Menu
legendica
A+ A A-

Šta nam donosi primjena evropskih propisa iz Energetike: Ušteda energije, povoljnije cijene...

Šta nam donosi primjena evropskih propisa iz Energetike: Ušteda energije, povoljnije cijene...

Crna Gora je 21. XII 2015. na Sedmoj međuvladinoj konferenciji na ministarskom nivou održanoj u Briselu otvorila pregovaračko poglavlje 15 – Energetika.

Pregovaračko poglavlje 15 se odnosi na usklađivanje standarda i prioriteta Evropske unije u oblasti energetske politike sa strategijom energetskog razvoja na nacionalnom nivou kroz definisanje zakonskog okvira i njegovu adekvatnu primjenu u praksi.

Energetska politika EU obuhvata širok spektar pitanja, kao što su konkurencija i državna pomoć, jednak pristup resursima, unutrašnje energetsko tržište, energetska efikasnost, nuklearna energija, nuklearna sigurnost i zaštita od zračenja. S obzirom na to da je, pored turizma i poljoprivrede, energetika prioritetna oblast nacionalnih razvojnih planova Crne Gore, time je usklađivanje s evropskim standardima u ovoj oblasti od posebnog značaja za našu zemlju.

Osim toga, primjena evropskih propisa iz ove oblasti donijeće značajne koristi za građane i društvo u cjelini, a ušteda energije, povoljnije cijene i viši nivo kvaliteta usluga za krajnje korisnike, samo su neke od prednosti ovog poglavlja.

Ozbiljnije reforme u ovoj oblasti započele su 2006, nakon stupanja na snagu Sporazuma o Energetskoj zajednici, u kojem je Crna Gora ugovorna strana.

Nakon toga, uslijedilo je usvajanje velikog broja pravnih akata kojima se naša zemlja usklađivala sa zahtjevima Energetske zajednice i Evropske unije, dok su ciljevi energetskog razvoja Crne Gore utvrđeni Energetskom politikom Crne Gore do 2030. koja je donijeta 2011.

Ovim dokumentom je predviđeno da se crnogorski energetski sektor razvija u skladu s ciljevima Evropske unije, a to su: povećanje sigurnosti snabdijevanja energijom, razvoj konkurentnog energetskog tržišta,
unapređenje energetske efikasnosti i veće korišćenje obnovljivih izvora energije, uz očuvanje životne sredine.

Strategijska opredjeljenja i putevi razvoja crnogorskog energetskog sektora do 2030. definisana su i Strategijom razvoja energetike Crne Gore koja je donijeta 2014.

Kada je riječ o normativnom usklađivanju s pravnom tekovinom Evropske unije, Crna Gora je do sada ostvarila visok nivo usklađenosti koji je značajno potpomognut članstvom i aktivnim učešćem u Energetskoj zajednici.

Međutim, tokom pregovora, posebna pažnja biće posvećena sprovođenju Direktive 2009/119/EZ, koja nameće obavezu državama članicama da održavaju minimalne zalihe sirove nafte i/ili naftnih derivata.

Obavezne rezerve nafte su zalihe koje se koriste za osiguranje snabdijevanja naftom i naftnim derivatima u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti države, usljed vanrednih okolnosti. Crna Gora je kao početno mjerilo za otvaranje ovog poglavlja dobila zadatak da izradi upravo Akcioni plan za sprovođenje ove direktive, koji je Vlada usvojila u aprilu 2015, čime su se stekli uslovi za otvaranje ovog pregovaračkog poglavlja.

Pored aktivnosti na sprovođenju ovog Akcionog plana, Crnu Goru u narednom periodu očekuje sprovođenje tzv. trećeg energetskog paketa koji podrazumijeva veću nezavisnost regulatora, razdvajanje snabdijevanja i distribucije, kao i kreiranje uslova za energetski slobodno tržište.

Pred nama je i ispunjavanje ambicioznih ciljeva koji je odnose na obnovljive izvore energije, a koji podrazumijevaju učešće 33% obnovljivih izvora energije u finalnoj potošnji energije do 2020.

Konačno, Crnu Goru očekuje i sprovođenje zahtjevne pravne tekovine i standarda koji se odnosi na energetsku efikasnost i nuklearnu energiju.

Međutim, kako energetski sektor predstavlja jednu od strategijskih grana crnogorske ekonomije, a imajući u vidu koristi koje dobijamo usklađivanjem s evropskim standardima, reforme u ovoj sektoru i uključivanjeu regionalno i evropsko energetsko tržište ostaju prioritet naše zemlje.

Autroka teksta je Sanja Radović, sekretarka radne grupe za Pregovaračko poglavlje 15 - Energetika

Tekst je objavljen u časopisu "Diplomarius" koji izdaje Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija

nazad na vrh