbaum.

On ističe da Vlada Crne Gore blisko sarađuje sa OEBS-om u cilju stvaranja uslova za predstojeće izbore i da je politički dijalog u parlamentu od suštinske važnosti za to.

Krihbaum naglašava da institucije EU nemaju naklonosti prema bilo kojem drugom putu i siguran je da nema ni narod Crne Gore.

POBJEDA: Kako vidite politiku proširenja u kontekstu aktuelne situacije u EU, koja je i dalje opterećena finansijskom krizom, suočena s problemom migranata i neizvjesnošću ishoda referenduma u Velikoj Britaniji?

KRIHBAUM: Evropa sada ,,plovi kroz teške vode“. U posljednjih nekoliko godina ljudi su povezani u Evropi gotovo isključivo kriznim situacijama, počevši od finansijske i ekonomske krize 2009/10, dužničke krize u pojedinim zemljama eurozone, rata u Ukrajini i aktuelnog priliva izbjeglica. Evropa treba zauzeti mnogo jaču poziciju kako bi riješila ove probleme. Međutim, činjenica je da se u eri globalizacije svi ovi naizgled udaljeni problemi približavaju i našem kontinentu. Ovo se odnosi na ekonomsku i finansijsku krizu, koja je počela u Sjedinjenim Američkim Državama, ilegalnu aneksiju Krima od strane Rusije, rat u istočnoj Ukrajini i posebno na građanski rat u Siriji i teror režima tzv. Islamske države. Ipak, mora se istaći, iznova i iznova, da je proširenje Evropske unije na istok bila i ostaje uspješna priča. Naša posvećenost Solunskoj agendi ostaje nepromijenjena, jer nudi posebno zemljama Balkana realne izglede za ulazak u EU. Ova politika nastavlja da se sprovodi.

POBJEDA: Berlinski proces je pokazao koliko značajnu ulogu Njemačka ima na Zapadnom Balkanu. Hoće li ovi problemi s kojimaje EU suočena negativno uticati na dalji tok tog procesa?

KRIHBAUM: Ne, jer Berlinski proces ima za cilj intenziviranje dijaloga među zemljama Balkana, zemljama međusobno i čitavog regiona sa EU partnerima. EU zna dobro da je zemljama regiona neophodna jasna evropska perspektiva, ako želimo da postignemo veću stabilnost u čitavom regionu. Stoga, bilo krize ili ne ova strategija se neće mijenjati.

POBJEDA: Iako je Crna Gora dobila poziv za članstvo u NATO i lider je u EU integracijama, suočena je sa ozbiljnim unutrašnjim političkim izazovima. Dio opozicije već mjesecima organizuje proteste, bojkotuje parlament i traži prelaznu vladu. U parlamentuje, u cilju implementacije novog izbornog zakonodavstva, pokrenut politički dijalog u kojem učestvuju sve stranke vladajuće koalicije, kao i jedan broj opozicionih partija. Brisel podržava taj put na liniji ocjene o izbornom zakonodavstvu iz Izvještaja o napretku za 2015. Kakvaje Vaša poruka učesnicima dijaloga?

KRIHBAUM: Da bi se izbjegao bilo kakav pogrešan utisak, moram reći potpuno je opravdana činjenica da je Crna Gora već otvorila 22 pregovaračka poglavlja. Međutim, iskrenost zahtijeva da podsjetim da najteža faza u procesu pristupanja tek dolazi. Što se tiče nezavisnosti pravosuđa, efikasnosti javne uprave i daljeg jačanja vladavine prava i demokratskih standarda, ostaje mnogo toga da se uradi. Ali, takođe je istina da se sadašnja Vlada obavezala da vodi pregovore naprijed. S obzirom na aktuelne diskusije u Crnoj Gori, ja jasno poručujem: sporovi među demokratama moraju biti rješavani u parlamentu, a ne na ulicama. To je ono zbog čega su poslanici izabrani i to je ono što građani, koji su im dali svoje povjerenje, očekuju od njih. Sto se tiče sprovođenja izbornog zakonodavstva, Vlada blisko sarađuje sa OEBSom u cilju stvaranja uslova za predstojeće izbore. Politički dijalog u parlamentu je od suštinske važnosti za to. Institucije EU nemaju naklonosti prema bilo kojem drugom putu. I ja sam siguran: nema ni narod Crne Gore.

POBJEDA: Pošto je Vlada pokrenula inicijativu o provjeri povjerenja u parlamentu, koji će se o tome izjasniti početkom iduće nedjelje, mogući su razni scenariji, koji uključuju i personalne promjene ne samo u Vladi, već i u vrhu parlamenta, zavisno od toga ko će kako glasati. Mislite li daje i u tim moguće promijenjenim uslovima dijalog najbolji put za prevazilaženje unutrašnjih političkih antagonizama?

KRIHBAUM: Moguće kadrovske promjene su unutrašnje stvari vaše zemlje, koje ne mogu komentarisati kao strani parlamentarac. Ukoliko zemlja želi da se dodatno približi demokratskim standardima u EU, politički dijalog u parlamentu je neophodan. Ovo je samo jedna od karakteristika demokratije. Ovo, posebno parlamentarci, bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripadaju, moraju razumjeti kao obavezu.

Vlada Crne Gore je dokazala posvećenost pristupanju EU

POBJEDA: Kako Vi vidite situaciju na Zapadnom Balkanu? Srbija je otvorila prva poglavlja, Crna Gora je lider sa otvorenih 22 poglavlja. Pred Srbijom su vanredni parlamentarni izbori, dok Crnu Goru očekuju redovni tokom ove godine. Da li će to i kako uticati na pregovarački proces?

KRIHBAUM: Situacija u Srbiji nije uporediva sa situacijom u Crnoj Gori. U slučaju Srbije EU insistira da moramo početi sa najtežim poglavljima procesa pridruživanja. Ovo je poglavlje 35, koje uključuje dobrosusjedske odnose sa Kosovom, ali i poglavlja 23. i 24. o pravosuđu i vladavini prava. Kao što znate, njemački parlament je dao zeleno svijetlo za početak pregovora u decembru prošle godine. Što se tiče Crne Gore, još uvijek ima mnogo toga da se uradi, posebno u oblastima pravosuđa i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ipak, Crna Gora je ostvarila značajan napredak, koji je takođe istaknut u posljednjem Izvještaju Evropske komisije o napretku. U većini djelova, makroekonomska stabilnost je postignuta i pozitivan napredak je vidljiv u konsolidaciji budžeta, kao i u opštoj investicionoj klimi. Za mene lično, čini se da je veoma važno da postoji jasna posvećenost pristupanju EU od strane Vlade i da to postaje vidljivo u unutrašnjoj i spoljnoj politici. S obzirom na najavljene izbore u Srbiji, gospodin Vučić sada želi da obezbijedi puni četvorogodišnji mandat za teške pregovore sa EU. Mislim da je ovo razumljivo, jer je lakše da se reforme obavljaju uz stabilnu većinsku vladu. U slučaju Crne Gore, izbori bi trebalo uskoro da se održe, ali se nadam i pretpostavljam da će se prijateljski odnosi Crne Gore i EU nastaviti i nakon izbora.

Izvor: Pobjeda

nazad na vrh