Menu
legendica
A+ A A-

Laković-Drašković: Lakše se baviti finansijskim istragama od novembra

Laković-Drašković Laković-Drašković

Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću koji je stupio na snagu u novembru 2015. olakšaće buduće postupke finansijskih istraga, ocijenila je u razgovoru za Evropski puls šefica radne grupe za Poglavlje 23 i generalna direktorka Direktorata za pravosuđe Marijana Laković- Drašković.

Kako komentarišete činjenicu da ni u jednom predmetu korupcije na visokom nivou nije naloženo oduzimanje imovine? EK sugeriše da je potrebno “sistematski nalagati zaplijenu i oduzimanje imovine u cilju otkrivanja i presijecanja f inansijskih tokova kriminalnih mreža”. Na drugoj strani, Specijalno državno tužilaštvo ovih dana pokušava da se nagodi sa dijelom osumnjičenih u budvanskim aferama. Kako to komentarišete, posebno ako se imaju u vidu navodi iz Izvještaja EK da se “kazne utvrđene zakonom ne primjenjuju efikasno i daleko od toga da imaju odvraćajući učinak” od korupcije?

Ne bih komentarisala postupke koji su u toku, ali bih naglasila da se intezivne i kontinuirane aktivnosti
sprovode na implementaciji značajnih zakonodavnih izmjena, kako u organizacionom aspektu pravosuđa, tako i u pogledu postupaka koji se vode pred sudovima i državnim tužilaštvom. Ključnu ulogu za primjenu organizacionih zakona iz oblasti pravosuđa imaju Sudski i Tužilački savjet, a u pogledu procesnog zakonodavstva to su sudovi i državno tužilaštvo. EU je prepoznala intezivirane aktivnosti proteklih mjeseci u odnosu na istraživanje slučajeva korupcije na visokom nivou. Naime, u prethodnom periodu pokrenut je
određeni broj krivičnih postupaka za krivična djela visoke korupcije, a u toku je i sprovođenje finansijskih istraga u tim predmetima, i sve u cilju oduzimanja nezakonito stečene imovinske koristi i proširenog oduzimanja imovine čije zakonito porijeklo nije dokazano. Važno je istaći da je u novembru 2015. stupio na snagu Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, što će olakšati buduće postupke finansijskih istraga. Međutim, u cilju efikasne prevencije i suzbijanja organizovanog kriminala i korupcije, treba kontinuirano raditi na unaprijeđenju institucionalnih kapaciteta da bi sistem oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalom bio efikasan. Ministar pravde je prilikom posjete Državne sekretarke
SR Njemačke načelno dogovorio saradnju po ovom pitanju. Takođe, TAIEX mapom za poglavlja 23 i 24. predviđeno je više ekspertskih misija i seminara na temu sprovođenja istraga, finansijskih istraga, uloge istražitelja u izviđaju i istrazi, značaju istražnih timova, prikupljanju i obezbjeđenju relevantnih dokaza, itd. Konačno, kroz projekat EUROL u toku 2015. i 2016. biće realizovano više obuka za sve aktere krivičnog postupka.

Jedna od preporuka EK u Izvještaju za 2015. je da Crna Gora treba da ojača nezavisnost, odgovornost i ukupnu učinkovitost pravosudnog sistema. Što Vlada i Ministarsvo pravde planiraju da urade u vezi sa ovim pitanjem?

U skladu sa Strategijom reforme pravosuđa i pratećim Akcionim planom, kao i Akcionim planom za Poglavlje 23, usvojen je set zakona iz oblasti organizacije i funkcionisanja pravosuđa. Tako je Zakonom o Državnom tužilaštvu propisano da je Vrhovni državni tužilac odgovoran za vršenje poslova Državnog tužilaštva i dužan je da preduzima mjere i radnje za efikasno i zakonito vršenje poslova Državnog tužilaštva. Ovako određena odgovornost i njegova ustavna pozicija nadalje mu daje pravo da postavi pitanje odgovornosti svih državnih tužilaca i rukovodilaca u državnim tužilaštvima, kao i ovlašćenje da Vrhovni državni tužilac može neposredno vršiti sva ovlašćenja i preduzimati sve radnje za koje je zakonom ovlašćen rukovodilac Specijalnog državnog tužilaštva, višeg državnog tužilaštva, odnosno rukovodilac osnovnog državnog tužilaštva. U skladu sa Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu uspostavljeno je novo Specijalno državno tužilaštvo za čiji početak rada su u kratkom roku obezbjeđeni uglavnom svi
potrebni uslovi. U oktobru 2015. usvojen je i Zakon o Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu,
kojim je predviđeno osnivanje Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu kao samostalnog organa, u kojem će se sprovoditi inicijalna i kontinuirana obuka u sudstvu i državnom tužilaštvu, kao i zajednički programi obuke za sudije, državne tužioce i policiju i druge povezane profesije, a sve u cilju efikasnijeg rada pravosuđa. Puna funkcionalnost Centra je i ključni uslov za primjenu novog sistema izbora sudija i državnih tužilaca koji se biraju prvi put. Dakle, od početka 2016. očekuje se puna primjena novog sistema izbora sudija i državnih tužilaca na nivou Crne Gore koji se prvi put biraju, kao i sistema ocjenjivanja i napredovanja samo na osnovu objektivne ocjene rada sudija i državnih tužilaca. Takođe, očekujem da će izmjene procesnog zakonodavstva dati svoje rezultate u pogledu efikasnosti postupaka, ali i punu implementaciju i pružanje kvalitetnih obuka sudijama i državnim tužiocima o zakonodavnim izmjenama. Podsjetila bih da je Vlada u decembru 2015. usvojila i Predlog zakona o pripravnicima u sudovima i Državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu, kojim se uređuje postupak zapošljavanja i stručnog osposobljavanja pripravnika u sudovima i Državnom tužilaštvu i novi koncept polaganja pravosudnog ispita. Imajući u vidu, prije svega, novi Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o državnom tužilaštvu, koji kao jedan od kriterijuma za izbor sudija i državnih tužilaca predviđa ocjenu sa pravosudnog ispita, bilo je potrebno pristupiti izmjenama i revidirati uslove za polaganje ispita, samu organizaciju ispita, ispitne predmete i uvesti ocjene na pravosudnom ispitu.

Kako ocjenjujete ulogu NVO sektora u radu Radne grupe za poglavlje 23?

U RG za pregovaračko poglavlje 23 su predstavnici/ce kredibilnih organizacija civilnog drustva, koji daju jako veliki doprinos kvalitetu rada Radne grupe. Smatram važnim da sve crnogorske institucije u narednom periodu treba da uvaže potrebu razvijanja i unaprijeđenja saradnje sa onim nevladinim organizacijama koje su prepoznatljive u crnogorskom društvu, te da planiraju i uspostavljaju modele konsultativnih procesa, u
okviru svog institucionalnog djelovanja, jer je samo ovakav vid saradnje osnov demokratskog društva, zasnovanog na aktivnom učešću svih zainteresovanih strana.

Mnogo puta je naglašavan značan uspostavljanja pravosudnog informacionog sistema, a to je i jedna od obaveza iz AP za 23. Dokle se stiglo sa tim aktivnostima?

Problematično pitanje koje takođe predstavlja izazov u narednom periodu jeste razvoj informacionog sistema pravosuđa i priprema novog strateškog pristupa u razvoju informacionih tehnologija u sudstvu, državnom tužilaštvu, Ministarstvu pravde i ZIKS-u što je posebno značajno zbog izvještavanja i praćenja kretanja pojedinih predmeta koji su u fokusu pažnje Evropske komisije. Nosilac ovih aktivnosti je Ministarstvo pravde, a do sada je urađen Nacrt IKT Strategije i njeno usvajanje se očekuje u prvom kvartalu 2016. Nakon usvajanja Strategije i pratećeg Akcionog plana očekuje se njena adekvatna primjena od strane relevantnih institucija.

Ministarstvo pravde pokrenulo disciplinske postupke zbog bjekstva iz bjelopoljskog zatvora

Jedna od oblasti koje obuhvata poglavlje 23 je i zatvorski sistem. Kako komentarišete to što su nedavno iz bjelopoljskog zatvora pobjegla dva osuđenika?

Ministarstvo pravde je povodom prvog slučaja pokrenulo četiri disciplinska postupka, i to protiv načelnika
i tri službenika Zatvora Bijelo Polje, i donijelo rješenja o privremenoj suspenziji tih službenika. I povodom
drugog slučaja su pokrenuta tri disciplinska postupka. EK je više puta ukazivala na nedostatak administrativnih kapaciteta crnogorskih institucija, što smo i mi kao Vlada prepoznali i ono što je važno je kada se dese ovakvi, i slični, slučajevi da institucije odmah reaguju, odnosno preduzmu radnje i mjere u okviru zakonskih ovlašćenja, kao što je to učinilo Ministarstvo pravde, kako bi se utvrđivala eventualna odgovornost zapošljenih lica u svakom pojedinačnom slučaju. Ministarstvo pravde u kontinuitetu radi na unaprijeđenju prava lica lišenih slobode u ZIKS-u. Obuke zatvorskog osoblja vrše se u saradnji sa Policijskom akademijom, ali i u organizaciji Centra za obrazovanje koji je u sastavu ZIKS-a. Dodatno, Ministarstvo pravde je načelno dogovorilo i obuke u narednom periodu u saradnji sa Ministarstvom pravde Slobodne države Bavarske, kao i u saradnji sa TAIEX-om.

Izvor: Evropski puls

nazad na vrh