Menu
legendica
A+ A A-

Početni kapital najveći izazov za poljoprivrednike

Radulović Radulović

O IPARDLike2 programu bespovratne podrške poljoprivrednim proizvođačima u ovom intervjuu Dnevnim novinama govorio je Blagota Radulović, generalni direktor Direktorata za plaćanje Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Bespovratna podrška poljoprivrednim proizvođačima u Crnoj Gori omogućena je kroz sedmi u nizu projekata kojima se nastoji povećati konkurentnost u ovoj oblasti.

Šta je IPARD-like 2 projekat?

Radulović: IPARD-like 2 je noviji j avni poziv za bespovratnu podršku poljoprivrednim proizvođačima u Crnoj Gori. Ovo je sedmi u nizu projekata koncipiranih da unaprijede poljoprivrednu proizvodnju u Crnoj Gori i stvore što više konkurentnih proizvođača. Prethodnih pet MIDAS poziva i IPARD-like 1 bili su namijenjeni uglavnom rastu i jačanju primarne poljoprivredne proizvodnje. Podrška u iznosu od 50 odsto investicije bila je značajna našim poljoprivrednicima. O tome svjedoči njihovo veliko interesovanje, kao i rezultati postignuti realizacijom podržanih projekata. Uspjeli smo da povećamo stočni fond i površine pod zasadima, da modernizujemo proizvodnju, uvedemo EU standarde proizvodnje i zaštite životne sredine, edukujemo poljoprivredne proizvođače. Stvorena je osnova da se krene korak naprijed, u jačanje prerade. IPARDlike 2 namijenjen je upravo prerađivačkom sektoru.

Koliko novca će biti na raspolaganju prerađivačima?

Radulović: Za bespovratnu podršku proizvođačima kroz IPARD-like 2 biće na raspolaganju 5,2 miliona eura, što je više od 10 miliona eura investicija u sektor prerade hrane u Crnoj Gori. Projekat će realizovati Ministarstvo, odnosno Direktorat za plaćanje, u saradnji sa Svjetskom bankom, a pod kontrolom revizora iz EK. Novac je obezbijeđen prije svega zbog postignutih dobrih rezultata u oblastipoljoprivrede. Naši partneri iz EU i Svjetske banke odobrili su za crnogorsku poljoprivredu tzv. povjerenički fond.

Ko može da se prijavi za podršku kroz IPARD-like 2 poziv?

Radulović: S obzirom da je poziv namijenjen prerađivačima u oblasti poljoprivrede, mogu se javiti sva pravna lica ili preduzetnici koji su upisani u CRPS, kao i registre Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i Ministarstva zdravlja, u zavisnosti o kom sektoru proizvodnje je riječ.

Koji sektori su prepoznati pozivom?

Radulović: Podržavaće se prerađivači hrane životinjskog i biljnog porijekla, odnosno kako se definišu u administrativnom smislu, subjekti u poslovanju hranom životinjskog porijekla, kao i biljnog porijekla. To su sektori prerade mlijeka (proizvodnja sireva, jogurta, kajmaka i drugih), prerade mesa (sušenje mesa, pršute, kobasice, konzervirane mesne prerađevine...); zatim sektori ribarstva i akvakulture, prerade voća i povrća, prerade maslina i proizvodnje maslinovog ulj a, prerade grožđa i proizvodnje vina, prerade ljekovitog, šumskog i aromatičnog bilja.

Da li Vam je poznato u šta žele da ulažu prerađivači hrane u CG?

Radulović: Rekao bih da nijesu u pitanju želje, već potrebe. Kroz proces kategorizacije objekata koji posluju sa hranom, kako se prerađivači nazivaju u skladu sa propisima, stvorili smo jasnu sliku o tome u šta je potrebno da ulažu kako bi unaprijedili standarde proizvodnje. Kategorizacija je bila osnov za objavljivanje IPARD like 2 poziva. Osim mogućnosti podizanja standarda proizvodnje, ovaj poziv će omogućiti prerađivačima i povećanje kapaciteta same prerade.

Šta je zapravo kategorizacija objekata?

Radulović: Kategorizacija objekata u kojima se proizvodi hrana podrazumijevala je proceduru procjene stanja u tim objektima i trenutno odstupanje od nacionalnih i EU standarda. Objekti su svrstani u jednu od tri kategorije: Kategorij a I su obj ekti koj i su u skladu sa zahtjevima EU. Kategorija II su objekti u kojima j e otkrivena neusaglašenost od manjeg značaja i čije otklanjanje zahtijeva kraći vremenski period, dok su u III kategorij i oni obj ekti u kojima je otkrivena znatnija neusaglašenost za čije je otklanjanje potreban duži period. Kroz IPARD-like 2 daje se mogućnost subjektima u poslovanju hranom da na osnovu urađene kategorizacije pripreme planove unapređenj a kako bi iz niže prešli u višu kategoriju. Investicije koje budu išle u pravcu rješavanja evidentiranih neusklađenosti u pogledu kategorizacije imaće više šansi da dobiju podršku.

Koji su uslovi i kriterijumi za dobijanje podrške?

Radulović: Kriterijumi prihvatljivosti za korisnike i za investicije detaljno su propisani Operativnim priručnikom za grantove koji se nalazi na sajtu Ministarstva. Kriterijume smo pražljivo odabrali i propisali. Cilj je da se nivo proizvodnje hrane podigne ljestvicu više u smislu standarda zaštite životne sredine, dobrobiti životinja, bezbjednosti hrane i veterinarskog javnog zdravlja. Na taj način proizvođači će biti spremniji za naredni IPARD program trošenja sredstava EU, gdje će investicije biti još veće i ozbilnije. Takođe, svi korisnici moraju poštovati nacionalno zakonodavstvo u pogledu pribavljanja potrebne dokumentacije za izvođenje građevinskih radova (urbanističko-tehničkih uslova, građevinske dozvole, u fazi apliciranja za odobrenje projekta i upotrebne dozvole u fazi odobrenja plaćanja). Shodno tome, navedeni kriterijumi prihvatljivosti su minimalni uslovi koje korisnik mora da ispuni da bi dobio sredstva bespovratne podrške.

Koliko iznosi podrška?

Radulović: Bespovratna podrška iznosi 50 odsto neto investicije koja može biti u rasponu od 25.000-250.000 eura. Smatramo da je to opseg koji može zadovoljiti potrebe svih poljoprivrednih proizvođača u sektoru prerade.

To nijesu male sume

S obzirom da novac dajete nakon uspješne realizacije investicije, da li uspjehu projekta prijeti generalno slab pristup povoljnim kreditnim sredstvima u Crnoj Gori?

Radulović: U pravu ste, početni kapital jeste veliki izazov za potencijalne korisnike ovog projekta. Uspješnost ovog poziva, stoga, ne zavisi samo od Ministarstva i korisnika, već više faktora. Ovo je timski poduhvat koji zahtijeva uključenje kreditnih institucija, Investiciono-razvojnog fonda, komercijalnih banaka, lokalnih samouprava, tehničkih tijela, ali i svih institucija koje su zadužene za izdavanje dokumentacije. Zato ovom prilikom molim sve da se aktivno uključe i daju svoj doprinos jačanju prerađivačkih kapaciteta, od čega će svi i imati koristi. Napominjem, da je ovo samo uvod u IPARD program, koji je vrijedan cca 54 miliona EUR, i da će absorpciona moć privatnog sektora u vidu povlačenja IPARD sredstava zavisiti od svih gore navedenih aktera.

Očekujete li dobar odziv prerađivača, kao što je to bio slučaj sa prethodnim pozivima za primarnu proizvodnju?

Radulović: Zaposleni u Direktoratu za IPARD plaćanje daće maksimalan doprinos da pomognemo korisnicima da pripreme dokumentaciju za apliciranje. Pomoći ćemo u mjeri koja neće ugroziti procedure. Održaćemo prezentacije, odnosno info-radionice na kojima će korisnici biti u prilici da otklone sve eventualne nejasnoće vezane za pripremu dokumentacije. Rok za predaju zahtjeva je 1. april 31. maj. To je dovoljan period da se svi zainteresovani upoznaju sa pravilima poziva i pripreme potrebnu dokumentaciju za apliciranje.

Temelji za buduće projekte finansirane iz EU fondova

Čini se da je objavljivanje ovog poziva bilo vrlo zahtjevno, da je obavljeno u veoma kratkom roku. Da li se može reći da su postavljeni dobri temelji za buduće projekte i trošenje novca iz EU fondova?

Radulović: Objavljivanje IPARD-like 2 poziva smatramo još jednim uspjehom Ministarstva poljoprivrede. Pripreme za javni poziv traju gotovo dvije godine. Na sastanku sa evropskim komesarom za poljoprivredu u februaru 2013. godine Ministar Ivanović preuzelo je rizik da do kraja jula iste godine dostavimo Akreditacioni paket za Direktorat za plaćanje. Uspjeli smo da to postignemo u obećanom roku. Dodatno, uspostavili smo sve strukture u Direktoratu za plaćanje, sproveli obuku zaposlenih, izradili odgovarajuće procedure, imali dvije revizije i predali zahtjev za akreditaciju Direktorata za plaćanja. Kao rezultat tih napora, obezbijedili smo novac za bespovratnu podršku. Realizacija IPARD-like 2 poziva biće dobra priprema za isti vid podrške kroz klasični IPARD koji će Ministarstvo objaviti početkom 2017.

Izvor: Dnevne novine

nazad na vrh